Grok ubija za Pentagon: Muskova umjetna inteligencija u krvavoj misiji

Umjetna inteligencija Elona Muska više nije samo znatiželjni algoritam na društvenoj mreži X. Postala je utkana u borbene sustave Pentagona do te mjere da američko Ministarstvo rata sada službeno tretira njezine podatkovne centre kao tvornice streljiva. Izjava pod prisegom koju je ovog ponedjeljka dao glavni časnik za digitalnu i umjetnu inteligenciju Pentagona razotkriva jezivu simbiozu Silicijske doline i ratne mašinerije u kojoj su život i smrt postali stvar računalnog kapaciteta.

Cameron Stanley, direktor za digitalnu i umjetnu inteligenciju Ministarstva rata Sjedinjenih Država, u sudskom je podnesku iznio podatak da je Grok imao ključnu ulogu u operaciji pod nazivom Epski bijes. Unutar samo devedeset i šest sati američke su snage lansirale više od dvije tisuće komada ubojitih sredstava na dvije tisuće različitih ciljeva. Stanley je pritom naglasio da je xAI, Muskova tvrtka koja stoji iza Groka, jedan od tek triju pružatelja usluga na razini cijele industrije koji mogu održavati operacije od kritične važnosti na mrežama klasificiranima kao tajno i strogo tajno.

Usporedba s klasičnom proizvodnjom oružja nije ni slučajna ni pretjerana. Stanley je doslovno izjavio da je sposobnost Muskovih tvrtki da upravljaju podatkovnim objektima golemih razmjera podjednako temeljna za suvremeni obrambeni stav koliko i tradicionalna proizvodnja streljiva. Ta formulacija znači da bi u budućem ratnom sukobu neprijateljski napad na poslužitelje u Memphisu bio izjednačen s bombardiranjem tvornice tenkova. Pentagon je tako prvi put eksplicitno definirao privatnu računalnu infrastrukturu kao legitimnu bojišnicu.

Sustav u kojem Grok djeluje nosi naziv Maven Smart Systems, a razvio ga je Palantir. Ta platforma pokriva sve segmente ratovanja, od ciljanja meta i prikupljanja obavještajnih podataka do regrutiranja i logistike. Ako se Groku oduzme električna energija, Stanley upozorava da će borbeni kapaciteti Sjedinjenih Država biti izravno osakaćeni. Izjava je priložena u sklopu nastojanja administracije Donalda Trumpa da intervenira u tužbi udruge NAACP koja pokušava ograničiti rad podatkovnog centra Colossus u saveznoj državi Tennessee zbog kršenja ekoloških propisa.

Palantir je već godinama na meti kritika, ali dokumenti sada potvrđuju da je njegov softver postao okosnica onoga što sama kompanija naziva ubojitim lancem pokretanim umjetnom inteligencijom. Njihov nedavni manifest otvoreno proglašava da će tvrda moć u ovom stoljeću biti izgrađena na softveru i da nastupa novo doba odvraćanja utemeljeno isključivo na umjetnoj inteligenciji. Izvršni direktor Alex Karp ranije je izjavio da je svrha Palantira prestrašiti neprijatelje, a povremeno ih i ubiti.

Ta se doktrina materijalizirala u iranskom gradu Minabu, gdje je američki zračni napad ubio gotovo sto šezdeset učenica. Prema izvještajima, škola je odabrana na temelju zastarjelih podataka obrađenih kroz sustave povezane s Palantirom. Izvršni direktor Anthropica Dario Amodei prošlog je tjedna hladno ustvrdio da korištenje umjetne inteligencije u tom napadu nije nužno prekršilo crvene linije njegove tvrtke, naglasivši da je konačnu odluku donio čovjek. Takav stav prebacuje teret odgovornosti na ljudskog operatera za ono što je algoritam već ranije matematički zaključio.

Muskova kompanija xAI, koja je Groka razvila kao konkurenta ChatGPT-u tvrtke OpenAI, početkom ove godine pripojena je SpaceX-u. Istodobno su njezini podatkovni centri postali žila kucavica za druge tvrtke koje se bave umjetnom inteligencijom, pa su Google i Anthropic potpisali višemilijardske ugovore o zakupu računalnog kapaciteta. Time je nastao bizaran splet u kojemu algoritmi različitih korporacija dijele istu fizičku infrastrukturu koja služi za zabavu, komercijalu i ratovanje.

Ekološka tužba udruge NAACP otkriva ironičnu pojedinost da Muskovi podatkovni centri navodno rade s desecima plinskih turbina bez odgovarajućih dozvola i kontrole onečišćenja. Ekološke skupine optužuju administraciju predsjednika Trumpa da pokušava nadjačati građanske parnice koje služe za provedbu zakona o zaštiti okoliša. Bijela kuća je taj sudski slučaj odjednom pretvorila u pitanje nacionalne sigurnosti, tvrdeći da je čist zrak manje važan od operativnosti strojeva koji donose odluke o životu i smrti na Bliskom istoku. O američkim udarima na Iran više pročitajte ovdje.

Priča o Groku pokazuje kako je granica između potrošačke tehnologije i ratnog stroja nepovratno izbrisana. Kada Pentagon pred sudom izjavi da su privatni poslužitelji presudni za nacionalnu obranu, to znači da više ne postoji civilna tehnološka sfera koja je sigurna od militarizacije. Podatkovni centar u Memphisu više nije samo ekološki problem lokalne zajednice, već metropola digitalnog ratovanja čije gašenje Ministarstvo rata smatra neprihvatljivim sigurnosnim rizikom. O američkoj vojnoj katastrofi u Iranu pročitajte ovdje.