fbpx

Posjet Rohanija Moskvi – Odnosi između Rusije i Irana ulaze u novu fazu

Iran - Rusija - Vladimir Putin - Hassan Rohani

U Moskvi je u tijeku susret iranskog predsjednik Hasana Rohanija s njegovim ruskim kolegom Vladimirom Putinom i visokim predstavnicima ruskih vlasti.

Zapadni mediji sa sumnjom gledaju na ovaj susret i navode kako je želja Rusije dominirati Iranom, dok na drugoj strani u rješavanju sirijskog sukoba ne želi biti mlađi američki partner.

Kolumnistica Alice Heathwood za list The Standard u sastanku predsjednika Vladimira Putina s iranskim kolegom Hasanom Rohanijem vidi određena proturječja, koja bi mogla postati prepreka za produbljivanje odnosa između dvije zemlje.

“Najveći problem u odnosima između Moskve i Teherana je želja Moskve da dominira Iranom, dok na drugoj strani Moskva ne želi biti mlađi američki partner u rješavanju sirijskog problema”, piše Alice Heathwood, potpuno zaboravljajući omjer snaga na terenu u Siriji i razinu koordinacije glavnih stožera aktera u sukobu.

Sastanak u tijeku će trajati više od dva dana, od 27. do 29. ožujka, što znači da će se lideri dotaknuti brojnih tema.

The Tehran Times prenosi kako će se potpisati “više od deset dokumenata ekonomske i političke naravi”. No, za Alice Heathwood će ovaj sastanak “zbog prirode odnosa između Moskve i Teherana biti kontroverzan”.

Zapadni analitičari vjeruju “kako postoji način da se zaustavi vojna suradnja između Rusije i Irana u Siriji”. Naime, iako Iran i Rusija zajedno djeluju protiv svrgavanja Bashara Al-Assada, “te dvije zemlje ne mogu razviti zajednički stav  oko diplomatskog rješenja u sirijskom sukobu”, uvjerena je novinarka The Standarda.

Njeni su argumenti da Iran podržava libanonsku Hezbollah i šiitske milicije, dok Rusija ne dijeli stavove tih paravojnih struktura, “koje ljude žele obratiti na svoju vjeru”, piše The Standard, ne pružajući nikakav dokaz da su šiitske milicije i Hezbollah lokale sunite vrbovali da se odreknu svog načina prakticiranja islama.

Međutim, za zapadne komentatore postoji još nekoliko, možda i važnijih razloga, koji potvrđuju “međusobno nerazumijevanje” između Rusije i Irana.

“Prema mišljenju mnogih stručnjaka, Rusija nije zainteresirana bude mlađi američki partner SAD u ratu protiv takozvane “Islamske države”, dok istovremeno Kremlj nastavlja suradnju s Teheranom u kojoj se Rusija nameće kao dominantna sila. Još od vremena afganistanskog rata od 1980. Moskva i Teheran dijele nepovjerenje prema zapadnim silama i njihovim vezama sa sunitskim frakcijama. Rusija je također skeptična prema novoj Trumpovoj administraciji zbog njegove nepredvidljivosti”, nastavlja članak, dok je Washington upravo u vrijeme posjete Rohanija Moskvi proširio sankcije protiv Rusije zbog suradnje ruskih kompanija u iranskom balističkom programu.

Doduše, Trump se pravda kako su sankcije donesene po važećem zakonu Obamine administracije, prema kojem je američki State Department sankcionirao još osam tvrtki u Rusiji zbog širenja oružja za masovno uništenje Siriji, Iranu i Sjevernoj Koreji.

The Standard, kao da nije informiran o novim sankcijama protiv Rusije, koje su pogodile i tvrtku za izvoz oružja Rosoboronexport, piše “kako će Kremlj će i dalje svoje odnose s Iranom koristiti za pritisak na Washington, od kojega će tražiti ustupke, kao što su je ublažavanje ekonomskih sankcija”.

Alice Heathwood piše “kako Moskvi treba suradnja s Iranom u regiji i važnim strateškim područjima kao što su, na primjer, mirna nuklearna energije, ali i prodaja Iranu sustava protuzračne obrane S-300″.

