Jedan američki general smatra da bi njegova zemlja mogla napasti Kinu

General Mark Milley
33 komentara

Kineski predstavnici radikalnog stava upravo su svoj stav opravdali nestalnim, graničnim ponašanjem koje postoji u Sjedinjenim Državama i s njihovom vojskom.

Prvo su u pitanju nemiri koji su se dogodili u Washingtonu 06. siječnja ove godine. Gledano iz Pekinga, izgledali su kao neuspjeli državni udar, neuspješan, ali ozbiljan pokušaj preokreta američke politike. Knjiga novinara Boba Woodwarda i Roberta Coste tvrdi da je američki general Mark Milley, čelnik Zajedničkog stožera, generala Lia Zuochenga iz Narodnooslobodilačke vojske nazvao ne jednom nego dvaput.

Prvo 30. listopada 2020., samo četiri dana prije izbora. Drugi poziv održan je 08. siječnja, dva dana nakon što su Trumpove pristaše upale na Kapitol. Milley je nastojao uvjeriti Lija da su Sjedinjene Države stabilne i da neće napasti.

Međutim, rekao je, ako dođe do napada, upozorit će svog kolegu unaprijed. Šizofreno? To stavlja Lija u nemoguć položaj. Kako da to kaže svom šefu Xi Jinpingu? Morao bi obavijestiti kineskog predsjednika da je američki general upravo rekao da neće napasti nuklearnim oružjem, ali ako to učine, bit će obaviješteni. Možete li mu vjerovati da vas obavijesti? Je li to prikrivena prijetnja? U najmanju ruku morali biste svoje snage staviti u stanje pripravnosti.

Zamislite ovo obrnuto. Da je kineski general nazvao svog američkog kolegu. SAD bi rekle da je Kina izvan kontrole. Odgovor na Capitol bio bi apoplektičan. Talk emisije pitale bi gledatelje jesu li SAD trebale izvesti preventivni napad.

Tako započinje doba Aukusa. Ovo nije verzija Covida. Australija, Velika Britanija i SAD objavile su sigurnosni sporazum za razmjenu naprednih obrambenih tehnologija.

Partnerstvo će Australiji po prvi put omogućiti izgradnju podmornica na nuklearni pogon.

Pakt će također obuhvatiti umjetnu inteligenciju, kvantne tehnologije i cyber prostor. Bar je to službena verzija. U stvarnosti cilja Peking gdje se smatra smokvinim listom kako bi se pokrilo povlačenje SAD-a iz azijsko-pacifičke regije. Novi vojni savez. Radi argumenta pretpostavimo da je mornarica PLA bila u zastoju s britanskim ili australskim pomorskim brodom. Bi li SAD zaštitile svoje saveznike ili bi nazvale Peking?

Xi je čak iskritizirao američkog predsjednika Joea Bidena. Bilo je vremena, donedavno, kada je summit s američkim predsjednikom bio viđen kao velika propagandna pobjeda Kine. Ne više. Biden je tijekom telefonskog poziva 10. rujna predložio mogućnost sastanka sa Xijem, ali ga je kineski predsjednik odbio. Xi nije napuštao Kinu više od 600 dana, navodno zbog Covida. No, razlozi zbog kojih nije želio upoznati Bidena su politički, a ne zdravstveni; jednostavno, od toga se ništa ne može steći na domaćem planu.

Nixon-Mao sastanci ranih 1970-ih uveli su razdoblje politike obostranog interesa usidrene većim angažmanom. Za Kinu je to bio put modernizacije i rasta. Za SAD su sastanci nudili mogućnost ogromnog tržišta i kraj prijetnje scenarija Hladnog rata.

Ovaj odnos nije poremećen krvoprolićem na trgu Tiananmen i njegovoj blizini 1989. godine ili ulaskom Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju 2001. godine, niti trgovinskim suficitima sa SAD-om. Preživjelo je američko bombardiranje kineske ambasade u Beogradu 1999. i odluku Bijele kuće u pogledu prodaje oružja Tajvanu ili sastanak s Dalaj Lamom. Niti sukobi oko cenzure i ljudskih prava, koji su se smanjili u kasnijim godinama, nisu uzrokovali previše potresa. Nixon je bio prvi od 10 američkih predsjednika koji su upravljali odnosima s Kinom. Xi je treći kineski lider od reforme Deng Xiaopinga.

Kina je pod vlašću Xija manje susretljiva, manje spremna na angažman i manje sigurna u pouzdanost američkih odnosa. Njegov ekonomski uspjeh potaknuo je nacionalizam s kojim se Zapad prije nije morao nositi. Uostalom, unatoč očitom uspjehu bliskijih veza, američki general je ipak sugerirao da bi njegova zemlja mogla napasti Kinu. To će imati duboke posljedice.

Trgovinske veze zapravo su se odvojile od političkih napetosti. Službeni kineski podaci pokazuju da je bilateralna trgovina između dviju zemalja doživjela porast 2021. Ironično, to znači loše za buduće veze. Nekada se tvrdilo da će bliže komercijalne veze dovesti do većeg političkog angažmana. To očito nije slučaj. Kina ima ogromne probleme, uključujući usporavanje gospodarstva, zagađenje i korupciju. No unatoč tome, Xi osjeća da je došlo vrijeme za Kinu. Možda će čak reći Liju da sve pozive iz Washingtona stavi na čekanje.

Autor: Tom Clifford
Amerikakina
Pretplatiti se
Obavijesti o
33 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Zolja
2 godine prije

popusili su od onih koji putuju na magarcu, a mozemo si samo zamisliti kako bi prosli sa Kinom

HEKPCT
2 godine prije

A službeni razlog napada bio bi, koji?

tihobl
2 godine prije

…ali ga je kineski predsjednik odbio…

Si mu je odgovorio: nemam vremena za sastanak sa tobom, imam pametnija posla. Cuo je da je Bajden zaspao za vrijeme sastanka sa Putinom i da su prevodioci i Putin dva sata gledali kako hrce.

Mahatma
2 godine prije

Milley će napasti Kinu sa svojim odredom transgendera. Kina će na napad odgovoriti zloćestim statusom na Twitteru. Ishod je epska kineska pobjeda.

Scorpiorex
2 godine prije

Koje je ovo najlakša za Kineze,Ameri samo čekaju najmanji razlog da ih vrate na fabričke postavke,što su trebali prije 30 godina uradit.

Mikojan
2 godine prije

Amerika od onog njihovog građanskog rata nisu iskusili rat na svojoj zemlji. Ako sutra krenu na bilokoju silu, Kinu ili Rusiju imati će rat u americi, neće se dimiti samo u Kini i Rusiji, svjesni su toga onih par normalnih generala kojima san nije napasti ikoga već dobro braniti USA.

Jure
2 godine prije

Amerika je turnula Rusiju u kineski zagrljaj. To je bila zelja Poljaka i tri balticka patuljka.

tuf
2 godine prije

“Knjiga novinara Boba Woodwarda i Roberta Coste tvrdi” – ček, vi za ozbiljno uzimate što su američki oportunisti napisali u svojim knjigama? Znate li kako se u SAD-u pišu knjige? Angažiraš ghost writera koji po narudžbi napiše većinu sadržaja već po predlošku, pojačavajući detalje preuveličavanjem značaja kako bi knjiga ‘odjeknula u javnosti’ i bolje se prodavala na konto intrigantnosti ili šokantnosti. Čisti ‘business as usual’ koji nema dodira sa stvarnošću. Ili zaista smatrate da možete vjerovati napisanome u američkim bestsellerima!?

Mikojan
2 godine prije

A naravno, i onih par zviždača koji su radili u NSA sad USA traži zato jer su plasirali izmišljene priče pa da bude vjerodostojno, hm, možda.

Max
2 godine prije

Čini se da je to laz jer nije to hotline

Lucija, prva
2 godine prije

“Xi nije napuštao Kinu više od 600 dana, navodno zbog Covida. ”

Liči na nešto? 🤔 Nismo u dobrim vremenima.

Lucija, prva
2 godine prije

“…krvoprolićem na trgu Tiananmen i njegovoj blizini 1989. godine”

Nikad nije bilo krvoprolića na Tienanmenu.
Fake news.

Suncica
2 godine prije

Uvijek Amerikanci, kao cuvaju svijet, a naprave ratove, a onda i izbgjelce. Njima dobro, a Europa neka prima sve i uzdrzava. Amerika zeli oslabit EU. Skroz.😠

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI