Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov razgovarao je s ruskim novinama Kommersant tijekom kojeg je, između ostalog, razgovarao o situaciji u Nagorno-Karabahu.
Rusija poziva treće strane, uključujući Tursku, neka iskoriste svoje ovlasti kako bi spriječili slanje plaćenika s Bliskog istoka u regiju Nagorno-Karabah, rekao je Lavrov dodajući kako se na području na kojem se vode sukobi, nalazi oko 2.000 plaćenika.
“Više smo puta pozvali treće strane neka iskoriste svoje sposobnosti kako bi spriječili slanje plaćenika, čiji se broj u zoni sukoba, prema dostupnim podacima, već približava brojci od 2.000. To je pitanje posebno pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin tijekom telefonskog razgovora s turskim predsjednikom RecepomTayyipomErdoganom 27. listopada i tijekom redovnih razgovora s čelnicima Azerbejdžana i Armenije”, rekao je Lavrov.
Također je napomenuo da se rad skupine iz Minska, odnosno Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) nastavlja, iako još nije dogovoreno kako bi se konkretno moglo osigurati poštivanje primirja u Karabahu.
“Izjava usvojena nakon razgovora u Moskvi 10. listopada tvrdi da će se posebni parametri za promatranje primirja dodatno dogovoriti. Situacija je vrlo komplicirana. Do sada nije bilo moguće dogovoriti sve parametre. Rad ovom smjeru se nastavlja, s OESS-ovom skupinom iz Minska”, rekao je diplomat.
Prema Lavrovu, Baku i Erevan trebali bi se složiti s uvjetima takvih mehanizama, koji bi se trebali primijeniti što je prije moguće.
Ministar je dodao da se Moskva zalaže za rješavanje sukoba s državama izvan OESS-ove skupine iz minska, u vezi s Nagorno-Karabahom, kojom supredsjedaju Francuska, Rusija i Sjedinjene Države.
“Zalažemo se za rad sa svim partnerima, uključujući susjede strane, koji imaju priliku utjecati na suprotstavljene strane, ne bi li tako svi zajedno postigli diplomatsko rješenje u skladu s osnovnim načelima nagodbe, koje promiču supredsjedatelji u kontaktima s Bakuom i Erevanom”, rekao je Lavrov, odgovarajući na pitanje o prijedlogu za stvaranje novog formata pregovora s Rusijom, Turskom, Armenijom i Azerbajdžanom.
Čelni diplomat također je objavio kako Rusija nikada nije podržala vojno rješenje sukoba oko Nagorno-Karabaha i pozvao obje strane da prekinu neprijateljstva.
Intervju dolazi usred tekućih oružanih sukoba u Nagorno-Karabahu, armenskoj enklavi unutar Azerbajdžana, enklavi koja de facto provodi neovisnost, koja traje od 27. rujna. Od tada su najavljena tri međunarodno dogovorena prekida vatre, ali neprijateljstva još uvijek nisu prestala.
Erevan i Baku međusobno se optužuju za počinjanje vojnih akcija, koje su započete u rujnu. Izvještaji pokazuju da civili u Nagorno-Karabahu snose najveći teret vojnih sukoba na tom području. Naime, više desetaka ljudi poginulo je u sukobu, dok je nekoliko stotina ranjeno.
Armenija je proglasila vojno stanje i pozvala na opću mobilizaciju, a Azerbajdžan djelomičnu mobilizaciju i djelomično vojno stanje.
Minska skupina OESS-a, kojom predsjedaju Francuska, Rusija i Sjedinjene Države, posreduje u miru u Nagorno-Karabahu još od 1992. godine.
To turci šalju Putinu islamiste na granicu i prelijvaju nestabilnost iz Srije, Još jedna Erdyeva pogreška jer oslabljuje front u Siriji a to je dobro za Asada da se napokon riješi turčadi.
Jeli sirija poslala svoje islamiste?
“ Koja je razlika kad Azerbeđan prihvati pomoć neke druge države ili dragovoljaca?”
Nikakva.
To isto pravo Armenija kao i aArmenci iz sporne enklave zadržavaju za sebe, da pozive Rusiju u pomoć
Šrienje terorizma treba zaustavit pod svaku cijenu.
Teroristi nisu dragovoljci.
Armenia bi se morala obratitiŽidovima za pomoć…ako već nije.
Velikima su te državice samo račun za potkusurivanje,a Rusija je stoljećima poznata po korištenju satelita za ostvarivanje ciljeva…napose u odnosima s Turskom…
Razlika je što službeno Azerbejđan nije pozvao nikoga a sirijski predsjednik je pozvao Ruse