Iran gasi kamere od nuklearki

Teheran je u srijedu objavio da prekida “dobrovoljnu” saradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) izvan ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Tim potezom bi se demontirale kamere UN-ove nuklearne straže na iranskim nuklearnim postrojenjima ako nisu obuhvaćene mjerama zaštite NPT-a, objasnile su iranske vlasti.

Najava je uslijedila kada je Iran zatvorio online monitor za obogaćivanje (OLEM) i mjerač protoka koji je postavila IAEA na jednoj od svojih nuklearnih lokacija. Teheran je optužio nadzornu organizaciju UN-a da “ne cijeni” “opsežnu saradnju” koju je imao s iranskim vlastima.

IAEA nije shvatila da je ova saradnja rezultat “dobre volje” Teherana, navodi se u saopćenju nacionalne organizacije za atomsku energiju (AEOI) , dodajući da je IAEA umjesto toga “smatrala da je to dužnost Irana”.

AEOI je tada rekao da je odlučio da isključi dvije IAEA-ine nadzorne kamere, dodajući da je većina kamera još uvijek pokrivena mjerama zaštite NPT-a i da će “raditi kao i prije”. Prema iranskim medijima, oko 80 % nadzornih kamera potpada pod ovaj sporazum.

Glasnogovornik AEOI-ja, Behrouz Kamalvandi, koji je nadgledao proceduru demontaže, tada je rekao iranskoj nacionalnoj TV televiziji da će Teheran “prestati… saradnju koja je bila izvan [NPT] sporazuma o zaštitnim mjerama.”

Teheran sada razmišlja o “dodatnim mjerama” na istom polju, rekao je Kamalvandi novinarima. “Planiramo druge korake. Očekujemo od njih [IAEA] da se opamete i uzvrate iranskoj saradnji. Nije prihvatljivo da Iran nastavi saradnju, dok se druga strana ne ponaša kako treba” , rekao je on.

Taj potez dolazi kao odgovor na nacrt rezolucije koji su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Njemačka predale odboru IAEA u utorak. Dokument optužuje Iran da nije u potpunosti odgovorio na pitanja UN-ove nuklearne straže o nekim tragovima uranijuma na takozvanim neprijavljenim lokacijama. Očekuje se da će se o dokumentu još raspravljati i glasati kasnije ove sedmice na tromjesečnom sastanku 35-članog odbora IAEA.

“Pitanja zaštite” na tri navodno neprijavljena nuklearna mjesta u Islamskoj Republici “ostaju neriješena zbog nedovoljne suštinske saradnje Irana, uprkos brojnim interakcijama sa agencijom”, kaže se u dokumentu u koji je vidio Reuters.

Teheran je tvrdio da je dobrovoljno proširio svoju saradnju s IAEA mimo sporazuma o zaštitnim mjerama NPT-a i očekivao je da prikupljeni podaci neće biti podijeljeni bez pristanka Teherana. “Iran nema skrivenih ili nedokumentiranih nuklearnih aktivnosti ili… neotkrivenih lokacija”, rekao je u srijedu čelnik AEOI-ja Mohammad Eslami, označivši sve dokaze o njihovom navodnom postojanju “lažnim dokumentima” s ciljem održavanja “maksimalnog pritiska” na Teheran.

Iran je postigao dogovor o svom nuklearnom programu sa svjetskim silama još 2015. Teheran je pristao na dodatne kontrole IAEA nad svojim nuklearnim lokacijama i određene pragove obogaćivanja u zamjenu za ublažavanje sankcija.

Administracija tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa je 2018. jednostrano napustila sporazum i ponovo uvela sankcije Iranu, ciljajući na njegovu naftu, petrohemiju, pomorstvo i druge sektore. Nakon što je Joe Biden postao američki predsjednik, razgovori između Irana i svjetskih sila o tom pitanju su nastavljeni, ali su ponovo zaustavljeni u martu nakon godinu dana pregovora.

Iran je tražio garancije od Washingtona da se bilo koji budući američki predsjednik neće povući iz novog sporazuma i zatražio od SAD-a da uklone iransku Islamsku revolucionarnu gardu sa svoje liste terorističkih organizacija. SAD nisu odgovorile na ove zahtjeve.