fbpx

Istraživači kažu da nema ograničenja u tome koliko dugo ljudi mogu da žive

Starost i genetika

Naučnici opovrgavaju prethodna istraživanja koja zaključuju da ljudi mogu da žive najviše 115 godina.

Ako se nadate da ćete živjeti zauvijek ili bar dosta preko 100 godina, istraživači  možda imaju dobre vijesti za vas.

Nova analiza podataka o stanovništvu tvrdi da još uvijek nije utvrđeno ograničenje koliko dugo ljudi mogu da žive.

Brian G. Hughes, dr. Sc. i Siegfried Hekimi, oba istraživača sa Univerziteta McGill u Montrealu, preispitali su podatke o populaciji koji su korišteni u prethodnoj studiji i zaključili da još uvijek nije poznato ograničenje očekivane životne dobi.

Njihova otkrića objavljena danas u časopisu Nature argumentiraju protiv nalaza prethodne studije objavljene u istom časopisu prošlog oktobra.

Ta studija je proučavala podatke o populaciji o „supervječnima“ i zaključila da najduži životni vijek ljudi neće vjerovatno prelaziti prosjek od 115 godina.

U studiji objavljenoj danas autori tvrde da s malim skupom podataka i „ključnim“ podacima, trenutne informacije „ne dozvoljavaju nam da predvidimo putanju koju će u budućnosti slijediti maksimalan životni vijek“.

Pored toga, nisu našli podršku za prvobitnu tvrdnju “da je maksimalni životni vijek ljudi fiksiran i podložan prirodnim ograničenjima. ”

“Dok prosječni životni vijek poraste, mogao bi se povećati i maksimalni životni vijek”, rekao je Hekimi za Healthline.

Koji su podaci korišćeni

Hekimi i njegov koautor koristili su podatke iz Međunarodne baze podataka o dugovječnosti, koja pruža validne podatke o pojedincima koji uglavnom imaju preko 110 godina.

Oni su ponovo analizirali podatke korištene u originalnoj studiji i zaključili da linije trenda ne znače da postoji nivo maksimalnog trenutnog životnog vijeka. Dijelom oni tvrde da „ključni“ podaci ili relativno mali uzorak podataka nisu pokazali jasnu liniju trenda i da još uvijek nije postojao jasan trend ili nivo za maksimalni životni vijek kod ljudi u budućnosti.

Pored toga, oni tvrde da bi nove dopune baza podataka iz drugih zemalja nakon 1990. godine mogle iskriviti podatke o prosječnom životnom vijeku ovih supervječnih.

Hekimi je naglasio Healthlineu da će zbog nekoliko ljudi koji su preživjeli proteklih 110 godina, posebno onih sa verifikovanim rodnim listovima, biti potrebno više podataka da bi se razumjelo postoji li određeno ograničenje u tome koliko dugo ljudi mogu da žive.

„Teško je pretpostaviti“, rekao je Hekimi u izjavi objavljenoj danas. „Prije tri stotine godina, mnogi ljudi su živjeli samo kratke živote. Da smo im rekli da jednog dana većina ljudi može živjeti do 100, rekli bi nam da smo ludi. ”

Drugi istraživači odgovaraju

U odgovoru na Hekimijev rad, autori originalne studije stajali su pri svojim otkrićima, nazivajući nove rezultate istraživanja „maštovitim“, ali „ne informativnim“.

Oni tvrde da su se njihova otkrića zasnivala na mjerljivim podacima, a nisu dotjerivana kao što su to učinili Hekimi i njegov koautor.

„Gledajući sveobuhvatno, i u nedostatku čvrstih statističkih podloga za različite moguće scenarije u budućnosti, smatramo da naša interpretacija podataka koja upućuje na ograničenje ljudskog životnog vijeka na oko 115 godina ostaje validna“, napisali su oni.

Dr Shawn McCandless, genetičar i šef odjeljenja za dječiju genetiku Univerzitetske bolnice  Cleveland Medical Center, rekao je da su pitanja postavljena u ovom istraživanju, ona pitanja koja genetičari i drugi medicinski stručnjaci postavljaju, i koja proučavaju i raspravljaju o njima godinama.

„To je fascinantno pitanje i iz praktičnog i iz filozofskog razloga“, rekao je on, pomenuvši moguću postavljenu tačku za očekivani životni vijek.

Govoreći o korištenju statistike populacije u studiji za određivanje očekivanog trajanja života, McCandless je rekao da ova metoda rezultira sa malo informacija o tome zašto neki ljudi mogu živjeti daleko duže od drugih.

“Ovo su fascinantni argumenti, ali na kraju dana, nam ne govore mnogo”, rekao je.

Šta određuje dugovečnost?

McCandless je objasnio da u oblasti genetike, naučnici sada traže u drugom području znakove da ljudski životni vijek ima postavljenu granicu: u ljudskom genomu.

“Genetska podloga i determiniranost dugog života nisu dobro proučeni”, rekao je McCandless.

Trenutno se vjeruje da 25 procenata dugog vijeka određuje genetika, dok okolina i drugi faktori čine ostalih 75 procenata, objasnio je McCendless. Veliki dio genetskog istraživanja fokusiran je na razumijevanje mehanizama na ćelijskom nivou koji utiču na našu dugovječnost.

McCandless je objasnio da li se neke osnovne funkcije tijela mogu promijeniti ili preokrenuti naukom, poput upotrebe genetskih metoda za revitalizaciju srčanog mišića ili popravljanje kanala u mozgu koji se pogoršavaju s godinama, trenutna granica životnog vijeka – čak i među supervječnima – može se brzo povećati.

“Ne postoji ni jedan uvjerljiv razlog zašto je ta posebna granica životnog vijeka tačna ako promijenite pravila igre”, objasnio je.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
32 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
shumadinac
Member
shumadinac
1 godina prije

Da, sigurno će nam statistika dati odgovor na jedno od najvažnijih pitanja… Ako je tačno bar deseti deo onoga što “talasna genetika” tvrdi onda nam je besmrtnost na dohvat ruke. Ali ne da dugo živimo kao “podgrejani leševi” već da uopšte ne starimo. Najveći fazon je da što to što… Pročitaj više »

Brave new world
Gost
Brave new world
1 godina prije

Granica dugovječnosti podliježe istim pravilima kao i granica gluposti! I jedna i druga podređeni su vremenu.
U našem vremenu želja za dugovječnošću proporcionalna je gluposti.
Sve smo gluplji i želimo živjeti što više.

Alex
Member
Alex
1 godina prije

Čovjek umre kad mu je mozak u banani,kad poblesavi,ili više ne kuži ni ku*ca….Tijlo nije bitno…

Mercury
Gost
Mercury
1 godina prije

Elizabeth II kaže da to nije za sirotinju.
Prince Philip kaže da koristi sve samo da ga žena ne nadživi.

Sky
Gost
Sky
1 godina prije

“Tada je Gospod rekao: Neće se moj Duh dovijeka sporiti sa čovjekom, jer je on samo tijelo. Neka mu još sto dvadeset godina.”
(Prva knjiga Mojsijeva)

Weteran
Gost
Weteran
1 godina prije

Prepotopski čovek živeo je cca 900 godina.
I zašto bi ovozemaljska smrt bila kraj?
Život na Zemlji je jedna epizoda u Večnom životu koji smo dobili od Gospoda Boga!

Davor
Gost
Davor
1 godina prije

Ne određuju znanstvenici koliko će ljudi živjeti i kad će se to otprilike omogućiti…. Bog određuje kad će otkloniti grijeh ,tj.bolest,starost i smrt. On je Stvoritelj i Gospodar života i smrti. Već se zna da su ljudi prepušteni sebi zbog pohlepe prvog ljudskog para u Edenu i da je stanje… Pročitaj više »

Dopizdilomi
Gost
Dopizdilomi
1 godina prije

To prije svega ovisi o visini mirovine i koliko čovjek može izdržati glad.

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
1 godina prije

Treba u penziju sa 114.Nece se valjda ovce i robovi izivljavat na mirovinskim fondovima? Ajmo “elito”,gazi podanike!

Dobra karma
Gost
Dobra karma
1 godina prije

120 je granica. Istina, pretpotopljani su živjeli 900 godina, nakon potopa 400, danas jako kratko.

U prolazu
Gost
U prolazu
1 godina prije

Neka “kozmetička poboljšanja” genoma možda produže život za 10-20 god., s tim da se ne zna kakve će to posljedice imati na druge funkcije u ljudskom tijelu. Međutim, biološki sustav je previše složen, neizmjerno složen. Biološki softver, tj. program, određuje funkcioniranje i rad ljudskog genoma, a posredno i dalje funkcioniranje… Pročitaj više »

Micika
Gost
Micika
1 godina prije

BD nepismeni Google majstor
Se sakriva I za Velikog brata Lra.
I Redakcije 🙂

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

“…Trenutno se vjeruje da 25 procenata dugog vijeka određuje genetika, …” ? Tko to vjeruje? Daleko više. Prve spoznaje dobivene proučavanjem jednojajčanih blizanaca koji su živjeli odvojeno, još prije dešifriranja ljudskog genoma. Iste bolesti, u isto vrijeme srčani udar… Navodno postoje geni za dug život. Također, navodno, što kasnije izvadite… Pročitaj više »

DažBog
Gost
DažBog
1 godina prije

Ma sve je to lijepo ali kako ce chika Bill da svede brojnost populacije na zlatnu milijardu?
Znaci li to da ce prvo smanjiti na pomenutu cifru pa onda zivot vjecni, naravno bez sexa jer bi opet populacija “trgnula” u brojnosti.

vutra
Gost
vutra
1 godina prije

nažalost onih koji su se ponadali postoji osigurač zvan telomeri https://en.wikipedia.org/wiki/Telomere
koji se skraćuje svakom diobom stanica, nema diobe polako umiremo na staničnom nivou dok cijeli organizam ne kolabira

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.
Izbornik