Njemački mediji otkrivaju kako Berlin može uspostaviti vezu s Kijevom usred problema sa Sjevernim tokom 2

Zelensky i Merkel
14 komentara

Nakon državnog udara na Majdanu ukrajinske su vlade kritizirale središnju ulogu koju Njemačka ima u pogledu mega-infrastrukturnom projektu Sjeverni tok 2 s Rusijom, upozoravajući da plinovod ne može samo oduzeti Kijevu prijeko potreban prihod od prebacivanja plina, već predstavlja neodređeni “sigurnosni izazov”. Berlin je odbacio potonje tvrdnje.

Njemačka bi mogla popraviti svoje neslaganje s Ukrajinom oko projekta plinovoda Sjeverni tok 2 ekonomskom naknadom istočnoeuropskoj naciji, ako ona izgubi status tranzitne nacije, izvijestio je Der Spiegel.

U članku objavljenom uoči predstojećih sastanaka njemačke kancelarke Angele Merkel s ukrajinskim i američkim čelnicima do kojih treba doći idući tjedan, časopis sugerira da je među mogućnostima o kojima se raspravljalo u Berlinu bila i “suradnja” s Kijevom “u proizvodnji vodika”, budućem čistom izvoru goriva za koji Njemačka i druge zemlje Europske unije očekuju da će se snažno razviti u sljedeća dva desetljeća.

Druga opcija navodno uključuje obvezu prema Kijevu da će potrošiti nekoliko milijardi eura za popravak zemljine plinske infrastrukture, za koju se navodi da je u lošem stanju.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky posjetit će Njemačku u nedjelju i obećava da će njemačkoj kancelarki Angeli Merkel predstaviti “uvjerljive argumente” protiv puštanja u rad gotovo cjelovitog Sjevernog toka 2, uz njegove argumente, uključujući da je projekt cjevovoda “štetan” za “i Ukrajinu i Europske zemlje“ i da ga Moskva može koristiti kao oružje.

U petak je ukrajinski premijer Denys Shmyhal obećao da će Kijev nastaviti borbu protiv naftovoda, te da bi se čak i ako njegova kampanja ne uspije, Europska unija mogla složiti da drastično ograniči njegovu upotrebu.

Ukrajinske vlasti provele su posljednjih šest godina napadajući Sjeverni tok 2, s infrastrukturom cjevovoda – koja prolazi dnom Baltičkog mora od Rusije do sjeveroistoka Njemačke – za koji se očekuje se da će u potpunosti zaobići tradicionalne tranzitne države, uključujući Ukrajinu i Poljsku, omogućavajući Rusiji izvoz plina izravno u zapadnu Europu.

Ukrajinski su dužnosnici 2019. izračunali da će u idućih pet godina dobiti od tranzita ruskog plina oko 15 milijardi dolara. No, budući status zemlje kao tranzitne države doveden je u pitanje kao rezultat neviđenog kolapsa odnosa između Kijeva i Moskve nakon puča u Ukrajini kojeg su 2014. podržali Zapad i ponovljenih prijetnji vlasti da će zatvoriti slavine usred plinskih sporova s ruskim Gazpromom i prije toga.

Kancelarka Merkel sastat će se u četvrtak s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Bijeloj kući, a očekuje se da će pitanje Sjevernog toka 2 biti među razmotrenim problemima. Poput Ukrajine, Sjedinjene Države snažno su pritiskale Njemačku posljednjih godina neka prekine projekt, prijeteći sankcijama i gurajući Berlin prema kupnji skupljeg američkog ukapljenog plina umjesto ruskog. U svibnju se Biden odrekao američkih sankcija protiv švicarskog operatora sa sjedištem Nord Stream 2 – Nord Stream 2 AG – u pokušaju poboljšavanja transatlantskih odnosa u post-trumpovskom svijetu. Istodobno, Washington si je pridržao pravo da u slobodno vrijeme uvede nova ograničenja za projekt na temelju ruskog “ponašanja”.

Njemačka se već dugo opire američkom i europskom pritisku protiv Sjevernog toka 2, rekavši da je to strogo gospodarski projekt koji će služiti ekonomskim interesima kontinenta i pomoći u jamčenju njegove energetske sigurnosti. Uz to, njemački poslovni čelnici izrazili su zanimanje za sposobnost mreže za prijenos vodika, s cjevovodom punim do 70 posto kapaciteta budućim čistim gorivom. Upotreba cjevovoda za prijevoz vodika mogla bi pomoći Europi u njezinim ambicioznim planovima za izgradnju 3.700+ stanica za punjenje vodika u sljedećem desetljeću, a Njemačka u nastojanju da do 2040. godine u potpunosti ukine upotrebu tradicionalnih vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem.

Po završetku, Sjeverni tok 2 udvostručit će tranzitni kapacitet postojeće mreže Sjeverni tok na ekvivalent od 110 milijardi kubnih metara plina godišnje. Očekuje se da će projekt biti završen i pokrenut kasnije ove godine.

njemačkaSjeverni tok 2ukrajina
Pretplatiti se
Obavijesti o
14 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Jomla
2 godine prije

Ako uspiju izvršiti planirano preuređenje svijeta (depopulacija i sl.), malo će plina trebati…

zgvaca
2 godine prije

Vlak je otisao. Tu ni Merkel vise nemoze pomoc. Rusi nisu vise ovisni o prodaje Plina Evropljanima.
Uzbekistan nije vise Izvoznik Plina vec Uvoznik. Time se otvaraju Rusima velike mogucnosti povecati izvoz plina u centralnu Aziju. Isto tako se sklapa Ugovor o izvozu Plina u Pakistan a i Snaga Sibira 2 je u izgradnji. u isto vrijeme je Rusija povecala izvoz ukapljenog Plina i igra sve vecu ulogu na tom trzistu.
Njemci mogu birati dali ce placat duplo vece cijene za Plin ili Ukrajincima davat Milostinju. Ili Merkel ostaje cvrsta i gleda interese Njemacke. U tom slucaju ce Ukrajinci se zimi grijati na Majdanu sa Autogumama.
Jednom recenicom receno, Rusi se vise nedaju ucijenit a dali ce Njemci se dat ucjenit vidit cemo.

Nemci
2 godine prije

zurnal24.si/avto/nemci-opozarjajo-na-prevare-na-slovenskih-cestah-369812

2 godine prije

“… Njemački mediji otkrivaju …”
Cim mi nesto “mediji otkrivaju” – jasno je da se radi on teskoj obmani…Sta se stvarno iza brda valja, to sigurno ovi govnjivi “mediji” nece nikome “otkrivati“…
Samo glupak jos misli da su mediji tu da “informisu“…

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI