fbpx

Radikalna ideja za spas američkih domaćinstava – bez povećanja državnog duga

prazan novcanik

Iako su investitori na berzi možda ošišani sa koronavirusnom krizom, konobarice, barmeni, radnici u prodavnicama, kuhari u restoranima i milioni drugih ljudi su skalpirani.

Nekima je njihov prihod usporio. Za mnoge je potpuno zaustavljen. Budući da novac ne dolazi, oni zavise od podsticajnih čekova, naknada za nezaposlene i štednje – ako je ima. Otprilike trećina zemlje nije imala dovoljno na štednim računima da izdrže više od mjesec dana.

Sada su tri stručnjaka za finansije i pravo sa jednog od najboljih američkih univerziteta smislili pametni način pomaganja ljudima uz minimalne troškove. Nadajmo se da će ih bar saslušati u Washingtonu. Njihov odgovor: Neka svi koriste svoj račun socijalnog osiguranja – već danas.

Ne bi to trebalo da bude velika suma, pišu profesori finansija Sylvain Catherine i Max Miller i profesor prava Nastasha Sarin sa Univerziteta u Pensilvaniji. Oni ne žele da povećavaju posljednju krizu penzionog fonda zemlje. Oni govore o tome kako ljudima dopustiti da povuku samo 1% svojih budućih koristi.

Ne zvuči mnogo? To je možda više nego što mislite. Procjenjuju da bi srednji iznos povlačenja bio 4.300 dolara po domaćinstvu. Uz postojeće beneficije za nezaposlene, to bi omogućilo da tri četvrtine američkih domaćinstava preživi tri mjeseca nezaposlenosti bez smanjenja potrošnje, ocjenjuju oni.

„Ako danas obezbjedimo radnicima 2.500 dolara, buduće beneficije biće smanjene u prosjeku 0,5%“, pišu oni.
A socijalna sigurnost za nas je proporcionalno važnija što manje zarađujemo, tako da bi politika bila progresivna, a najviše bi pomogla ranjivijim domaćinstvima.

“Prema ovoj politici, donjih 25% tržišne distribucije bogatstva ima još 88 dana u prosjeku dok više ne budu u stanju da pokriju potrošnju”, pišu oni.

I kao veliki bonus: To neće povećati državni dug. Sve što se država sada zadužuje za isplatu novca samo se oduzima od linije „socijalnog osiguranja“ u tabeli duga.

“Sa stanovišta vlade, ova politika pretvara implicitne obaveze socijalnog osiguranja u javni dug, ali ostavlja sveukupne dugoročne obaveze nepromijenjene”, ističu autori. (Budući da su dugoročni prinosi državnih obveznica negativni u dolarima prilagođenim inflaciji, postavlja se pitanje može li vlada teoretski na kraju ostvariti zaradu.)

Čak i povlačenje budućih naknada za socijalno osiguranje od 1% moglo bi se otplatiti odgađanjem penzije za samo šest sedmica, dodaju oni. To bi sigurno bio kontroverzan prijedlog da je ikada stigao u Washington. Kritičari mogu upozoriti da bi to stvorilo opasan presedan. Ako možemo da iskoristimo socijalno osiguranje za to, zašto ne i za druge stvari? A socijalno osiguranje se već suočava s katastrofalnom krizom finansiranja. Ovaj prijedlog bi nas usmjerio u pogrešnom pravcu.

Biće zanimljivo vidjeti do kakvih zaključaka dolaze drugi akademici kada vide brojeve.

Nominalno, fond povjerenja socijalnog osiguranja trenutno drži 2,9 biliona dolara ulaganja u naše ime. Ali buduće obaveze, kao što svi znaju, su daleko veće. Catherine i njegove kolege ističu da je prava vrijednost – znači obaveza ako ste vlada ili imovine ako ste penzioner – više od 10 puta veća. Međutim kako je izračunato, to je znatan dio istinskog bogatstva većine ljudi. A to posebno važi za ljude koji su na dnu ekonomske gomile.

To je izvanredna ideja. To bi takođe moglo da ublaži ekonomiju usred turbulentne katastrofe zatvaranja, koja ima ogromne, neplanirane i kaskadne efekte.

Mnogi ne mogu platiti račune, čak ni sa 1200 dolara podsticajnih čekova. Dugovi koji se nastavljaju neizbježno će rasti i dugovi na kreditnim karticama i zaostali zakupi. Neki iznajmljivači prostora dobijaju velikodušni popust od vlasnika nekretnina. (Neki drugi jednostavno ne plaćaju.) Ali postoje dvije strane u toj jednačini. Kada vlasnik imovine izgubi prihod od zakupa, možda neće moći da plaća svoje račune, plaća radnike ili troši novac. A to sa druge strane škodi drugim preduzećima.

U međuvremenu postoje i druge bizarne ekonomske distorzije. “Za više od 50% raseljenih, naknade za nezaposlene sada prelaze normalne plate”, ocjenjuju profesori.

Naši planovi 401(k) omogućavaju „povlačenje u poteškoćama“, jer su ljudi koji su napisali zakon prepoznali da, ako danas ne možete jesti, vaši „planovi za penzionisanje“ biće prilično gorki. A debeli – ili čak blago debeli – privatni računi za penzionisanje uglavnom su rezervoar imućnijih domaćinstava. Možda bi se ista logika trebala odnositi i na socijalno osiguranje za sve.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
20 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
čitalac
Gost
čitalac
1 godina prije

“Oni govore o tome kako ljudima dopustiti da povuku samo 1% svojih budućih koristi.” – Buduće koristi?!? “…srednji iznos povlačenja…” ?!? ““Prema ovoj politici, donjih 25% tržišne distribucije bogatstva ima još 88 dana u prosjeku dok više ne budu u stanju da pokriju potrošnju”, pišu oni.” – Znači donjih 25%… Pročitaj više »

komentar
Gost
komentar
1 godina prije
Reply to  čitalac

Nemaju se zašto bojati imaju blockchain i kripto valute, to će ih sigurno spsiti.

Moreno
Member
Moreno
1 godina prije
Reply to  komentar

komentar Blockchain pomaže u dva slučaja, prvi je propast dolara, drugi je promjena zakona koji govori o zakonskom sredstvu plaćanja koji bi omogućija da kriptovalute koje funkcioniraju po blockchain modelu postanu zakonsko sredstvo plaćanja (legal tender).

jbg
Gost
jbg
1 godina prije
Reply to  Moreno

No cash! To je jedan od ciljeva

Moreno
Member
Moreno
1 godina prije
Reply to  čitalac

čitalac Ovi termin ”tržišna distribucije bogatstva” me podsjeća na termin ”drveno željezo” . . . bez daljnjega, ima bit kako je alkemija u điru, možda ka posljedica korone . . . 🙂

komentar
Gost
komentar
1 godina prije
Reply to  Moreno

Ja sam se odavno dedolarizirao tako da je dolar kod mene propao, samo kripto valute i blockchain, evo sad kad se otvaraju trgovine na svim vratima piše da primaju samo kripto valute po blockchain modelu.

Moreno
Member
Moreno
1 godina prije
Reply to  komentar

komentar Nigdi nisan vidija da uzimaju bilo kakvu kriptovalutu, a jučer san tražija neku specijalnu dvokomponentnu pituru i bija san na najmanje 10 web butigi . . . također u gradu nisan vidija da primaju kripto, čak se nećkaju i za eure uzest . . . a to da ćeš… Pročitaj više »

komentar
Gost
komentar
1 godina prije
Reply to  Moreno

Moreno “neko prij i mene i tebe sazna… ” Upoznao jednog takvog prije 25 godina u Padovi, mišljenja sam da ih ima jedno 5-6 koji određuju kurseve valuta i njihovo puštanje. usput, koja je najbogatia obitelj na kugli zemaljskoj, financirali su Cromwella i Napoleona da ostvare prednost nad trgovačkim putevima… Pročitaj više »

Arkaj
Gost
Arkaj
1 godina prije

Dobro ašto je s eksproprijacijom eksploatatora? Ako 1% američkih domaćinstava posjeduje više od pola američkog bogatstva zar se njihovim eksponencijalnim oporezivanjem ne bi moglo skupiti dovoljno da se donja polovica domaćinstava bez ikakvih problema prošeće kroz krizu do boljih vremena? Pri tom bi najbogatiji to jedva i osjetili a sigurno… Pročitaj više »

