Rat u Iranu potresa tržište valuta, euro tone, ECB upozorava na inflaciju

Dolar jača kao sigurna luka, švicarska narodna banka spremna intervenirati zbog prejake franke.

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku, nakon što su SAD i Izrael započeli operaciju protiv Irana, izazvala je nemir na financijskim tržištima. Glavne svjetske valute reagirale su na geopolitičku nesigurnost, pri čemu je američki dolar ponovno potvrđen status sigurne luke.

Početak rata u Iranu u subotu, 28. veljače, od strane SAD-a i Izraela, izazvao je trzaj na deviznom tržištu u ponedjeljak, 2. ožujka. Sukob, koji prijeti preokretom cijelog Bliskog istoka i komplikacijama u trgovini robom i sirovinama zbog mogućeg blokiranja Hormuškog tjesnaca, vratio je dolaru sjaj vrijednosti utočišta, nadmašivši čak i švicarski franak i japanski jen.

Dolar je ojačao za 0,85% u odnosu na japanski jen i za 1% u odnosu na švicarski franak, dosegnuvši 157,37 jena, odnosno 0,7774 franka. Nasuprot vodećoj svjetskoj valuti, euro je izgubio 0,9% na 1,170 dolara, dok je britanska funta pala za 0,66% na 1,3397 dolara. Tečaj eura prema švicarskom franku nikad nije bio niži od 2015. godine, nakon što je ponovno pao za 0,5% u ponedjeljak na 0,9032 franka. Kasnije tijekom dana, euro je djelomično oporavio gubitke, porastavši za 0,2% na 0,9105 franka. Švicarska narodna banka izrazila je namjeru da se suprotstavi prekomjernoj aprecijaciji švicarskog franka kako bi izbjegla situaciju koja bi mogla ozbiljno naštetiti izvozu zemlje zbog previsokih troškova za strane klijente.

„S obzirom na razvoj međunarodne situacije, naša spremnost da interveniramo na deviznom tržištu povećana je“, objavila je središnja banka, dodavši: „Spremni smo djelovati na deviznom tržištu kako bismo se suprotstavili brzom i pretjeranom jačanju švicarskog franka, koji ugrožava stabilnost cijena u Švicarskoj“.

Za dolar, prijetnja inflacije i rasta cijena sirovina uzrokovanih situacijom na Bliskom istoku mogla bi dodatno ojačati američku valutu. U Washingtonu bi se FED mogao suočiti s jakim rastom dolara, pogotovo zbog gubitka povjerenja u neke druge valute. Energenti poput plina i nafte mogli bi pridonijeti tom gubitku povjerenja, budući da su SAD i dalje neto izvoznik, za razliku od Europe i Japana koji ovise o uvozu.

U Frankfurtu je situacija takva da je guverner Europske središnje banke izjavio kako je spreman „djelovati brzo“ suočen s rizikom od povratka inflacije. Iza toga stoji želja da se preuzme kontrola nad kamatnim stopama, koje su postupno padale tijekom 2024. i 2025., istovremeno sa smirivanjem inflacije nakon rata u Ukrajini. To olakšanje bilo je neophodno za pokretanje gospodarstva, ali bi se sada moglo suočiti s novim izazovom zbog troškova zaduživanja, u svjetlu američke operacije Epic Fury u Iranu.