“Međutim, rusku vojnu intervenciju u Siriji iranska vojna doktrina vidi kao prijetnju regionalnoj sigurnosti. Od vremena Islamske revolucije 1979. se Teheran snažno protivi bilo kakvoj vojnoj intervenciji neregionalnih sila”, uvjerena je Alice Heathwood, kojoj je dokaz ovoj tvrdnji navodni “spor zbog korištenja iranske vojne baze Hamadan od strane ruskih zrakoplova u kolovozu 2016. godine, jer ustav zemlje zabranjuje raspoređivanje vojski stranih država na teritoriju Irana”.

“Unatoč očiglednim proturječjima, iranskoj političkoj eliti zbog ovog asimetričnog partnerstva svjetske i regionalne sile treba odati priznanje što je Rusiju od starog neprijatelja pretvorila u partnera”, zaključuje The Standard.

Možda će se neki pitati čemu ovaj uvod u kojem se susret Rohanija s premijerom Medvedevim jučer i Vladimirom Putinom danas pojednostavljuje do te mjere da nije ni bio vrijedan pomena? Mali osvrt na tumačenje zapadnih analitičara je bio potreban zbog usporedbe o onome što pišu ruski mediji.

Službeno će glavna tema razgovora biti jačanje trgovine i gospodarske suradnje između Rusije i Irana, kao i zajednička provedba mnogih velikih projekata, prije svega u energiji i prometnoj infrastrukturi.

Ruski ministar energetike Aleksandar Novak je nedavno rekao kako samo njegovo ministarstvo raspravlja o 11 zajedničkih projekata s Iranom u vrijednosti 10 milijardi dolara.

Za većinu ruskih komentatora i stručnjaka je posjet iranskog predsjednika Rohanija u Moskvi iznimno važan događaj za obje strane i podsjećaju da se neće razgovarati smo o ekonomiji, nego i problemu Nagorno-Karabaha, kojeg žele riješiti i Rusija i Iran, ali prije sve o Siriji.

U posljednjih nekoliko godina trgovinska bilanca između dvije zemlje iznosi oko 2 milijarde dolara, što je vrlo malo za tako velika gospodarstva poput Rusije i Irana. Zbog toga će se tijekom posjete Rohanija potpisan oko 10 glavnih trgovinskih i ekonomskih sporazuma između dvije zemlje. No, ne treba zaboraviti činjenicu kako postoji puno preliminarnih sporazuma zaključenih su u posljednjih nekoliko godina, koji se onda ne provode u praksi, što je također problem kojeg treba riješiti.

Dakle, ovih 10 sporazuma trebaju postati posebni ugovori i posebni uzajamno korisni bilateralni projekti. Postoji i problem što su slična gospodarstva i ekonomije Rusije i Irana u velikom dijelu bazirani na energentima, zbog čega Moskva ne može postati veliki izvor sredstava za Teheran. Zemlje kojima Iran sada nudi svoju naftu su Kina, Južna Koreja, Japan, kao i neke članice Europske unije, stoga je glavni zadatak u trgovini i gospodarskoj suradnji između Rusije i Irana riješiti strukturne probleme.

Naravno, Iran ne zaboravlja da je Rusija odigrala važnu ulogu u nuklearnom sporazumu, zbog kojeg su Islamskoj Republici ukinute međunarodne sankcije, zbog čega Rusija u Iranu u nekoliko područja može dobiti ozbiljne ugovore, unatoč protivljenju drugih globalnih igrača.

To su, prije svega, nuklearni i toplinski sektor, kao i neki sektori iranske industrije nafte i plina, gdje je već mnogo učinjeno mnogo toga. Osim toga, najveći prostor za suradnju je vojno-tehnički sektor, gdje se Iran tradicionalno oslanja na Rusiju.

Plan strateške suradnje Rusije i Irana

Ovdje treba podsjetiti da je već spreman plan strateške suradnje između Rusije i Irana. Iransko gospodarstvo prije važnih izbora u zemlji pokazuje znakove oporavka i  sadašnja vlada i predsjednik Hasan Rohanijem su u roku od jedne godine nakon ukidanja sankcija poboljšali gotovo sve makroekonomske pokazatelje iranske ekonomije.

Dvoznamenkasta inflacija, koja je desetljećima razarala Islamsku Republiku, smanjena je na 7,5%. Podsjetimo da je 2013. iznosila 40%. Rast BDP-a u 2016. godini je iznosio 7%, dok je 2013. bio u minusu 5,8%. Strana ulaganja 2016. u zemlji su iznosila impresivnih 9,5 milijardi dolara.

Stručnjaci oporavak Irana pripisuju unutarnjoj politici vlade Rohanija, koja vodi računa o financijskoj disciplini i  odrekla se socioekonomskog populizma, vrlo izraženog u vrijeme predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada. Drugi razlog je povratak iranske nafte na europsko tržište, kao i djelomičnom “odmrzavanju” iranskih sredstava na Zapadu nakon uklanjanja sankcija, a govori se o sredstvima koja premašuju 100 milijardi dolara.

Međutim, nedavni događaji u Iranu i na Bliskom Istoku ne dopuštaju iranskom vodstvu ni trenutak opuštanja. Rizik od nagle promjene političkog raspoloženja mogu utjecati na poslovnu klimu, posebice zbog stava aktualne američke administracije.

Predsjednik Rohani je uoči izbora svjestan da može računati samo na Rusiju i Kinu, dok Europa i dalje snažno ovisi o Sjedinjenim Državama. Posjet Hasana Rohanija u Moskvi ističe ovu stvarnost.  Prije predsjedničkih izbora u Iranu, koji se održavaju 19. svibnja, Rohani ima dva mjeseca da podigne gospodarske odnose s Moskvom i Pekingom na novu razinu, što ujedno dokazuje na koga će se Iranci oslanjati u narednim 4 godine Trumpove administracije.

Iranski geopolitički protivnici su već bili aktivni. Sredinom ožujka je Peking posjetio saudijski kralj Salman, koji je potpisao bilateralne trgovinske i gospodarske ugovore u vrijednosti od 65 milijardi dolara. Dakle, Iranci moraju biti aktivniji u poslovanju s prijateljskim silama.

Rusija može zadovoljiti dio tehnoloških potreba iranskog gospodarstva, najviše u nuklearnom, naftnom i vojnom sektoru, te građevinarstvu i prometnoj infrastrukturi.

Rohani će u Moskvi potpisati sporazume vrijedne milijarde dolara i paket dokumenata, što će biti sveobuhvatni zajednički plan za razvoj gospodarske suradnje između Rusije i Irana u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

U programu “Nafta u zamjenu za robu i usluge” će Rusija, prema nekim procjenama, pola nafte iz Irana isplatiti u novcu, a drugu polovica u robi u vrijednosti do 45 milijardi dolara godišnje.

Prošle godine je ruska vlada osigurala Iranu državne izvozne kredite u iznosu od 1,2 milijarde eura za financiranje izgradnje termoelektrana u zemlji. Još jedan kredit u iznosu do milijarde eura je namijenjen za elektrifikaciju željezničke pruge duge 495 km. Svi ovi poslovi su usklađeni s južnom trasom kineskog projekta “Novog puta svile”.

Ekonomsko zbližavanje Rusije i Irana nije pošteđeno problema, pogotovo kada se djeluje u “neprijateljskom okruženju”.  Probleme bi mogle uzrokovati napeti odnosi između Teherana i Washingtona, koji bi mogli izazvati lančanu reakciju, što se već nazire u američkim sankcijama protiv Rusije i Irana, kao i iranski odgovor koji je sankcionirao neke američke kompanije. Rusko jačanje odnosa s Teheranom će sigurno biti razlog za zadržavanje američkih i europskih sankcija protiv Moskve.

Iako su neki iranski i ruski analitičari također upozoravali da ne treba previše očekivati od zbližavanja između Moskve i Teherana, nema sumnje da međusobna namjerna odluka Ruske Federacije i Irana u podizanju odnosa na odgovarajuću razinu, pogotovo u ekonomskom smislu, demantira ovakve komentare.