Moreno
Member
Moreno
1 godina prije
Reply to  Arkaj

Arkaj Ne donose zakone ekproprijirani, nego eksploatatori. To da će oni uloge zaminit po duhu svetome još u povijesti nije viđeno, a revolucija nije izgledna opcija. Nakon 1929 u Americi je donesen i zakon o ekproprijaciji zlata ka nus pojava tih poreza o kojima pišeš, a prava povijest Amerike kakvu… Pročitaj više »

Moreno
Member
Moreno
1 godina prije

Meni nije jasno šta je to u Americi socijalno osiguranje, ko sve ima pravo na to osiguranje, koliko odnosno je li ga se uopće plaća i je li postoje oni koji nemaju to osiguranje i koliko ih je . . . neznan, ali ovo mi pari ka alkemija poznata iz… Pročitaj više »

Dunja
Member
Dunja
1 godina prije
Reply to  Moreno

Онај ко не уплаћује социјално, никад га неће имати…они су тако решили, социјални фондови примају ваше уплате од којих ћете једном имати пензију….

Dayal
Gost
Dayal
1 godina prije
Reply to  Moreno

U Americi ako radis minimalno 10 godina i placas porez i ako tog poreza bude svake godine iznad minimalnog iznosa koji je propisan, onda dobijes pravo na penziju od drzave (Social Security). Ali ta penzija vecinom nije dovoljna za osnovne troskove, ako nastavis ziviti u Americi. Zato postoji 401k. To… Pročitaj više »

Bezuhov
Gost
Bezuhov
1 godina prije
Reply to  Moreno

Tokom velike krizе imali su Roozevelta i Keynesa, sada imaju Trumpa i Stiglitsa ali i neoliberalne globalisticke elite. Citao sam malo Stiglitza, toliko mi je poznato, kao da sam citao Marxa, malo je interesantniji, mozda samo prilagodjeniji. https://www.scientificamerican.com/article/the-american-economy-is-rigged/

alex
Gost
alex
1 godina prije

To je perpetum mobile treće vrste…kao da čovjek samog sebe proždire da ne bi umro od gladi. Za Amere je jedino rješenje revolucija, poput one kada su zbacili Britance s vrata. Sada moraju otrest vlastitu oligarhiju, ali to je jedini zdrav put. S tim da bi ovo bila buržoaska revolucija,… Pročitaj više »

indy
Gost
indy
1 godina prije

Ekipa,admini nemojte zamjerit.Neki prozivaju da osobno samo komentiram i čitam.Eto molio.do prije dva sata doci pomago nešto.neinteresirame,al neprozivajte.pomočiču sigurno.Al ne vidim od vas što propitujete odgovore.Šta stilo,nemojte handrit.Šta vi nešta?

Čardak
Gost
Čardak
1 godina prije

I sto će onda biti dalje… Korona je uklonila iz života većinu stvari koje smo smatrali bitnima, neophodnima. Nema krstarenja – ok, nikom ništa. Nema Lige prvaka i Europskog prvenstva – nikom ništa. Nema frizera – nikom ništa. Nema kupovine novog auta – nikom ništa… Sto hoću reci – hoće… Pročitaj više »

Čardak
Gost
Čardak
1 godina prije
Reply to  Čardak

Da se dopunim. Već spomenuti Gates nije taj kojeg tražimo… Smatrajte ovo jednom velikom detektivskom pričom. Who done it – iliti: tko nam je smjestio? Hint: u iole dobroj detektivskoj priči očiti krivac nikad nije taj kojeg tražimo (Columbo nije primjer dobre price)… I gotovo nikad nije onaj koji se… Pročitaj više »

Arkaj
Gost
Arkaj
1 godina prije
Reply to  Čardak

Čardak tvoj nihilizam možda je posljedica iskustva koje dolazi s godinama. A li s godinama dolazi i zamor, nema se volje ni pokušati preskočiti prepreku za koju iskustvo kaže da ju nije lako preskočiti. Samo nismo uvijek bili takvi. Nekad smo bili mladi i bijesni i nismo mjerili visinu prepreka… Pročitaj više »

Bezuhov
Gost
Bezuhov
1 godina prije
Reply to  Čardak

Čardak, jedna ispravka, svetski dug je tri puta veci od svetskog BDP-a. To moze znaciti da je tolio puta vise stampan novac bez pokrica u realnim proizvodnim dobrima. Dakle, prihvatimo li da je zlato ogranicavajuci faktor, onda se mora obezbediti da kolicina stampanog novca, ili ukupnog novca u prometu mora… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Izbornik