Svjetska ekonomija se trenutno suočava s najvećim izazovima koje je vidjela u posljednje četiri decenije, kaže bivši američki ministar finansija Larry Summers.
“Ovo je najkompleksniji, najrazličitiji i najzahtjevniji skup izazova kojih se mogu sjetiti u 40 godina koliko sam obraćao pažnju na takve stvari”, rekao je Summers na godišnjem sastanku Instituta za međunarodne finansije u Washingtonu. On je kritizirao Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, zajedno sa centralnim bankama, zbog potcjenjivanja rizika koje predstavlja uporno visoka inflacija i nedjelovanja u skladu s tim u borbi protiv krize.
“Iskreno, mislim da je vatrogasna služba još uvijek u stanici. …Veoma sam razočaran odgovorom”, izjavio je on.
Summers je rekao da između rasta kamatnih stopa, jačeg dolara, nestašice energije i hrane, geopolitičkih tenzija i “klimatskih promjena”, “neko bi trebao predložiti nešto bitno ” kako bi se situacija promijenila na bolje. On to, međutim, nije dalje elaborirao.
Američke Federalne rezerve su do sada ove godine pet puta podizale kamatne stope, a to su slijedile i druge centralne banke širom svijeta. Međutim, Summers kaže da su regulatori predugo čekali da reaguju na rastuće cijene, te da bi kamatne stope morale biti dodatno povećane čak i ako to dovede privredu u recesiju.
“Ako pokušate to izbjeći, jednostavno se nađete u situaciji stagflacije i morate nešto teže učiniti nešto kasnije. Ali to ima sve vrste kolateralnih posljedica za ostatak svijeta”, upozorio je on.
Jedna od takvih posljedica bile bi poteškoće s finansiranjem tržišta duga, rekao je Summers. Kao primjer je ponudio nedavna dešavanja u Velikoj Britaniji. Banka Engleske pokrenula je hitan program kupovine državnih obveznica prošlog mjeseca kao odgovor na nagli pad cijena obveznica nakon najave ogromnog smanjenja poreza od strane vlade.
„Ono što se dogodilo u Ujedinjenom Kraljevstvu, nešto od toga je samonanesena rana, ali nešto od toga je podrhtavanje onoga što se dešava u globalnom sistemu… A kada imate potrese, nemate uvijek zemljotrese, ali vjerovatno biste trebali razmišljati o zaštiti od zemljotresa”, objasnio je.
Ne postoji bivši mafijaš.
Kada god globalni centar moći (u ime Bogova) želi mijenjati sustav (zbog njegove neodrživosti i stvaranja novog) generiraju se krize koje osiromašuju mase. Siromašni i nezadovoljni robovi su tada podložni manipulaciji pa ih se povede u željenom pravcu. Prvi sv. rat i kriza su iskorišteni za stvaranje nacionalnih država i implementaciju kapitalizma na zapadu i socijalizma na istoku. Tridesetih godina prošlog stoljeća je zapadni kapitalizam došao u bezizlaznu krizu zbog primitivizma i pohlepe struktura koje su držale u svojim rukama resurse i sredstva za proizvodnju a robovi su bili bez prava i loše plaćeni tako da nisu imali kupovne moći da kupe proizvod koji se gomilao u skladištima…. izlaz je pronađen u velikom ratu nakon kojeg je došlo do pravednije raspodjele sredstava i krenula je masovna proizvodnja na temeljima tržišne ekonomije (na istoku planske ekonomije) i pazilo se da roblje uvijek može imati dovoljno novca da ga potroši na sve… Čitaj više »
Povijest se ponavlja, 1933.
Sve odavno iisplanirano.