Polgarova teorija genija – rad i trud su iznad genetike

Postati genijalac pomocu šaha
26 komentara

Laslo Polgar je mađarski naučnik koji je tvrdio da za stvaranje genija nije potrebno imati gene već samo uporno raditi. To je i dokazao svojim eksperimentom koji je sproveo na sopstvenim ćerkama, stvorivši od njih prvakinje u šahu.

Svi znamo da su naučnici prinuđeni eksperimentisati i kroz veštački stvorene uslove dokazivati teorije koje su teorijski postavili i odredili u svojim laboratorijama. Ponekad, međutim, naučnici i teoretičari stavljaju i sebe i svoje porodice u neku vrstu eksperimenta, ne bi li dokazali da su njihove tvrdnje tačne. Koliko je sve to humano i etički opravdano, možemo polemisati, ali činjenica je da su mnoga istraživanja sprovedena upravo na „živim“ uzorcima.

Judit i Sofia Polgar - 1988
Judit i Sofia Polgar – 1988

Jedan od tih neobičnih eksperimenata svakako je život mađarskog naučnika i njegovih kćerki. Čitajući biografije poznatih genija utvrdio je uverenje i postavio kao motiv rečenicu – genije se ne rađa već stvara – i rešio da to i dokaže sopstvenim eksperimentom. Kako je njegova buduća supruga Klara sve to razumela i zašto je pristala ostaje večita tajna, ali sigurno je da je Laslo prilično ozbiljno shvatio svoj poziv i cilj.

Nakon što mu se rodila prva ćerka, odlučio je da je od malena postavi kao cilj svoje buduće aktivnosti. Budući da se devojčica zainteresovala za šah, Laslo je još od četvrte godine počeo da je uči i sa njom vežba i najteže šahovske dileme i poteze. Rezultat je potvrdio njegove prvobitne tvdnje. Već sa četiri godine Žužana, kako se zvala njegova ćerka, osvojila je prvi turnir, a sa 15 postala prvak sveta u kategoriji mlađih od 16 godina, da bi sa celih 16 postala prvak sveta i ostala da dominira na prvom mestu cele 23 godine.

Mlađe dve ćerke ne samo da su potvrdile očevu teoriju, već su i postigle veći uspeh nego starija sestra. Srednja sestra je osvojila prvi svetski turnir sa 15 godina, dok je sa toliko godina najmlađa, Judit, postala velemajstor. Ona se u svetu šaha smatra najboljom šahistkinjom svih vremena. Dok je sa starijom ćerkom i lutao i ispitivao mogućnosti i najbolji pristup, sa mlađim ćerkama Laslo je već ispekao zanat. Od prvih dana ih nije samo učio šahu i vodio na turnire i takmičenja, već ih je učio teoriji šaha i u glavu im usađivao kombinacije.

Kako je teorija o tome kako svako može postati genije prilično klimava za moderni svet, mnogi naučnici pokušali su da utvrde i druge okolnosti koje su mogle dovesti do uspeha sestara Polgar. I u tome nisu uspeli. Njihova inteligencija nije ništa veća nego inteligencija prosečnih ljudi, one nemaju neke dodatne sposobnosti da pamte i njihov uspeh na drugim poljima, na kojima nisu vežbale i učile nije bio ništa bolji nego kod bilo kog prosečnog čoveka. One su bile najbolje samo u šahu.

Polgar je uspeo u dokazivanju da genetika ne igra skoro nikakvu ulogu u stvaranju genija, ali nije uspeo da uradi isto kada je u pitanju pol. Žužana je prva šahistkinja velemajstor i prva koja je pobeđivala muškarce. To i nije bilo tako lepo dočekano u šahovskim udruženjima, ali ni među šahistima. Ona se jednom našalila da nikada nije pobedila zdravog muškarca, jer su se nakon poraza svi pravdali kako su bili bolesni ili nečim ometeni.

