Otvorili aplikaciju banke i shvatili da novaca više nema

Početkom studenoga 2026. milioni Paragvajaca otvorili su aplikaciju banke Ueno i otkrili da novca nema. U nekoliko dana financijska panika pretvorila se u političku krizu: predsjednik Santiago Peña podnio je ostavku, Senat ga je jednoglasno smijenio, lišio imuniteta i stavio u kućni pritvor pod optužbama za korupciju. Naslijedio ga je potpredsjednik Pedro Alliana, koji će dužnost obnašati do 2028.

Ueno je 2021. osnovan kao digitalna banka koja je brzo privukla gotovo tri milijuna klijenata – otprilike polovicu stanovništva zemlje. Nudila je mobilno bankarstvo i povrat novca na kartice, otvarala kreditne linije siromašnijima i ruralnim područjima koje klasične banke nisu opsluživale. Upravo je ta brzina rasta, kako se pokazalo, nadmašila svaki nadzor.

Regulator u srodstvu s reguliranim

Središnja banka Paragvaja u studenome je Ueno stavila u postupak sanacije – proces sličan stečaju, ali pod izravnim upravljanjem središnje banke. No upozorenja su postojala i prije: izvješće nadzora iz lipnja 2026. opisalo je oko 146 milijuna dolara kredita trima tvrtkama povezanima s Grupo Vázquez, većinskim vlasnikom banke. Dio tvrtki prebačen je na zaposlenike grupe, a nadzornici su doveli u pitanje kolateral i konačnu namjenu sredstava.

Ključno pitanje koje izvješća nisu riješila jest zašto regulator nije ranije obuzdao izloženost. Odgovor dijelom leži u kadrovskim vezama. Carlos Carvallo, koji je vodio prethodnicu banke Ueno, imenovan je guvernerom središnje banke 2023. godine. Dao je ostavku 3. studenoga i tereti se za iste korupcijske radnje kao i Peña. Središnja banka tvrdi da se Carvallo izuzeo iz svih odluka vezanih uz Ueno.

Veze su bile dublje. Peña je ranije vodio Banco Basa, povezanu s bivšim predsjednikom Horaciom Cartesom, koji i dalje ima znatan utjecaj. Ministar financija Carlos Fernández Valdovinos sjedio je u upravi Basa. Sam Peña navodno je držao 1,58 posto udjela u Ueno Holdingu, a njegov brat Francisco imao je dionice u luksemburškom U Holdingsu, neizravnom dioničaru banke.

Javni novac u privatnoj banci

Ueno je držao oko 850 milijuna dolara javnih sredstava, uključujući 355 milijuna dolara iz sustava socijalnog osiguranja IPS – otprilike devet posto njegova investicijskog portfelja. Pod vodstvom Jorgea Bríteza, kojeg je imenovao Peña, IPS je 2023. ublažio uvjete za depozite u bankama, a 2024. ukinuo ograničenje izloženosti prema kapitalu. U istom razdoblju depoziti IPS-a u Uenu naglo su porasli.

Paragvaj se godinama predstavljao kao „Dubai Južne Amerike” – zemlja niskih poreza, stabilne valute i poslovnog okruženja naklonjenog investitorima. Međunarodni monetarni fond u kolovozu je projicirao rast od 4,4 posto za 2026., nakon 6,6 posto u 2025. Moody’s je 2024. dodijelio zemlji investicijski rejting, a S&P je to učinio 2025. Izvoz hidroenergije, poljoprivreda i nova infrastruktura drže gospodarstvo na nogama.

No brojke rasta ne govore ništa o tome kome su povjereni javni depoziti i tko snosi rizik kad banka padne. Paragvaj je to već prošao: između 1995. i 1998. zatvoreno je 13 banaka i 35 financijskih društava, a MMF je izravne troškove procijenio na 10 do 13 posto BDP-a. Uslijedila je manja kriza ranih 2000-ih. Oba slučaja razotkrila su slab nadzor i kreditiranje povezanih strana.

Revolt na ulicama, tišina u institucijama

Ovoga puta kriza se nije osjetila kroz makroekonomske pokazatelje, nego kroz telefone. Plaće, mirovine i ušteđevina zaledili su se istog trenutka. Mladi zaposlenici Uena palili su kartice tvrtke pred Ministarstvom rada tražeći neisplaćene plaće. Interventna policija suzavcem i gumenim mecima razbijala je prosvjede štediša pred Kongresom. Za male tvrtke koje su preko Uena plaćale dobavljače i radnike, realno gospodarstvo je stalo.

Vlada tvrdi da je slučaj izoliran, a sustav osiguranja depozita pokriva salda do oko 38.000 dolara. No transferi računa već su opteretili sustav i izazvali prekide u radu nekoliko banaka.

Vladajuća stranka Colorado riješila je vlastitu krizu brzo – žrtvovavši ključne političke elite, uključujući predsjednika. Pitanje koje ostaje jest hoće li Paragvaj razdvojiti bankarski nadzor i javne depozite od stranačkih i poslovnih mreža ili će se sve svesti na preraspodjelu unutar iste strukture moći. Ako se to ne dogodi, sljedeći kolaps samo čeka svoj red.