Sjedinjene Države i Kina su u trgovinskom ratu, ali ne samo, posebice ako uzmemo u obzir uhićenje direktorice za globalne financije kompanije Huawei i reakciju Kine s uhićenjem za sada dvojice kanadskih državljana. Nitko ni ne poriče da bi to mogao biti uvod u veliki sukob. Prije svega, ako pogledamo dobro poznatu “Tukididovu zamku “, sila u nastajanju i koja se konsolidira nužno će se okrenuti protiv druge, što se pokazalo točnim u vrijeme kada je opisana s Peloponeskim ratom u 5. stoljeću prije Krista.
Danas je Kina globalna snaga u nastajanju i to je razlog prvih sukoba sa Sjedinjenim Državama. U svim raspravama među vojnim stručnjacima i onima koje definiraju geopolitičke interesima postoji konsenzus da Kina ima sve moćniju vojsku i sve jasnije definirane ciljeve.
U posljednjih nekoliko desetljeća, Kina je s 2% svjetskog gospodarstva 1980. u 2016. godini činila 18% globalne ekonomije. SAD su s 50% nakon Drugog svjetskog rata pale na 22% 1980. godine i sada čine 16% svjetskog gospodarstva. Neovisno o brojkama nominalnog bruto domaćeg proizvoda izraženih u američkim dolarima, Kina je u ekonomskom smislu nadmašila SAD.
Ove drastične gospodarske promjene također prati modernizacija i vojno restrukturiranje Kine, ali i Rusije. Obje sile su modernizirale svoje vojske više nego što je itko očekivao, čime su se približile američkoj vojnoj mašineriji.
Kina – Vojna sila u usponu
Ova vojna modernizacija je izazvala uzbunu kod različitih analitičara koji strahuju od kineske vojne i gospodarske moći. Na primjer, admiral Harry Harris, vođa Pacifičkog zapovjedništva Sjedinjenih Američkih Država (PACOM), potvrdio je da će Kina uskoro moći prijetiti Sjedinjenim Država na svim bojnim poljima. Dok časopis Time postavlja pitanje kako izbjeći rat, BBC se pita kako su uspjeli napredovati? Kineska vojska je izazvala zabrinutost u Sjedinjenim, Državama i danas nitko ne sumnja da je Kina već suparnik kojeg ozbiljno treba uzeti u obzir.
Osim onoga što se zna o kineskoj vojsci, postoje i neki objektivni podaci.
Prvo, kineski vojni proračun je mnogo bliži američkom nego što se čini, iako u američkim dolarima iznosi manje ode trećina proračuna Pentagona, između 140 i 200 milijardi dolara godišnje, dok je američka vojska već premašila proračun od 700 milijardi dolara. Međutim, plaće i troškovi za kinesku vojsku su puno niži, iako je plaća u posljednjih godina od 2007. do 2016. porasla je za gotovo 120%, dok su se u Americi smanjile za 5%.
Drugo, Kina je pokazala svoju vojnu moć predstavljanjem napredne vojne opreme koja bi se mogla natjecati s američkom.
Počevši od zrakoplova generacije kao što je J-20 s novim projektilima zrak-zrak do impozantnog bojnog broda Tip 55, kineske bespilotne letjelice CH-5 , kao i CH-7, ili tenka ZTZ-99. Da stvar za američke stručnjake bude gora, Kina već radi na izgradnji trećeg nosača zrakoplova, iako ih američka mornarica ima deset. Kina ima prvoklasnu podmorničku flotu i mornaricu koja američku potencijalno može premašiti već 2030. godine. Robotizirala je stari tenk ZTZ-59 i obavila snimke vježbi sa zračnim i pomorskim bespilotnim letjelicama i plovilima.
Treće, Kina ulazi na tržište oružja. Svaki dan prodaje sve više oružja i prošlu petoljetku je u odnosu na razdoblje od 2008. do 2012. povećala prodaju za 38%. U razdoblju od 2013. do 2017. je stekla 48 novih “kupaca”, a broj zemalja koje kupuju kinesko oružje i dalje raste.
Danas je Kina peti najveći svjetski izvoznik oružja, iako ima samo 5,9% udjela u svjetskom tržištu. SAD još uvijek drže 34% udjela, a Rusija 22%. Ipak, ova prodaja generira prihode i povećava kineski utjecaj u svijetu. Glavni kupci kineskog oružja su bili Pakistan, Bangladeš i Alžir. Razlog povećanja kineske prodaje oružja leži u sposobnosti azijskog diva da proda oružje tehnološki vrlo slično američkom, ali po puno povoljnijim cijenama, nekada čak i u pola cijene od analognog ili vrlo sličnog američkog oružja.
Četvrto, kao što je učinila i Rusija, Kina je u posljednja dva desetljeća provela sveobuhvatno restrukturiranje svojih oružanih snaga, pretvarajući ogromnu, ali zastarjelu vojnu strukturu u modernu vojsku koja se sve više modernizira u smislu materijala, opreme, strategije, taktike i tehnike. Zbog toga je Narodna oslobodilačka vojska Kine otpustila 300 000 vojnika i kaznila 13 000 policajaca za korupciju, što je omogućilo promjenu veličine sigurnosnih snaga i obnovu njihovih zapovjednih i drugih struktura. Važnost mornarice, zrakoplovstva i kibernetičkih snaga je povećana na štetu kopnenih snaga, što govori da se Kina iz “unutarnje” vojske razvila u intervencijsku vojsku.
Peto, Kina je potvrdila otvaranje svoje prve vojne baze izvan svojih granica, u Džibutiju, te započela utvrđivanje Južnog kineskog mora. Mornarička baza u Džibutiju, iako je njen vojni cilj borba protiv piratstva, pružit će kineskim oružanim snagama vojno iskustvo koje je do sada bilo smanjeno na desetke vježbi i međunarodnih misija, dok je posljednji rat kojeg je vodila Kina bio onaj 1979. godine u Vijetnamu. Osim toga, kapacitet projekcije će se znatno povećati, posebno s obzirom na to da baza u Džibutiju neće biti jedina, već samo prva takva baza vojne sile kojoj je cilj postati globalna.
Utvrđivanje Južnog kineskog mora predstavlja demonstraciju impresivne moći. Kina tamo ima sedam umjetnih utvrđenih otoka izgrađenih u blizini spornih područja u Južnom kineskom moru.
Ali, osim toga, Kina je također koristila financijsku moć, jer iako je sud u Haagu dao za pravo Filipinima u sporu, Peking je uspio da ova zemlja ne protestira na međunarodnoj razini zbog utvrđivanja sedam otoka tako što je Manili osigurala ulaganja i zajmovima od najmanje 6 milijardi dolara.
Sve se to očituje i u poboljšanju kapaciteta Kineskog A2/AD (Anti Access/Area Denial), koji je po prvi put u posljednjih nekoliko desetljeća spriječio ili zabranio slobodu vojne cirkulacije Sjedinjenih Država na Pacifiku. Osim toga, kako kineska projekcija raste, mogućnost slobodne plovidbe američke vojske bez rizika će se smanjiti, predvidivo i u Aziji. To će stvoriti veću vojnu ravnotežu u cijelom svijetu, iako je malo vjerojatno da će doći do otvorenog sukoba. Osobito zato što bi taj sukob moga biti posljednji.
S druge strane, sukoba ipak ne manjka. Posljednjih godina svjedočimo povećanim napetostima zbog kupnje ruskog oružja od strane Kine, prije svega zrakoplova Su-35 i sustava S-400. Te se transakcije odvijaju zaobilazeći embargo kojeg su Rusiji SAD formalno nametnule zbog ukrajinskog sukoba.
Washington je na ovu akciju odgovorio prodajom oružja Tajvanu u vrijednosti od 330 milijuna dolara, što je oružje kojem treba dodati i ono koje ja za 1,4 milijardi dolara Donald Trump ovoj zemlji prodao ranije. Ako je Obama činio sve što je mogao kako bi smanjio napetosti s Kinom, uključujući i pitanje prodaje oružja Tajvanu, Trump se odlučio upravo za suprotno.
U svakom slučaju, James Stavridis, bivši umirovljeni vrhovni zapovjednik američke vojske i NATO pakta, rekao je da ne razmišlja o vojnom sukobu s Kinom, jer je “mnogo vjerojatnije da će se interesi Washingtona i Pekinga približiti, na primjer, oko Sjeverne Koreje i klimatskih promjena, nego da će se razilaziti i zbog činjenice da su gospodarstva dvije zemlje duboko isprepletena”.
Stavridis je u pravu kada tvrdi da je Kina najveći trgovinski partner SAD-a. Prema tom bivšem vojniku i analitičaru, Kina i Sjedinjene Države se vjerojatno neće suočiti, ali će se “žestoko” natjecati.
Kineski vojni interesi
Stoga se ne čini da su kineski ciljevi trenutno usmjereni na otvoreni oružani sukob, već na vojnu ekspanziju. Stoga će prioriteti Pekinga biti potvrditi svoju moć u Tihom oceanu, kako bi poboljšao vlastitu zaštitu, što je jamstvo da daljnju projekciju na globalnoj razini. Kina će sigurno povećati svoj utjecaj u Aziji, kako bi stekla ključnu ulogu na Bliskom istoku i jugoistočnoj Aziji.
Suprotno od onoga što se moglo očekivati, Donald Trump je uvelike pomogao Kini da ostvaruje ova dva važna cilja. Naime, Trumpova vanjska politika se ponekad temelji na odlukama koje je teško razumjeti i opravdati, kao što je napuštanje saveza na Pacifiku ili povlačenje trupa iz Afganistana i Sirije, što je nedavno najavio.
Dok se Kina širi, a Donald Trump donosi neobične odluke, ostaje da se vidi jesu li SAD kao dominantna sila, po prvi put u povijesti, sposobne prihvatiti ove promjene bez sukoba?
Jedno drugom obezbeđuju svrhu postojanja, glupost bi bila napasti jedno drugoga. Znaju oni to al’ ja da vas podsetim. Imaju oni plemena na celoj kugli zemaljskoj koja će se ‘tući’ u njihovo ime…i na taj način odmeravaju snagu, vojnu i političku
Sad su i dalje sila broj jedan. osim što posjeduje nukearnu trijadu (koju još jedino rusi imaju) posjeduje sredstva za projekciju sile koju nitko na kugli nema. kina se koristi strategijom malih ugriza i ide tamo gdje je mekano i gdje nema velikog usa-japanskog odgovora. sam japan je u mornarici jači od kine. kina još nije dosegla izgradnju kvalitete nosača aviona koju je japan imao u drugom ratu, kamo sreće da i rusi mogu iz defanzive flote preći u ofenzivnu. prema tome pred kinom je dug put, ona će jačati ali će jačati i njeni protivnici, najlakši način obuzdavanja kineske mornarice je jačanje japanske mornarice pa neka se njih dvije konfrontiraju i iscrpljuju. Kupovanje Su-35 i sustava S-400 govori da kina još nije sposobna proizvesti dovoljno modernih tehničkih jedinica za kvalitativno i kvantitativno suprotstavljanje usa dominaciji pa im u ovom slučaju takva akvizicija služi za premošćivanje vremenskog raspona koji je… Čitaj više »
Vojno inferiorna, Okovana i sa Svilenim gajtanom na vratu, Kina svoje mesto u svetu ima kao “Kina d.o.o.” ili kao “Kina AD”!
Ne može Second Hands vojno industrijski kompleks da bude ozbiljan igrač!?
U narednih stotinu godina je tako. Šta će biti posle, videćemo 🙂
Ufff kad procitam kako je Obama radio jedno, a Trump sada suprotno dobijem dojam kako uopce nemaju iste gazde…
Kinezi su prilicno brbljav narod,ali, kod ozbiljnih stvari su vrlo tihi, ili, vrlo mastoviti u kreiranju krivog zakljucka kod onog tko ih slusa……
„Da, ali Kina nije vise komunisticka. Komunizam je protiv prirode ljudi…“
Sta je komunizam?
Pre svega drustvena kontrola nad sredstvima za proizvodnju i time profitom.
Bas zato uspeva. Ima se, moze se.
Dok profit na zapadu ide privatnicima za razne hirove, u Kini ide drzavi za uzdizanje Kine.
„Komunizam je mrtav“.
Au contraire.