Bilo kako bilo i u toj sferi Laslo Polgar pomerio je granice, ni sluteći, tvrdnjom da pol ne utiče na nečiji uspeh. Svojim živim eksperimentom dokazao je sve što je u teoriji zamislio.

eksperimentgenetikajudit polgarlaslo polgarNAUKAporodicašahsržena
Pretplatiti se
Obavijesti o
26 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
perotunguz
4 godine prije

kad smo kod saha imam pitanje
da li neko ima listu zemalja po broju velemajstora na milion stanovnika

perotunguz
4 godine prije

izrael madjarska cg hrvatska srbija bosna holandija norveska

Siniša
4 godine prije

Šta, za ovo je potrebno biti stručnjak!?
Čovek priča o talentu, naravno da talenat može da propadne ako ga ne razvijaš;a on melje o nekakvim genima, riječ genije ne znači izključivu vezu sa genetskim nasleđem već sa savršenstvom u nekakvom znanju/talentu.
Za Novaka Đokovića kažu da je jako mali talenat u tenisu ali njegov težak rad ga je podigao u visine…što je isto glupost, ipak čovek mora posjedovati nekakav smisao za nešto da bi postao genike u tome.

čitalac
4 godine prije

To vjerojatno i drži ali na području umjetnosti sam siguran da ne.
Netko jednostavno nema sluha i ne možeš od njega napraviti vrhunskog glazbenika.
Netko ima sluha ali nikakav prosječan talenat ali ipak može dostići vrhunski nivo. Ali bez onih nekolimo procenata koje daje talenat ne može dostići vrhunce. Oni su trešnja na šlagu.

Har Megiddo
4 godine prije

László Polgár dokazao da genetika ne igra ulogu u stvaranju genija? Grohotom se smijem, hahaha! Znači da bi dokazao da genetika ne igra nikakvu ulogu, on nije eksperimentirao na osobama različitih genetskih predispozicija (što bi bio nekakav razumljiv setup za eksperiment ako se želi dokazati jedna takva tvrdnja), nego na vlastitim ćerkama koje eto slučajno pripadaju etničkoj skupini iz koje dolazi najviše šahovskih velemajstora! Neš’ ti eksperimenta i dokaza! To bi bilo kao da netko iz dinastije Rockefeller ide dokazivati kako se upornim radom mogu steći milijarde bez obzira na početni materijalni status, a kao “dokaz” uzme vlastitog nasljednika. Meni samo nisu jasni ljudi koji puše ovakve cinične podvale, ali to je valjda muzika koja godi ušima istreniranim da upijaju politički korektne bedastoće liberalnog Zapada.

dsfgboasneugnaserngauesnr
4 godine prije

Pa švabe vele ibung maht den majster………….

pera lozac
4 godine prije

Zesca glupost, samnom u vojsci je bio covek sahovski broj 8 (osmi) u Jugoslaviji a na 24 miliona stanovnika to nije mala stvar, ali u svemu ostalom je bio glup ko k..rac, znaci genije u sahu a sta dalje? Ja sam lencuga kakvu je tesko sresti, da nemoram nebi iz kreveta ustajao, ali vidi kurca sa 22 godine sam postao poliglota a danas govorim 8 jezika i nekoliko natucam a sve samouk, osim svapskog sto sam ucio u skoli, koju onako usput nisam ni zavrsio. Sta god da sam radio bio sam uvek medju najboljima ili najbolji, e sad to sto sam ja moj zivot protracio jureci lake pare i jos lakse zene, to je druga prica, i kad bi imao vremensku masinu da se vratim nazad nebi skoro nista promenio, dali cu u ovih 20-ak godina (sto mi je realno ostalo) napraviti nesta po cemu ce me se secati,… Čitaj više »

Lucija
4 godine prije

Naglasila bih nešto: radi se o dječjim mozgovima. Do 18. godine u mozgu se uspostve , laički rečeno, kemijske/ elektronske veze. Ako se učenjem ove veze ne izgrade…ne bu dobro. Dakle, softver djeluje na hardver.

PEROTUNGUZ
4 godine prije

A nedavno je covjek koji je dobio Nobelovu nagradu za otkrice DNA tvrdio da je genetika direktno povezana sa IQ i zato su na njega osuli drvlje i kamenje i izbacili ga s fakulteta pa je morao prodati Nobelovu nagradu da bi mogao da se izdrzava (zatim je neki ruski tajkun otkupio tu nagradu i vratio mu je besplatno)

A moje skromno zapazanje: ako uzmete mapu za I2 haplogrupu, i uporedite je s mapom – broj velemajstora na milion stanovnika vidjecete zavisnost.

Zasto ne postoji spisak 100 (ili 1000) najboljih IQ (Mensa test) po haplogrupama?

Zvrk
4 godine prije

Nismo trebali ići do Mađara. Dovoljno je upoznati obitelj Vlašić u Splitu. Ili Kostelić u Zagrebu.

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI