Sve većem broju zemalja prijeti dug kojeg više neće moći platiti u sljedećih 20 mjeseci. Vlade su povećale potrošnju kako bi ograničile ekonomsku štetu uzrokovanu pandemijom koronavirusa, ali malo tko govori da se radi o novom dugu koji će još više ukopati nacionalna gospodarstva.
Tijekom sljedećih 20 mjeseci, mnoge zemlje mogu se suočiti s nepodmirenjem duga zbog pandemije Covid-19.
Pandemija je navela mnoge zemlje da ulože novac u gospodarstvo. Neki su povećali svoj vanjski dug i probili sve proračune financijske granice.
Vjerojatno ćemo uskoro svjedočiti krizi eurozone koja se vraća sa zemljama poput Grčke, Italije, Španjolske… U novom svijetu koji nastaje samo će rijetke zemlje bezbolno prebroditi novu ekonomsku krizu.
Sjedinjene Države su povećale izdavanje državnih vrijednosnih papira, dok je Njemačka, uglavnom oprezna na proračunskoj razini i planira povećati svoje zaduživanje do 150 milijardi eura.
Sve vlade neće dobiti traženo financiranje. Dakle, neka će se gospodarstva u nastajanju suočiti s “velikim izazovom” uvjeriti međunarodne ulagače da im pozajme više novca u vrijeme kada ulagači traže sigurnija mjesta za plasiranje svojih sredstava.
Mnoga tržišta u nastajanju ovise o međunarodnim ulagačima kako bi dobili financijska sredstva potrebna za upravljanje proračunskim deficitom. Uvijek im je teže posuditi u lokalnoj valuti, iako postoje izuzeci o kojima se rijetko govori.
Za primarnu emisiju nije dovoljno imati svoju središnju banku, nego i samokontrolu pri novoj monetarnoj kreaciju. U protivnom, slijedi hiperinflacija koja nikada nikomu nije donijela dobro.
Svjetske vlade troše bez zastoja. Pitanje do kada će to moći. Hrvatska narodna banka se hvali valutnim swapom koji će joj omogućiti zamjenu kuna u eure i novo zaduživanje vezano za europsku valutu. HNB i guverner Boris Vujčić dobro znaju što čine, ali ipak likuju. Umjesto da se iskoristi postojeća kriza, Hrvatska nastavlja “program iseljavanja”, a sutra možda i useljavanja zbog novog migrantskog vala kojeg predviđaju.
Napomena: * Država ne može bankrotirati u klasičnom smislu kao poduzeće, jer ona ne može nestati, niti druga država ima pravo plijeniti imovinu suverene države.