Komunizam pobeduje na svim frontovima 🙂
Kada sam vidio onaj video gdje u Kini gaze djevojcicu od 2 godine na cesti ne jedno vec par vozila, nitko ne staje nego voze preko nje, pjesaci okrecu glavu, zgadio mi se zivot i Kina i ljudi i sve, plako sam, ne sjecam se kada sam zaplakao zadnji put.
Kineska doktrina o vojnoj sili se kudikamo razlikuje od zapadnjačke. Zašto bi morali toliki kapital trošiti na uzdržavanje vojno-birokratskog aparata kada je ekonomski dovoljno ih podrediti sebi. A vojska…dovoljna je za njihovo dvorište i možda kod nekih prekooceanskih tjesnaca, npr. baza u Džibutiju.
Namjera Kine je da jednostavno popuni vakum/prostor koji ce ostati prazan nakon povlacenja usa … Najmnogoljudnija nacija ima sigurno velike planove , moraju tako…
@Šok, skroz off this topic, ali u vezi tvog komentara na temi o “Američke škole ukidaju domaću zadaću” mozes li navesti literaturu iz koje crpis materiju za navedene principe, cisto da se roditelji mogu detaljnije uputiti u ove prakse? Zahvaljujem!
Svako natjecanje u naoruzanju i ulaganje u oruzje vodi svijet prema propasti
U ovom slučaju Kina ima ekonomsko oružje u svojim rukama. Da stave na rasprodaju samo jednu četvtinu američkih obveznica ode njihov kapitalizam u mp3. Ne bi ni Kina izašla neokrznuta iz toga ali da li bi se to moglo okarakterizirati kao agresivni čin protiv Amerike? Kompletan svjetski monetarni sustav mogu razbucati u par dana. Nisam siguran sa su obični Amerikanci na to imuniji od Kineza.
Mozda ste i u pravu novinair Logicno,Kina od amera i Velike Britanije po naređenju globalista preuzima ulogu globalnog igraca u svijetu.Uz Kinu,jos je tu igri Iran.Rusija ima sovju globalnu strategiju tako da s epuno nemjesa u sve te igre.Toliko o tome,za 20 godina,Kina ce biti glanvi serif na kugli zemlajskoj.
“Peto, Kina je potvrdila otvaranje svoje prve vojne baze izvan svojih granica, u Džibutiju” Ma predivno. SAD su zlo bez ijedne trunke sumnje, no PAMTITE moje riječi svi vi naivni kinezoljupci ako doživite sljedećih 25 30 godina; plakate će te kao bebe dok Kinezi postanu no1, a bogme i majčica Rusija sa kineskim nožem zabijenim u grudima!!! Kad sjaši Kurta pa uzjaše Murta, a ono u rukama umjesto biča, prava kandžija a i majčica Rusija će da završi sa kineskim nožem zabijenim u grudima. Nadam se samo da nije kasno da europljani dožive nekakvo naglo prosvjetljenje, pa bace prašinu u oči ujku Samu i pobjegnu natrag majci u naručje, al sumnjam. A kinezi su ko one bube iz starship troopersa… problem je što mase tu žive kao i autor u nekakvom iluzornom oblaku fikcije zvan suverenističko marksistički socijalizam tj komunizam, a ne kuže da je sve to prošlo svršeno vrijeme… Čitaj više »
Boli briga trumpa za Siriju, ovo je problem s kojim ce se morati uhvatiti u kostac, jer Kina ugrozava americku hegemoniju.
Scenarij kojeg cemo najvjerojatnije gledati za par godina jest aktivacija Kurdskog(Kosovskog) scenarija u pokrajini Uyghur. A onda prava zabava tek moze krenuti, potencijalna destabilizacija cijele centralne Azije. Ujgurci se bore i na strani ISIL-a , a to znaci pravo zivotinjsko carstvo u dvoristu Xi Jinpinga.
Demonizacija Kine prema Ujgurima je vec krenula s vijescu koju smo citali prije par mjeseci da Kina drzi milijun Ujgura u zatvorima.
Demonizacija zatvorima je dobro poznati recept Zapada. Sjetimo se samo izvjesca “nepristranog” Amnesty Internationala o Saydnaya zatvoru u Siriji ili izvjestaja o venezuelskim zatvorima prije par godina.