Danas se svatko uzima za znanstvenika – Bosansko iskustvo govori više nego studija iz Lancet Psychiatrya

Medije je preplavila šestomjesečna neurološka i psihijatrijska studija, koju je objavio The Lancet Psychiatry, a koja je “otkrila” da je 33,62 posto bivših bolesnika Covid 19 imalo neurološki ili psihološki poremećaj u sljedećih šest mjeseci.

Procjena dijagnoze bila je mnogo veća za pacijente koji su bili primljeni na jedinice intenzivne njege (ITU); čak do 46,42 posto. Studija je analizirala ishod kod 236.379 uglavnom američkih pacijenata s dijagnozom Covid 19.

Stručnjaci su ispitivali primjere 14 neuroloških i psihijatrijskih ishoda, uključujući demenciju, anksiozne poremećaje, nesanicu i Parkinsonovu bolest. Zabilježen je visok postotak anksioznog poremećaja (19,15 posto) i psihotičnog poremećaja (2,77 posto), međutim, liječnici su rekli da nisu sigurni zašto pacijenti, koji su ranije imali Covid 19, sada imaju takve posljedice.

“Većina dijagnostičkih kategorija bila je češća u bolesnika koji su imali Covid 19 nego u onih koji su imali gripu i onih koji su imali druge infekcije dišnih putova”, objašnjava studija.

Studija je također pokazala da je među pacijentima primljenim na intenzivnu njegu s teškim oblikom Covid 19 sedam posto doživjelo moždani udar u roku od šest mjeseci od prijema, dok je kod dva posto dijagnosticirana demencija.

“Sadašnji podaci pokazuju da Covid 19 prate visok postotak neuroloških i psihijatrijskih dijagnoza tijekom sljedećih 6 mjeseci. Potrebno je konfigurirati i financirati usluge kako bi se riješile ove očekivane potrebe”, zaključuje se u studiji.

Bosanska priča jača od Lanceta

Trenutno ne postoji znanstveno objašnjenje koje bi definiralo vezu između neuroloških i psihijatrijskih ishoda i Covid 19. Prošla istraživanja istih istraživača pokazala su da je 20 posto bivših pacijenata s Covidom 19 dijagnosticiran neki oblik mentalne bolesti u roku od tri mjeseca od dijagnoze Covid 19, tvrde znanstvenici, ali zaboravljaju postaviti glavnu hipotezu.

Što ako neurološki i psihološki poremećaji nisu vezani za virus, nego za strah nametnut pretjeranim informiranjem? Jedna bosanska priča više govori nego studija iz Lanceta.

Žena iz Bosne nakon gledanja mainstream medija, potajno bez odobrenja ukućana i bez ikakvih simptoma odluči testirati se. Do tada nije imala nikakvih simptoma, jer iz kuće od straha nije ni izlazila, ali mediji su učinili svoje. Odradi test i vrati se kući. Nakon dan dva, jave joj da je pozitivna. Jadna i preplašena žena odluči otići u gradsku bolnicu. Stigavši u bolnicu, zatekne na desetine drugih osoba koje čekaju pregled. Liječnik je pregleda i pošalje kući, jer nije imala ni temperature ni drugih simptoma. Par dana kasnije, pojavi se temperatura i slabost. Simptomi su tu kao i strah. Sva blijeda i uplašena, Bosanka se izjada svojim bližnjima i u jednom trenutku reče: “Šutite molim vas, nemojte pričati komšijama“.

Ljudi moji što smo doživjeli? Mediji su od “prehlade” stvorili monstruma, što se jasno iščitava iz straha naše Bosanke. Ženu je stid prehlade. I onda se čudimo, zašto ljudi imaju neurološke i psihološke probleme. Lancet i ostali zapadni znanstveni časopisi su odavno kompromitirani. Osim jedine ispravne podjele na dobre i loše, ljude danas možemo podijeliti na logične i nelogične. Znaci prepoznavanja su svuda oko nas.