Centraliziranje kontrole informacija! Pregled najnovijeg EU prijedloga za cenzuru medija

EU - Cenzura medija
53 komentara

Europska komisija predložila je novi zakon kojim se želi centralizirati medijski sektor EU-a u jedinstveno tržište koje nadziru Komisija i nacionalna regulatorna tijela putem novog Europskog odbora za medijske usluge.

Europski zakon o slobodi medija (EMFA), koji je Komisija predložila 16. rujna 2022., prikazuje se kao pokušaj promicanja neovisnosti i pluralizma medija uz zaštitu od dezinformacija i stranog uplitanja u medijski sektor uspostavljanjem niza standarda u oblik prava EU.

Ključna komponenta EMFA-e je uspostava Europskog odbora za medijske usluge, koji će se sastojati od predstavnika nacionalnih regulatornih tijela, kao i predstavnika Europske komisije. Dužnost Odbora bit će, među ostalim zadaćama, nadzirati medijski sektor EU-a, davati mišljenja o tržišnim koncentracijama, davati posebne savjete i osiguravati jedinstvenu usklađenost s Uredbom.

Iako je prijedlog EMFA-e dobio neke pohvale za svoje navedene ciljeve – naime zaštitu slobode medija – razne novinske organizacije i članovi Europskog parlamenta i dalje ga pomno ispituju zbog rupa u zakonu koje bi omogućile nadzor novinara, a utire put neviđenim intervencijama. na unutarnjem medijskom tržištu od strane Europske komisije.

Unatoč ovim kritikama, EMFA nastavlja napredovati kroz zakonodavni proces EU-a. Dana 21. lipnja 2023. Europsko vijeće osiguralo je mandat za pregovore s Europskim parlamentom. Mjesec dana kasnije, 20. srpnja, Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) usvojio je svoje mišljenje o predloženom zakonodavstvu, dovodeći Uredbu korak bliže tome da postane zakon EU-a jer Komisija namjerava zaključiti pregovore prije sljedećeg EU-a izbori.

Sadašnji okvir

Da bismo razumjeli značaj predložene EMFA Uredbe, moramo ponovno razmotriti postojeći okvir koji će EMFA proširiti – Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD). Trenutačno savjetodavno tijelo AVMSD-a pri Komisiji, Skupina europskih regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA), bit će zamijenjena novim Europskim odborom za medijske usluge (Odbor).

Trenutačni okvir, AVMSD, primjenjuje se samo na audiovizualne medijske usluge, definirane kao „usluga koja pruža programe, pod uredničkom odgovornošću pružatelja medijskih usluga, široj javnosti, za informiranje, zabavu ili obrazovanje, korištenjem elektroničkih komunikacijskih mreža, ili emitiranje ili na zahtjev.”

EMFA se, međutim, primjenjuje na šire definiranog “pružatelja medijskih usluga” (MSP) koji se opisuje kao “fizička ili pravna osoba čija je profesionalna djelatnost pružanje medijske usluge i koja ima uredničku odgovornost za odabir sadržaja medijsku službu i određuje način njezine organizacije.”

Stoga, za razliku od ERGA-e, Odbor će nadzirati ne samo audiovizualne medijske usluge, već i sektor tiska. U dokumentu o stajalištu ERGA-e iz studenog 2022. o prijedlogu EMFA-e sugerira se da bi ovlaštenje Odbora za reguliranje tiska moglo biti problematično za države članice.

“S obzirom na osjetljivost tiskovnih pitanja, kao i nacionalne specifičnosti (uključujući ustavne), ERGA želi izričito i nedvosmisleno izjaviti da nije niti njezin poziv niti namjera regulirati sektor tiska.”
Izvadak iz stajališta ERGA-e o EMFA-i

Ilias Konteas, izvršni direktor European Magazine Media Association (EMMA) i European Newspaper Publishers’ Association (ENPS), čija je pravna specijalizacija europsko medijsko pravo, rekao je za Children’s Health Defence Europe da bi nadležnost odbora nad sektorom tiska potkopala ključna komponenta slobode tiska – načelo da je slobodan tisak isključivo odgovoran pred zakonom i sudovima za svoj sadržaj.

“Tisak bi trebao ostati slobodan od bilo kakvog europskog regulatornog nadzora”, rekao je Konteas. “Budući da je u velikoj većini država članica tisak samoreguliran, delegati u Odboru imali bi zadatke, na europskoj razini, koji su izvan njihovog nacionalnog mandata.”

Reguliranje medija, doslovno

Najočitija razlika između Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD) i Prijedloga uredbe o Europskom zakonu o slobodi medija (EMFA) je u samom nazivu. Trenutačno zakonodavstvo, AVMSD, je direktiva i morala je proći nacionalnu transpoziciju i provedbu, dok je EMFA uredba i neće biti podvrgnuta istoj razini nadzora Europskog parlamenta.

U EU postoji nekoliko vrsta zakona: direktive, uredbe, odluke, preporuke i mišljenja. U svrhu razumijevanja prijedloga EMFA-e, ovaj će se odjeljak ukratko usredotočiti na razlike između direktive i uredbe.

Uredba je vrsta zakona EU-a koji postavlja cilj i definira kako ga postići. Nakon što se zakon usvoji, odmah stupa na snagu u svim državama članicama EU. Pravno je obvezujući, zamjenjuje nacionalne zakone i države članice ograničene su u svojoj mogućnosti odlučivanja o tome kako postići postavljeni cilj.

Direktiva je vrsta zakona EU-a koji postavlja cilj, ali ne definira kako ga postići. Države članice mogu odrediti kako postići postavljeni cilj donošenjem nacionalnih zakona.

Izvršni direktor Konteas kaže da je medijska politika prvenstveno bila u nadležnosti država članica. “Ovo je pokrenulo raspravu o tome smije li Komisija predložiti medijsku uredbu.”

Povijest

Inicijativu za novi zakon o slobodi medija prva je spomenula predsjednica Europske komisije Ursula von Der Leyen tijekom svog govora o stanju Unije u rujnu 2021., u kojem je rekla: “Medijske tvrtke ne mogu se tretirati kao samo još jedan posao. Njihova je neovisnost bitna. Europa treba zakon koji štiti tu neovisnost – a Komisija će donijeti zakon o slobodi medija sljedeće godine.”

Nekoliko mjeseci kasnije, u prosincu 2021., Komisija je objavila poziv za prikupljanje dokaza za očuvanje slobode medija u EU-u, koji je bio otvoren za javnost za povratne informacije i konzultacije do ožujka 2022.

U svibnju te godine, Komisija je sastavila svoje izvješće o procjeni učinka i predala ga Odboru Komisije za regulatorni nadzor (RSB), čije su dužnosti pružiti “osiguranje kvalitete”, podržati Komisiju i dati procjene tijekom ranih faza zakonodavnog procesa.

Vrijedno je napomenuti da je RSB prikazan kao savjetodavni odbor Komisije i opisan kao “neovisno tijelo”, prema njegovoj web stranici. Međutim, RSB se sastoji od devet članova, od kojih je pet iz same Komisije, uključujući četiri visoka dužnosnika Komisije i glavnog direktora Komisije kao predsjedavajućeg RSB-a. Preostala četiri člana angažirana su izvan Komisije.

Jedna od funkcija RSB-a je pregled i davanje mišljenja o izvješćima o procjeni učinka. Izvješće o procjeni učinka mora sadržavati socioekonomske i ekološke učinke inicijative, na koga će i na što ona utjecati i kako, kao i rezultate i strategiju poduzetu tijekom procesa savjetovanja.

RSB može dati jedno od tri mišljenja o izvješću o procjeni utjecaja: “pozitivno”, “pozitivno s rezervom” ili “negativno”. Predložena inicijativa može biti usvojena samo ako dobije “pozitivno” ili “pozitivno s rezervom” mišljenje. Ako se izda “negativno” mišljenje, nacrt izvješća mora se pregledati i ponovno dostaviti RSB-u.

Nadalje, važno je uzeti u obzir da je RSB tehnička skupina čija je glavna funkcija dovršiti i verificirati izvješća o procjeni učinka. U ovom slučaju, pretpostavlja se da je ključni cilj bio osigurati da sva područja unutar unutarnjeg medijskog tržišta budu obuhvaćena i stoga podložna Regulatornom nadzoru Komisije. Sljedeći odjeljak treba shvatiti u ovom kontekstu.

Nepopularan od početka?

Samo mjesec dana nakon što je Komisija podnijela svoje izvješće o procjeni učinka inicijative EMFA, RSB je u lipnju 2022. dao negativno mišljenje.

Početno mišljenje Izvješća o procjeni utjecaja RSB-a

U početnom mišljenju RSB-a navedeno je da izvješće EMFA-e o procjeni učinka nije objasnilo neuspjehe jedinstvenog tržišta i regulatorne praznine. Nije objasnio s dovoljno dokaza probleme kojima se EMFA nastoji pozabaviti, kako će mjere riješiti te probleme niti prevalenciju takvih problema na različitim medijskim tržištima i u državama članicama.

Nadalje, u mišljenju je navedeno da izvješće nije jasno pokazalo potrebu i učinkovitost određenih mjera te mu nedostaje transparentnosti u pogledu različitih stavova dionika tijekom postupka savjetovanja.

Nakon negativnog mišljenja, Komisija je 11. srpnja 2022. predala revidirano izvješće o procjeni utjecaja. Nekoliko tjedana kasnije RSB je izdao svoje drugo mišljenje: „pozitivno s rezervom“.

RSB izvješće o procjeni utjecaja 2. mišljenje

U drugom mišljenju navedeno je da revidirano izvješće o procjeni utjecaja EMFA-e i dalje sadrži značajne nedostatke, a posebno nedostaju dokazi za definiranje ili opis problema koji nastoji riješiti. Nadalje, treća točka zabrinutosti glasi: “analiza jedinstvenog tržišta i distribucijskih učinaka, među različitim medijskim uslugama i između država članica, nije dovoljno razvijena.”

Unatoč tome, Komisija je uspjela nastaviti te je 16. rujna 2022. objavila svoj prijedlog za “uspostavu zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu”, koji je nazvala The European Media Freedom Act (EMFA).

Referendum s obrazloženjem nacrta zakona EMFA-e navodi da se uredba “nastoji uhvatiti u koštac s nizom problema koji utječu na funkcioniranje unutarnjeg tržišta medijskih usluga i rad pružatelja medijskih usluga.”

Prema prijedlogu, EMFA će se pridržavati postojećih politika i proširiti ih dok će rješavati regulatorne praznine. Nadalje, konstruiran je na četiri cilja:

  1. „Poticanje prekogranične aktivnosti i ulaganja u medijske usluge usklađivanjem određenih elemenata različitih okvira nacionalnog medijskog pluralizma, posebno kako bi se olakšalo pružanje prekograničnih usluga.”
  2. „Povećanje regulatorne suradnje i konvergencije putem alata za prekograničnu koordinaciju te mišljenja i smjernica na razini EU-a.”
  3. “Olakšavanje pružanja kvalitetnih medijskih usluga ublažavanjem rizika od neopravdanog uplitanja javnosti i privatnog sektora u uredničku slobodu.”
  4. “Osiguravanje transparentne i poštene raspodjele ekonomskih resursa na unutarnjem medijskom tržištu povećanjem transparentnosti i pravednosti u mjerenju gledanosti i raspodjeli državnog oglašavanja.”

Prošireni tekst o svakom od četiri cilja može se pročitati u izvornom nacrtu EMFA prijedloga.

Na prvi pogled jezik korišten u tekstu prijedloga može ostaviti pozitivan dojam na prosječnog građanina EU-a, stanovnika, novinara, izdavača ili zastupnika u Europskom parlamentu. Korištenje izraza kao što su “kvalitetne medijske usluge”, “pravedna raspodjela ekonomskih resursa”, “urednička sloboda”, uz naziv zakona, “Europski zakon o slobodi medija”, može sugerirati da bi ovaj prijedlog mogao osnažiti i zaštititi novinare i medijski profesionalci iz raznih podsektora. To je, međutim, samo u nedostatku detaljnijeg uvida u stvarni tekst.

Iza pahuljica i poštapalica utkanih kroz uvode, medijske nastupe i govore koji slave prijedlog EMFA-e, dubinsko ispitivanje teksta predložene Uredbe otkriva napor bez presedana da se uspostavi jedinstven medijski sektor EU-a pod središnjom kontrolom nove osnovao Europski odbor za medijske usluge, koji ima ovlasti cenzurirati i ograničavati tisak.

Pogled izbliza na EMFA

Odbor za kulturu i obrazovanje (CULT) je odbor odgovoran za EMFA. Odbori za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) i Odbori za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) djeluju kao suradnici. Proceduru vodi posebna izvjestiteljica Sabine Verheyen, europarlamentarka iz Kršćansko-demokratske stranke Njemačke.

S obzirom da je prijedlog EMFA-e još uvijek u zakonodavnoj proceduri, postoji nekoliko mišljenja i dopunjenih verzija prijedloga. U tekstu koji slijedi analizirat će se pregovarački mandat Vijeća.

Europski odbor za medijske usluge

(Napomena autora: podebljani tekst na slikama ukazuje na promjene izvornog nacrta EMFA prijedloga.)

EMFA osniva Europski odbor za medijske usluge (Odbor), koji će zamijeniti postojeću Skupinu europskih regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA). Prema izvornom prijedlogu Komisije EMFA-e, ERGA-i nedostaju resursi i sposobnost rješavanja prekograničnih pitanja, upravljanja regulatornim pitanjima i ograničen je opseg djelovanja.

Odbor je prikazan kao neovisno tijelo. Članak 9. tvrdi „potpunu neovisnost Odbora” i navodi da Odbor „… neće tražiti niti primati upute od bilo koje vladine institucije, osobe ili tijela. To ne utječe na nadležnosti Komisije ili nacionalnih regulatornih tijela ili tijela u skladu s ovom Uredbom.”

Članak 9. – Neovisnost odbora

To znači da će Odbor djelovati neovisno, međutim ta neovisnost neće zadirati u područja u kojima su Komisija i/ili nacionalna regulatorna tijela, prema zakonodavstvu, uključeni u funkcioniranje, upravljanje i izvršavanje zadataka Odbora.

Pregledom strukture Odbora, njegova tajništva i njegovih zadaća, kako je opisano u člancima 10. do 12., jasno je da Komisija ima značajnu ulogu u radu i ukupnom sastavu Odbora.

To je pokrenulo pitanja o legitimnosti neovisnosti Odbora koja se tvrdi u članku 9. Čak i dokument o stajalištu ERGA-e bilježi ovu kontradikciju u sljedećem izvatku:

“Neovisnost Odbora formulirana u članku 9. u praksi je u suprotnosti s nekoliko odredbi sadržanih u sljedećim člancima o unutarnjem funkcioniranju Odbora, tajništvu i zadaćama Odbora.”

Struktura “odbora”

Odbor će se sastojati od predstavnika nacionalnih regulatornih tijela i svaki će član imati jedan glas. Predsjednika i potpredsjednika biraju članovi Odbora i mogu obnašati najviše dva jednogodišnja mandata. Dužnost predsjednika bit će informirati Povjerenstvo o aktivnostima Odbora i konzultirati se s Povjerenstvom u pripremi programa rada.

Članak 10. – Struktura odbora

Nadalje, Komisija će imenovati predstavnika u Odboru koji će sudjelovati u “raspravama” Odbora, ali neće imati pravo glasa.

“Tijekom događaja prije nekoliko mjeseci, Komisija je rekla da planiraju dodijeliti osam do deset ljudi u Odbor, što je prilično značajno čak i bez prava glasa”, rekao je Konteas.

Nadalje, Odbor mora usvojiti svoja pravila i procedure te razvoj svog programa rada tek nakon savjetovanja s Komisijom. Dok Odbor može pozvati stručnjake da prisustvuju sastancima, stalnim nazočnima može se dopustiti samo ako se Komisija složi.

“Ako bi u bilo kojoj državi članici vlada imenovala osobu koja bi sudjelovala na svim sastancima i aktivnostima nacionalnog medijskog regulatora, to bi odmah zazvonilo na uzbunu zbog rizika od uplitanja vlade.”

Nadalje, čak i osoblje Odbora imenuje Komisija. Kao što je navedeno u članku 11. tajništvo će osigurati Komisija.

Članak 11. – Tajništvo Odbora

Tajništvo će pomagati Odboru u administrativnim i organizacijskim aktivnostima i blisko surađivati s Odborom i njegovim predsjedateljem u “sastavljanju rezultata”.

Međutim, mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) nastoje ograničiti ulogu Komisije.

Članak 11. mišljenja IMCO-a briše odredbu prema kojoj tajništvo osigurava Komisija i umjesto toga navodi da “Odbor podržava neovisni biro.” Međutim, oba odbora podupiru članak 10. stavak 5. koji dopušta Komisiji da imenuje predstavnika u odbor.

U kasnijim fazama zakonodavnog postupka utvrdit će se hoće li takva mišljenja biti usvojena.

Zadaci odbora

Slično ERGA-i, Odbor djeluje u savjetodavnoj poziciji i pruža podršku Komisiji. Za razliku od ERGA-e, Odbor ima mnogo širi opseg nadležnosti i ima regulatorne ovlasti nad sektorom tiska.

Članak 12. – Zadaci odbora

U skladu s člankom 12. stavkom 1., Odbor će savjetovati Komisiju o medijskim pitanjima u okviru svoje nadležnosti te promicati i osiguravati dosljednu primjenu Uredbe. Komisija se često spominje u tekstu članka 12.

Članak 12(d-f) – Zadaci Odbora

„Na zahtjev Komisije” Odbor daje mišljenja o tehničkim i činjeničnim pitanjima. „U konzultacijama s Komisijom” Odbor će sastaviti mišljenja u vezi sa zahtjevima za suradnju između regulatornih tijela i zahtjevima za provedbene mjere u slučaju neslaganja između prirodnih regulatornih tijela o nacionalnim mjerama. “Na zahtjev Povjerenstva” Odbor daje mišljenja o koncentracijama na medijskom tržištu.

Vrijedno je napomenuti da dok dokument o stajalištu ERGA-e pozdravlja nove zadaće dane Upravnom odboru, on potiče na smanjenje uloge Komisije:

„Stoga je neprikladno da EMFA samo ili uglavnom predviđa izvršavanje zadataka Odbora bilo ‘u dogovoru s’ ili ‘na zahtjev Komisije’. Dokument o stajalištu zahtijeva da se zahtjevi uz ‘u dogovoru s Komisijom ‘ treba izbrisati.”
Izvadak iz stajališta ERGA-e o EMFA-i

Članak 12(h) – Zadaci odbora

Nadalje, kako je navedeno u članku 12(h), dužnost je odbora samo „pomoći Komisiji u izradi smjernica u vezi s primjenom Uredbe” uključujući članke 23(1), (2), (3 ) i (4) kao i čimbenike koje treba uzeti u obzir pri procjeni koncentracija na medijskom tržištu.

Nova odredba koju je dodalo Vijeće omogućuje Komisiji da postavi vremenska ograničenja kada traži savjet ili mišljenje od Odbora.

Odbor također nudi posredovanje u slučaju neslaganja između nacionalnih regulatornih tijela i osigurava usklađivanje standarda koji se odnose na dizajn uređaja ili korisničkih sučelja. Odbor će organizirati dijalog između vrlo velikih internetskih platformi (VLOP) i pružatelja medijskih usluga (MSP) i o tim nalazima izvijestiti Komisiju kako bi se osigurale najbolje prakse za sustave mjerenja publike.

Jedan od ključnih ciljeva EMFA-e je promicanje medijskog pluralizma. Ovo postavlja pitanja o tome kako će Odbor potrošačima vijesti osigurati pristup širokom rasponu mišljenja i perspektiva iz različitih izvora. Ispitivanje članka 12(k) i članka 16 daje daljnji uvid u to kako će Odbor upravljati medijskim uslugama uspostavljenim izvan EU-a.

“Ozbiljan i ozbiljan rizik” za javnu sigurnost

U članku 12. točki (k) zadaća je Odbora “koordinirati nacionalne mjere povezane s širenjem ili pristupom sadržaju medijskih usluga izvan Unije koje ciljaju ili dopiru do publike u Uniji.”

Članak 12(k-m) – Zadaci odbora

Stoga Odbor može ograničiti ili ograničiti pristup sadržaju iz medijskih usluga izvan EU-a koji cilja na publiku unutar EU-a putem “nacionalnih mjera” ako se smatra da ta medijska usluga “predstavlja ozbiljan i ozbiljan rizik od ugrožavanja javne sigurnosti”.

Ako Odbor, u konzultaciji s Komisijom, smatra da medijska usluga izvan EU-a predstavlja “ozbiljan i ozbiljan rizik” za javnost, potrošači vijesti unutar EU-a možda neće imati pristup tom sadržaju. Iako se to već događa sa zabranom medija kao što su RT i Sputnik, Uredba EMFA-e pružila bi dodatnu pravnu osnovu za ograničavanje pristupa sadržaju izvan EU-a koji se smatra prijetnjom javnoj sigurnosti i sigurnosti.

Čini se da je to ključna komponenta EMFA-e, kako je navedeno u članku 16.

Članak 16. – Koordinacija mjera koje se tiču medijskih usluga izvan Unije

Navodi se da medijske usluge ili pružatelji medijskih usluga s poslovnim nastanom izvan EU-a, “bez obzira na njihove načine distribucije ili pristupa, ciljaju ili dopiru do publike u Uniji gdje, između ostalog, s obzirom na kontrolu koju treće zemlje mogu provoditi nad njima… predstavljaju ozbiljan i ozbiljan rizik od ugrožavanja javne sigurnosti.” To znači da se prema zadanim postavkama, ako pružatelj medijske usluge potječe izvan EU-a, smatra podložnim kontroli trećih zemalja, te stoga predstavlja rizik od ugrožavanja javne sigurnosti.

Članak 16. stavak 3. navodi da Odbor, u dogovoru s Komisijom, utvrđuje kriterije koje će koristiti nacionalna regulatorna tijela “prilikom izvršavanja svojih regulatornih ovlasti nad pružateljima medijskih usluga.”

Ovo je jasno priznanje da će nacionalna regulatorna tijela koja nadziru medijski sektor prema uputama Odbora i Komisije imati regulatorne ovlasti nad pružateljima medijskih usluga.

Ukratko, dok je Komisija zabrinuta da bi medijske usluge koje potječu izvan EU-a mogle predstavljati rizik za javnu sigurnost jer bi mogle biti pod kontrolom trećih zemalja, ona istovremeno nastoji kontrolirati domaći medijski sektor u EU-u putem Odbora.

Velika ironija

Mnoge su organizacije izrazile sumnju oko prijedloga EMFA-e. Stotine izdavača tiska i udruga izdavača tiska iz raznih europskih zemalja potpisalo je otvoreno pismo suzakonodavcima EU-a 27. lipnja 2023.

Otvoreno pismo, u kojem se traži da EMFA “opravda svoje ime”, bavi se brojnim pitanjima s prijedlogom. Počinje širokom primjedbom u kojoj se navodi da je nekoliko odredbi EMFA-e zapravo kontraproduktivno za zaštitu slobode tiska.

Jedno od mnogih pokrenutih pitanja odnosi se na cenzuru, koja je postala veći problem nakon Zakona o digitalnim uslugama (DSA), koji je tvrtkama društvenih medija i internetskim platformama dao pravo uklanjanja i ograničavanja sadržaja koji nije u skladu s njihovim uvjetima i odredbama.

“EMFA ne ide dovoljno daleko da zaštiti slobodu izražavanja i pluralizam na internetu i spriječi cenzuru od strane vrlo velikih digitalnih platformi (VLOP), što postaje široko rasprostranjen problem. Zaštita slobode izražavanja mora biti znatno ojačana kako bi se zajamčila nesmetana distribucija zakonitog europskog tiskovinskog sadržaja i kako bi pluralističke informacije ostale slobodno dostupne na internetu bez nepotrebnog uplitanja VLOP-a…” – Izvadak iz otvorenog pisma, “EMFA mora opravdati svoje ime”

Više snage za online platforme

Člankom 17. utvrđuje se funkcioniranje i upravljanje sadržajem pružatelja medijskih usluga u odnosu na pružatelje vrlo velikih internetskih platformi (VLOP). Prema izvornom nacrtu prijedloga, VLOP pružatelj definiran je kao “pružatelj internetske platforme koja je označena kao vrlo velika internetska platforma u skladu s člankom 25(4)” DSA-a.

U travnju 2023. Komisija je odredila nekoliko subjekata, uključujući ali ne ograničavajući se na Amazon Store, Facebook, Twitter, YouTube, TikTok i druge, kao VLOP-ove.

Članak 17(1) – Sadržaj pružatelja medijskih usluga na vrlo velikim internetskim platformama

Prije nego što pružatelj medijskih usluga (MSP) objavi sadržaj na VLOP-u, prvo mora sklopiti ugovorni sporazum s pružateljem VLOP-a u kojem potvrđuje da je MSP, da je urednički neovisan o državama članicama i trećim zemljama i da podliježe regulatornim zahtjevima i u skladu je s ko- ili samoregulativnom politikom.

Za razliku od izvornog nacrta prijedloga, pregovarački mandat Vijeća uključuje dodatnu odredbu kojom bi se od MSP-a zahtijevalo da dostave podatke za kontakt relevantnog nacionalnog regulatornog tijela, tako da u slučajevima kada se sumnja da MSP nije ispunio točku (c), VLOP davatelj može kontaktirati nacionalno regulatorno tijelo za potvrdu.

