S početkom Drugog svjetskog rata mnoge civilizacijske tekovine padaju u vodu, pa tako i moda pada u zaborav. Većina modnih kuća, uključujući čak i brend Chanel, zatvara svoja vrata. No neke određene kuće čak i pored poteškoća ostaju otvorenima kako bi održale tradiciju.
Prvo razdoblje 40-ih godina pamti se po globalnoj nestašici i siromaštvu, pa su žene nerijetko primorane nositi odjeću svojih muževa. Prinuđene da bi obukle sebe i djecu dok čekaju povratak svojih muževa s ratišta, počinju se snalaziti i baviti se ručnim radom. One pletu, heklaju, šivaju za sebe, svoju obitelj kao i za prijatelje kojima žele pomoći. S nestašicom se javlja i pojava recikliranja te od stare odjeće, zavjesa i vune žene počinju kreirati zaista prekrasnu odjeću.
Početkom ovoga desetljeća, pogođene krizom, žene se oblače diskretno i nose široke kapute. Kraj rata obilježava krizu tekstilne industrije, a žene žele povratiti svoju ženstvenost.
Sa završetkom rata i velikim utjecajem koji su učinile predstave poput onih na Broadwayu, žene se žele više nego ikada iskazati kao profinjene i ženstvene.
Po prestanku rata pojavljuju se prekrasne kreacije novog izgleda koje lansira modna kuća Christian Dior. Ova kuća svoju novu kolekciju prezentira 12. veljače 1947. na slavnoj pariškoj aveniji Montaigne i sve žene žele biti odjevene u Diorovim kreacijama.
Nove modne ideje i tendencije vide ženu u dvodijelnim kostimima, kratkim vesticama do polovice stražnjice, zvonastim haljinama naglašenih ramena ili balon rukava i suknjama do pola koljena ili skroz dugačkih. Po prvi put se pojavljuju cipele s punom petom. Također su u modi haljine na kopčanje s postavljenim dugmićima cijelom duljinom.
Moderni materijali su tvid, žersej, saten i svila, a povrh toga bile su popularne štrample sa crtom koja se protezala cijelom stražnjom duljinom noge.
Nova moda predstavlja modernu i vrlo ženstvenu ženu s naglašenim strukom, golim ramenima, dekolteom na U gdje su grudi prikazane u prvom planu, nose se šeširi, kape, broševi i općenito nakit. U modi su cvjetni i točkasti dezeni, dobro počešljane kose i divne frizure. Kosa se nosila u vidu punđe ili uvijene kovrče uz dodatak šešira. Žene vode računa o svome tijelu, šminka je izražena te kraj ovog razdoblja prikazuje ženu u svoj njenoj ljepoti.
13 komentara
Da, brijanje nogu se pojavilo 20 god. kasnije, ruku još puno kasnije. A kupalo se svake subote ko je imao gde, kosa prala na 15 dana. Ko nije imao gde – prao se donekle i odnekle; a Nekle kad stigne.
Prvo razdoblje 40-tih pamti se po globalnoj nestašici,
kad su nestašni muškarci da izbjegnu ratište nerijetko bili primorani
da profinjeno i ženstveno nose odjeću svojih žena,
a i obuću punih peta i praznih četvrta .
Žena je nešto fascinantno, izuzetno biće, veoma kompleksno i izdržljivo stvorenje…na žalost “imati” ženu mi shvatamo kao nagradu a u suštini imati ženu kraj sebe i uz sebe je blagoslov.
Netko je rekao nakad, Da Vinči? “Oduvijek su vrhunska moda bila lijepa bijela okrugla żenska koljena”. Ovo danas sve je pokusaj, prikazivanje, simulaciija ljepote uzrokovana masmedijskom hiper proizvodnjom. Totalna brljotina koliko jučer/tvigi/, danas, izgubljeni kriterijumi, valjda se već prije Beatlesa krenulo u krivom smjer?! Tko bi ga zna!
Ne namecu nam Tvigi i anoreksicarke bez veze. Prije 100 godina zene se dignu i pocnu traziti iste plate kao muskarci. Zelja im je ispunjena jer su muskarcima prepolovljene plate. Nekad je muz od plate mogao hraniti zenu i copor djece, sad od dvije plate jedva odhrane jedno dijete.
A sad pravi komentar: zanimljivo kako se mijenjala ne samo moda nego i ideal ženske ljepote: četrdesetih izrazito vitke žene, npr ona, ‘The eyes’, što je igrala s Bogartom, Lauren Bacoll…
pa onda u pedesetim…preko Gine L. i Sofije Loren do Merlinke…
Čak mi se čini ova prekrasna crvena haljina na slici…takvu je imala Lana Turner kad pleše u onom filmu…
Mada je ovaj tip haljine…vječan.
Lucija pogledaj ko je pokrenuo i u pocetku finansirao suftazetkinje. To je najbolje ulozni novac – sa malim ulogom prepolovili su sve plate za nekoliko decenija.
tihobl
Žensku ravnopravnost nisu osvojile dame kojima je najveći doseg bio zviznuti policajca u cjevanicu, nego radnice koje su ginule u štrajkovima. Njih sigurno nije nitko financirao.
Ne nasjedaj.
To je kao što neki tvrde da je Gavrilo Princip uzrok 1. svj.rata.
Ma moš’ mislit.
Lucija fino ti kazem istrazi malo. Nacices ko ih je pokrenuo i organizovao. Kad su se radnice masovno prikljucile upale su u odlicno pripremljen sablon i odradile besplatno.
A jos zanimljivije ce ti biti da vidis ko je Cecil Rhodes, koje je institute osnovao i ko su njegovi stipendisti. Covjek je mrtav 120 godina, a i dalje provodi svoju volju.
tihobl
To bi značilo da je jedan čovjek/ljudi organizirao štrajkove u SVIM tvornicama/ bio na svim radničkim skupovima.
E, da be tako bilo, to bi sigurno znala ondašnja policija…
Drugo, zašto bi to neko financirao? Ubili bi ga kspitalisti onog vremena…
Treće, je li, žene se toga same ne bi nikad sjetile? Mislim, toga da budu – ravnopravne? 😊
sjećam se starih holivudskih filmova, među njima i crno-bijelih filmova, koji su se nekada prikazivali na TV; a sada gotovo da ih nema, rijetko se prikazuju.
I nekadašnjnih elegatnih, lijepih i žentsvenih glumica kao: Ava Gardner, Katharine Hepburn, Grace Kelly, Doris Day, Ingrid Bergman, Olivia de Havilland, Joan Fontaine, Donna Reed,…itd.
@puki :
Posjedujem malu kolekciju starih holivudskih filmova,samo crnih.
Smiruju !
Donna Reed je ona dama što glumi ženu od Stewarta u “Divnom životu”…da ne bi tražili ko’ ja. 😊