Ipak, ovo je sastanak na vrhu na najvišoj razini, bez obzira na to koliko milijardi dolara vrijedio paket sklopljenih sporazuma, jer partnerstvo Irana s Rusijom zapravo i nema alternative.

Geopolitika i strateška suradnja

U geopolitičkom smislu, slabljenjem američke uloge na Bliskom istoku su Iran i Rusija udružili snage kako bi proširili svoj utjecaj u regiji. Jačaju političke i diplomatske odnose, a često provode zajedničke vojne operacije u Siriji. Zajedno se bore protiv sirijskih terorističkih skupina i isključili su SAD u regionalnoj diplomaciji. Službeno, Putin i Rohani danas planiraju razgovarati o projektima u područjima kao što su energetika, infrastruktura i tehnologija.

Neslužbeno, razgovori će se vjerojatno usmjeriti na prešutni saveza na Bliskom istoku.

“Ovaj posjet pokazuje koliko je Iran važan rusku vanjsku politiku. Iran je jedan od ruskih najvažnijih političkih saveznika. Iran igra ključnu ulogu u dugoročnoj Putinovoj strategiji za stjecanje statusa velikog aktera na Bliskom istoku”, rekao Mohsen Milani, direktor Centra za strateške i studije diplomacije na Sveučilištu u Južnoj Floridi.

“Budući da je sudjelovanje Rusije u Siriji postalo aktivnije, odnosi između Moskve i Teherana su ušli u novu fazu. Dok se Obamina administracija razmišljala hoće li ili neće intervenirati i hoće li podržati sirijsku opoziciju, Iran i Rusija su dali oružje i druge resurse Assadu”, istaknula je savjetnica Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta Ellie Geranmayeh.

Rusija provodi zračne udare, poslala je savjetnike, a Iran vojne snage na terenu. Zbog ove suradnje je oslobođen Aleppo, a Iran i Rusija, kao i Turska,su dobili priliku za uspostavu paralelnih mirovnih pregovora iz kojih su izbacili SAD.

“Sirija je postala model suradnje između Teherana i Moskve, omogućujući im da političke veze i vojnu suradnju podignu na novu razinu”, rekla je Geranmayeh.

Ona tvrdi da su razne frakcije u Iranu dugo inzistirale na uspostavi čvršćih odnosa s Rusijom, ali umjerenih. Rohanijeva vlada inzistira na uravnoteženoj vanjskoj politici, što je na kraju dovelo do sporazuma a svjetskim silama i ukidanja sankcija. No, suradnja sa Zapadom nije bila produktivna, kao što se očekivalo, a kod kuće su Rohanija kritizirali zbog tog neuspjeha.

Hasan Rohani mora računati i na mogućnost da bi Vladimir Putin mogao normalizirati odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. Predsjednik Donald Trump je prema Iranu puno agresivniji od svog prethodnika.

Teheran je zabrinut da će Moskva poboljšati odnose s Washingtonom, kao što u iranskom vodstvu postoji bojazan zbog ruskih odnosa s Izraelom, koji provodi napade protiv kopnenih snaga Hezbollaha i Irana u Siriji. Rohani želi uvjeriti Putina da se suzdrži od pružanja pomoći Izraelu u sukobu s Iranom ili da ne dijeli povjerljive obavještajne podatke koji bi mogli naštetiti iranskim položajima u Siriji”, piše urednik Al-Monitora, panarapskog portala sa sjedištem u Washingtonu.

Međutim, europska dužnosnica Ellie Geranmayeh tvrdi da, “iako izraelski faktor ograničava odnose Irana i Rusije, malo je vjerojatno da će Moskva pristati na izraelsku represiju protiv svog saveznika u Siriji, naročito u vrijeme kada je njihovo partnerstvo vrlo učinkovito”.

“Rusija je zasluženo globalni igrač i vidi Iran kao važnog regionalnog igrača s kojim će surađivati kao i s ostalima, među kojima je i Izrael”, dodala je Ellie Geranmayeh.

Neki dužnosnici Trumpove administracije vjeruju da SAD može zaoštriti svoj stav protiv Irana, a na drugoj strani imati dobre odnose s Rusijom u Siriji.

Kao što kaže direktor Centra za strateške i studije diplomacije, Mohsen Milani, “morate biti iznimno talentirani ili imati neku vrstu božanskih moći da provedete u djelo takav diplomatski udar”.

“Trenutna suradnja na terenu i odnosi između Irana i Rusije će utjecati na mnogo više pitanja nego što je budućnost Assada ili Sirije”, zaključio je stručnjak.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
20 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Antonio
Gost
Antonio
4 godine prije

“Trenutna suradnja na terenu i odnosi između Irana i Rusije će utjecati na mnogo više pitanja nego što je budućnost Assada ili Sirije”. Odlican kraj odlicnog teksta. Od ovoga se boje u SAD i Izraelu. Smislice oni nesto da se savez Rusija i Iran rasturi. A dali ce uspeti? E,… Pročitaj više »

Ola-ro
Gost
Ola-ro
4 godine prije

Alice Heathwood, nikad cuo za nju. Ona je s tzv. zapada pa je vrijedi citirati, my ass. Takvih kao ona ima na tisuce na zapadu i kad bi citirali svaku zadrtu osobu s zapada ovaj clanak bi bio dug kao knjiga. Ne bi ja bas rekao da su oni zadrti,… Pročitaj više »

Čađo
Gost
Čađo
4 godine prije

Vezano uz ovu temu… Negdje sam procitao da su rusi zidovima dali kodove za S-300 tako da sirijci ne mogu detektirati zodovske avione. Onda su sirijci bez znanja rusa zovnili irance da promine kodove i stave druge za koje ne znanju ni rusi ni zidovi… Iranci su to ucinili a… Pročitaj više »

H\'ghar
Gost
H\'ghar
4 godine prije

Samo dvije točke, od puno točaka iz članka koje bi se dalo komentirati… : 1/ “Teheran je zabrinut da će Moskva poboljšati odnose s Washingtonom… Nema šanse da Rusija dva puta vjeruje USA….. Ukoliko ne dođe na vlast pro američka trolovska ekipa koju u ovom trenutku predstavlja Navalni i šaka… Pročitaj više »

jale
Gost
jale
4 godine prije

To što je napisala “fucking Alice” spada u klasičnu propagandu s ciljem ubacivanja upljuvaka.

Koča Popović
Gost
Koča Popović
4 godine prije

Ne bojim se za odnose Rusije i Irana, vec godinama su u uzlaznoj putanji. Pitanje je zasto je juznoslavenska bijeda odustala od takvih trzista? Zbog sankcija EU prena Rusiji, firma u kojoj radim, gubi godisnje 7-8 milijuna €! Koncern kojem pripadamo gubi oko 40 milijuna €! Iran je zapostavljen s… Pročitaj više »

gogijard
Gost
gogijard
4 godine prije

ja sumnjam da bi onaj mali crnac bio dobar vođa bande za dilanje kreka u nekom američkom predgrađu a oni ga stavili na razinu važnih svjetskih ljudi – povezanh ljudi koji vuku konce. A nas Europljana nigdi. Ko da nas je papila maca. Čekamo neminovni brodolom pod kapetanskom palicom američke… Pročitaj više »

Osoba C
Gost
Osoba C
4 godine prije

”Zapadni mediji sa sumnjom gledaju na ovaj susret (istina) i navode…….”(sve dalje je dezinformacija).

dalmata
Gost
dalmata
4 godine prije

Rusija ima princip o svemu.Iran ima princip o svemu.I jedni i drugi imaju iste neprijatelje.OBE ZEMLJE SU VRLO,VRLO JAKE PO PITANJU I EKONOMIJE I VOJNO.Nagadanja zapada su,kao i do sada sviranje ku—-u sinfonije u znj molu.A ta svirka otkriva ono sta ih zulja.ni,jedni ni drugi ih ne prcaju ni 1… Pročitaj više »

Steve
Gost
Steve
4 godine prije

Zanimljiv je i odnos Ankara – Teheran – Moskva, a o tome ovde nije bilo reči. Inače dobar tekst, zadovoljan sam.

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.
Izbornik