Prema članku 17. stavku 6., „Komisija će izdati smjernice za olakšavanje učinkovite provedbe funkcionalnosti iz stavka 1.”, kako bi se osigurala dosljedna primjena članka.

Članak 17(6) – Sadržaj pružatelja medijskih usluga na vrlo velikim internetskim platformama

Stoga MSP-ovi moraju proglasiti svoju neovisnost o državama članicama i trećim zemljama dok se podvrgavaju kontroli i regulaciji nacionalnih regulatornih tijela i Komisije putem Odbora.

“Svako označavanje i/ili dopuštanje VLOP-ovima ili ‘organizacijama civilnog društva, organizacijama za provjeru činjenica i drugim relevantnim profesionalnim organizacijama’ da dovode u pitanje samoizjave medijskih tvrtki je problematično jer omogućuje trećim stranama da ograniče prava medijskih tvrtki”, rekao je Konteas.

Suspenzije, ograničenja

Ako je bilo ikakvih sumnji da će pružatelji VLOP-ova cenzurirati ili ograničiti sadržaj, članak 17. stavak 2. to jasno navodi.

Članak 17(2) – Sadržaj pružatelja medijskih usluga na vrlo velikim internetskim platformama

Pružatelji VLOP-ova suspendirat će MSP-ove zbog nepoštivanja Uredbe i ograničit će vidljivost sadržaja objavljenog od strane MSP-ova koji se smatra nekompatibilnim s odredbama i uvjetima.

Kada se to dogodi, pružatelj VLOP-a mora upozoriti MSP-a prije razdoblja suspenzije ili prekida i dati priliku MSP-u da odgovori. Ako MSP smatra da je opetovano suspendiran bez opravdanja, dvije strane se moraju pravovremeno uključiti u raspravu o tom pitanju, na zahtjev MSP-a.

Iako je nejasno koje bi pojedinosti opravdale obustavu, ograničenje ili uklanjanje sadržaja, može se pretpostaviti da bi MSP-ovi za koje se smatra da proizvode “štetne” sadržaje i “dezinformacije” mogli biti predmet ponovljenih mjera.

Članak 18. – Strukturirani dijalog

U članku 18. navodi se da će se Odbor redovito sastajati s pružateljima VLOP-ova, predstavnicima MSP-ova i članovima civilnog društva kako bi se osigurala najbolja praksa za provedbu članka 17. „i nadziralo pridržavanje samoregulacijskih inicijativa usmjerenih na zaštitu društva od štetan sadržaj, uključujući dezinformacije i manipulaciju i ometanje stranih informacija.”

Što je sa slobodom medija?

Dok se čini da veći dio EMFA-e postavlja dodatna ograničenja za MSP-ove i medijske usluge unutar EU-a i one koje potječu izvan EU-a, mnogi se mogu zapitati gdje je “sloboda” u Europskom zakonu o slobodi medija.

Članak 4. opisuje prava MSP-ova i jedini je članak posvećen ovoj temi. Navodi se da MSP-ovi imaju pravo obavljati svoje gospodarske aktivnosti unutar EU-a sve dok su MSP-ovi u skladu s pravom Unije. Države članice moraju poštivati učinkovitu uredničku slobodu pružatelja medijskih usluga i zajedno sa svojim nacionalnim regulatornim tijelima ne smiju se pokušavati miješati ili utjecati na uređivačku politiku ili odluke MSP-ova te moraju poštivati zaštitu novinarskih izvora.

Nadalje, članak 4(2a) bavi se pravima MSP-ova u kontekstu onoga što države članice i nacionalna regulatorna tijela ne smiju činiti. Većina kontroverzi oko EMFA-e je njezina rupa u zakonu koja dopušta državama članicama da špijuniraju novinare, MSP-ove i njihove udruge ako se smatraju prijetnjom nacionalnoj sigurnosti.

Članak 4(1-2) – Prava pružatelja medijskih usluga

Ono što je nedvojbeno jedan od aspekata EMFA-e koji se najviše zanemaruje jest da MSP-ovi nemaju zaštitu od potencijalnih zlouporaba ovlasti od strane Komisije i nacionalnih regulatornih tijela, kojima je dana neviđena kontrola nad medijima kao nikada prije.

“Jednom kada je rizik političkog pritiska na uredničke odluke priznat, bilo bi naivno isključiti mogućnost da se to dogodi na europskoj razini”, rekao je Konteas. U ime EMMA-e i ENPS-a rekao je da su vrlo zabrinuti što ne postoji zaštita od rizika uplitanja Komisije.

“Dapače, predložili smo proširenje zaštite čl. 4(2), a posebno 4(2)(a), potencijalnim prijetnjama koje dolaze od strane Europske unije, njezinih agencija i tijela, koji bi trebali biti jednako obvezni poštovati slobodu i neovisnost medija kao i vlade i tijela članica Države.”

U kontekstu prava koja se daju MSP-ovima, fokus EMFA-e je zaštita od mogućih zlouporaba od strane država članica, ali ne i Komisije, uz smanjenje uloge država članica i dodjeljivanje značajnih ovlasti Komisiji.

Izgledi

Kad bi se EMFA ugradio u zakon EU-a, može se samo zamisliti na bezbroj načina na koje bi se medijski sektor EU-a promijenio. Nekad samoregulirani sektor tada bi došao pod kontrolu, iako neizravno, Europske komisije, neizabranog i uglavnom neodgovornog tijela.

“Europa je raznolika regija. Europa se oduvijek oslanjala na raznolikost svoje kulture, na svoju geografsku raznolikost, na svoju jezičnu raznolikost, a medijska tržišta diljem Unije izgrađena su na tim elementima. Dakle, ne smatramo da postoji jedno zajedničko tržište koje opravdava regulatornu intervenciju Europske komisije… Nadzor središnjeg tijela, ovog Europskog odbora, je bez presedana za naš sektor. Ono što također smatramo problematičnim je izravna uključenost Europske komisije. Kao da imate europsku vladu koja nadzire medije. Mislim da ovo baš ne pristaje.” – Izvadak iz Iliasa Konteasa tijekom debate na France24, studeni 2022

Komisija, putem Odbora i nacionalnih regulatornih tijela, nastoji nadzirati medije, ali posao je medija da ih nadziru. Iako bi se Uredba EMFA-e primjenjivala na bilo koju osobu ili entitet koji ispunjava kriterije za široko definirani “pružatelj medijskih usluga”, važno je razmotriti kako će to utjecati na područje novinarstva, koje je namijenjeno kontroli moćnih.

Dužnost novinara nije prema bilo kojoj vladi, državnom tijelu ili korporaciji. Dužnost novinara je prema javnosti. Upravo ovo načelo, koje se tako dugo njegovalo, moglo bi biti uvelike ugroženo ako EMFA postane zakon, pogotovo u sadašnjem obliku.

Ipak, EMFA ne uključuje samo odredbe koje ograničavaju i kontroliraju novinare i “pružatelje medijskih usluga”, već također nastoji kontrolirati vas – čitatelja, potrošača vijesti.

Protekle tri godine javnozdravstveni jezik korišten je za uništavanje našeg zdravlja pod krinkom zaštite našeg zdravlja.

Sada se jezik slobode medija koristi za kontrolu i uništavanje medija pod krinkom zaštite medija.

EMFA će regulirati vaš pristup informacijama, pod krinkom da vas zaštiti od “štetnih dezinformacija” i “strane manipulacije”. Trebaju li Europska komisija i Europski odbor za medijske usluge određivati što je istina, a što laž, što čitati, a što ne gledati? Tebi, čitatelju, treba prepustiti da to sam odlučiš.

Očekuje se da će se Odbor za kulturu i obrazovanje (KULT) očitovati o prijedlogu u rujnu ove godine, a potom će se s Vijećem pristupiti trijalogu. Komisija, Parlament i Vijeće nastoje zaključiti pregovore o Uredbi o EMFA prije izbora za Europski parlament u proljeće 2024.

Autor: Taylor Hudak

CenzuraeuEuropska komisijaMedijizakon
Pretplatiti se
Obavijesti o
53 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Impressum
1 mjesec prije

Znaci,
Hoće uvesti ono što se ovdje već davno prakticira ! 😀

Mrdomir
1 mjesec prije

Ukratko – kapitalisti stežu i stežu, a ovce bleju, bleju.

Kornel
1 mjesec prije

Ako niste nikad imali priliku biti u blizini izravnog djelovanje magije sad imate priliku. Samo pročitajte ovaj članak i bit ćete omagijani i tek kao takvi možete komentirat sadržaj članka, ali nećete moći osjetiti kako na vas djeluju okultne sile, a kako ih nećete osjetiti to neće značiti kako ne postoje.

Emiliano Zapata
1 mjesec prije

Meni nisu jasni oni koji se cude ovome?
Kao da nisu do sada imali prilike zakljuciti kako sve ide prema tome da nas satru na giljotinama!

Siniša
1 mjesec prije

“a na ulici sa svake strane, filijale, uredi,
iz njih plaze birokrate,
jao ljudi, ja se bojim”

Valter
1 mjesec prije

Hahaha, na kraju će neka anti-bijelačka kuja odlučivati i što ćete misliti i na što ćete trošiti novce.

No ništa novo. Prije ulaska u EU, bilo je jednako jednoumlje u HR medijskom prostoru kao za vrijeme lažne pandemije. A za ulazak u teroristički NATO se nitko nije ni pitao.

Sada se samo to sve formalizira.

Ivan
1 mjesec prije

Nadam se da cu jos dozivjeti da se to govno od EU tvorevine raspadne..

tatamata
1 mjesec prije

Geztapo se radja ,a nasi gonari ,(znamo koji )se otimaju za pozicije

Tjeskoban Jelačić
1 mjesec prije

Korak po korak prema tamnici naroda.

eks
1 mjesec prije

Ponos zapadne demokratije – sloboda govora otiš’o u p.m. Ali , zato nama i dalje drže pridike o demokratiji i slobodi govora.

netko
1 mjesec prije

” Dužnost novinara nije prema vladi ili korporaciji, nego prema javnosti”. Mali problem je u tome što od početka medija oni SLUŽE vladama i onima koji stoje iza tih “vlada”. Ali se nama prodavala priča o ” javnosti” i odgovornosti bla bla bla. Sad je valjda i zadnjoj budali jasno čemu SLUŽE DNOVINARI oduvijek. Oni koji su se suprostavili su UBIJENI, to jest pali s bicikla, stepeništa…. živimo u TIRANIJI i to odavno.

Lucija, prva
1 mjesec prije

Od koje je ovo važnosti, zapravo?

– nacionalne televizije i internet portali su pod kontrolom stranaka. A stranke pod kontrolom Bruxellesa (nemojte raditi grešku i misliti da totalitarizam postoji samo ako su na vlasti proklamirano ekstremni desničari ili ljevičari),

– od ’90. mediji u svijetu su u vlasništvu 5 velikih korporacija.

– cenzuru, ukidanje Sputnjika i rt su napravili….po kojem ono zakonu??? 😄😄

Ivan Bgd
1 mjesec prije

Istina se polako otkriva: “Senator Ron Džonson je u petak rekao za Fox Business – Mariji Bartiromo da je Covid-19 i njegov odgovor „unapred isplanirala elitna grupa ljudi“ koja je sprovela „Događaj 201“ – zajedničku vežbu koju su sproveli Džon Hopkins, Bil i Melinda Gejts Fondacija i Svetski ekonomski forum – koji je predvideo širenje pandemije koronavirusa u Južnoj Americi koja je uključivala preko 65 miliona smrtnih slučajeva širom sveta. Simulacija je zaključila da nacionalne vlade nisu ni blizu spremne za pandemiju. „Idemo veoma opasnim putem, ali to je put koji postavlja i planira elitna grupa ljudi koja želi da preuzme potpunu kontrolu nad našim životima, i to je ono što oni rade, malo po malo“, rekao je Džonson, koji sedi u Komitetu za unutrašnju bezbednost Senata i visoko rangirani je član Stalnog podkomiteta Senata za istrage. Na šta je Bartiromo odgovorila: „ Za mene je neverovatno što je vlada… Čitaj više »

Zoki
1 mjesec prije

Znaci, EU zvanicno se uvodi Ministarstvo Istine po Orwellovu.

Schwarze Hunderte
1 mjesec prije

Mogu me poljubit u ……

Gregor Samsa
1 mjesec prije

Čim se spomene pojam “centralizacija”, to bi trebao biti poziv na krajnji oprez bez obzira o čemu se radilo. Jer sve centralizacije pa čak i one rijetke koje su potrebne i korisne idu uvijek na štetu autonomije lokalnih sredina i pojedinaca. Naravno kada se radi o EUnuhiji i njenim neizabranim “tijelima” ne treba puno pameti da bi se znalo kako to nikako ne može biti nešto što je dobro za građane. Još jedan termin se spominje u tekstu, a to je termin “direktiva”. Zanimljiv je taj izbor riječi od strane EUnuhijskih birokrata. Time nam vjerojatno žele odmah pokazati tko je gazda. Jer poznato je da direktive idu odozgo prema dolje i da o njima nema rasprave. Niže razine dužne su ih provoditi bez pitanja i negodovanja. Direktivama je komunicirala Kominterna u Staljinovo vrijeme, a sada vidimo da i EUnuhija, odnosno njena neizabrana “vlada” – tzv. “Komisija” isto komunicira direktivama. A… Čitaj više »

Sabahudin pravi
1 mjesec prije

Izgleda legle uplate dezurnim 5to kolonasima.

ime
1 mjesec prije

na internetu če na kraju ostat samo neka ljevičarka i njezina mačka.

ime
1 mjesec prije

da ponovimo nečiji komentar:

Tri su grane vlasti:

  1. Ped ofili
  2. Mediji
  3. Korporacije
Max
1 mjesec prije

Veliki brat

trajko
1 mjesec prije

Evropu treba izolirati(već je medijski) i uništiti .To je frakesteen tvorevina.

trajko
1 mjesec prije

Nažalost svijet žudi za ograničenim Nw.

SCM
1 mjesec prije

Znaci uskoro sve sto saopste “mediji” je suprotno istini! Slicno kao i sad samo malo strozije jer narod nece moci da komentarise tj bice cenzure u komentarima.

The truth is out there
1 mjesec prije

Svijet je pod centraliziranom upravom od samog pocetka, i nikakvo budenje ni ujedinjenje ovaca to nece promijeniti, mi mozemo samo gledati i blejati, ali njihovi planovi idu dalje i tu se ama bas nista ne moze uciniti, oni su daleko iznad nas, oni sigurno nisu ljudska bica, mi tu imamo posla sa ko zna kakvim bicima ili entitetima, ne znam o cemu se tocno radi i mogu samo teoretizirati s kim imamo posla, ali kad dobro razmislis o svemu, jedno je sigurno, oni tocno znaju sto rade.

Pipo
1 mjesec prije

Sve u kujac!!
Laku noc

goran
1 mjesec prije

mogu oni donosit bilo kakve zakone osnivati bilo kakava tijela odbore itd…. ali istinu neće uspijet ni ugasit a još manje utišati,to vas jebe i to če vas jebati dok je svijeta i vijeka

Ivan
1 mjesec prije

Pod hitno treba izregulirati Europsku komisiju – dva metra duboko..

BlueZg
1 mjesec prije

Kušner i cionisti zabranjuju po takozvanim slobodnim medijima spominjanje imena Palestina.

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI