Prvi intervju Bashara Al-Assada nakon dugo vremena za televizije Al-Ikhbariya i Al-Souriya

Bashar al-Assad - Damask

Jučer je sirijski predsjednik Bashar Al-Assad nakon duže vremena dao intervju nekoj od agencija i televizijskih kanala. Cijele 2019. nije odgovarao na pozive novinara iz kuća diljem svijeta, a navikli smo da je tijekom rata takoreći jednom mjesečno davao intervjue za sve televizijske kuće ili dnevne listove iz bilo koje zemlje u svijetu. Što se dogodilo da je Assad odlučio „zašutjeti“, nije poznato, ali je sigurno dio dogovorene strategije. Jučer je konačno pristao na intervju s novinarima dvije sirijske televizijske kuće, Al-Ikhbariya i Al-Souriya.

Bashar al-Assad je naglasio da je scenarij koji su emitirale SAD o operaciji ubojstva Abu Bakra Al-Bagdadija, vođe terorističke organizacije ISIL, dio američkih trikova i, ako ne pruže čvrste dokaze,  ne bismo trebali vjerovati onome što kažu. Predsjednik je dodao da je rusko-turski sporazum o sjevernoj Siriji privremen, ali suzbija tursku pohlepu za postizanjem veće štete okupacijom više sirijskih teritorija i ispriječio se pred namjerama Sjedinjenih Država. Predsjednik Al-Assad potvrdio je da je ulazak sirijske vojske u regije na sjeveru Sirije izraz ulaska sirijske države sa svim uslugama koje nudi, dodavši da je vojska dosegla većinu regija, ali ne u potpunosti. Predsjednik je naglasio da Sirija nije ponudila nikakve ustupke u vezi s formiranjem odbora za raspravu o ustavu. Odgovorio je na pitanja kakvu je ulogu Sirija igrala u likvidaciji Al-Bagdadija, koji je problem s Kurdima i kakav je stav Sirije o rusko-turskom sporazumu, kako će se država nositi s onima koji su godinama bili na područjima koja su izvan kontrole sirijske države, je li bilo i hoće li biti sirijsko-turskih sastanaka na bilo kojoj razini?

Assad je govorio i o datumu bitke za Idlib i koju je poruku želio poslati posjetom prvoj crti bojišnice u toj regiji. Za kraj je govorio o ekonomiji i borbi protiv korupcije, kampanji koja je pokrenuta usporedo s obnovom zemlje.

Transkript intervjua sa sirijskom predsjednikom Basharom Al-Assadom

Novinar: Pozdrav i dobrodošli u ovaj poseban razgovor s predsjednikom Sirijske Arapske Republike, njegovom ekselencijom dr. Basharom Al-Assadom. Hvala vam što ste nas primili, gospodine predsjedniče. Vaš posljednji razgovor sa sirijskim medijima bio je prije nekoliko godina i stoga imamo puno pitanja. Započet ćemo s političkim pitanjima, a zatim prelazimo na unutarnja pitanja.

Predsjednik Bashar Al-Assad: Dobro došli i, kao i uvijek, dopustite da razgovaramo s punom otvorenošću.

Novinar: Gospodine predsjedniče, hvala vam puno što ste nas primili. Budući da su politička pitanja trenutno aktualna, započet ćemo s politikom. Sjedinjene Države se objavile prije nekoliko dana da je vođa terorističke organizacije ISIL, Abu Bakr Al-Bagdadi, ubijen. I zahvalio je Rusiji, Siriji, Iraku, Turcima i Kurdima koji su pomogli ubiti Al-Bagdadija. Trump se zahvalio Siriji, ali nismo čuli nijedan komentar iz Damaska. Kako se Trump zahvaljuje Siriji? Je li Sirija doista sudjelovala u ovoj operaciji?

Predsjednik Bashar Al-Assad: Apsolutno ne. O tome smo čuli samo putem medija. Možda je razlog za uključivanje većeg broja zemalja kao sudionika ove operacije taj što joj se tako daje kredibilitet, kako se te zemlje ne bi osjećale neugodno, jer imaju želju da budu dio „velike“ operacije, kao što su je Amerikanci pokušali prikazati. Tako su svi postali zaslužni za borbu protiv terorizma. Nama ne treba takav kredit. Mi smo ti koji se bore protiv terorizma. Mi nemamo odnose i nismo imali kontakta s bilo kojom američkom institucijom.

Još važnije, mi zapravo ne znamo je li se operacija zapravo dogodila ili nije. Na radarskim ekranima nisu otkriveni zrakoplovi. Zašto ostaci Bagdadija nisu prikazani? To je isti scenarij kao za Bin Ladena.  Koriste se različiti izgovori kako se ne bi pokazali ostatci, a prisjetimo se kako je predsjednik Sadam Hussein zarobljen i kako je cijela operacija prikazana od početka do kraja. Pokazali su slike i video zapise nakon što su ga uhvatili. Isto se dogodilo kad su nekoliko mjeseci kasnije ubili njegove sinove. Pokazali su njihova tijela. Pa zašto su krili sve o operaciji Bin Laden, a sada i o operaciji s Bagdadijem? Ovo je dio trikova na koje igraju Amerikanci. Zato ne bismo trebali vjerovati svemu što kažu, osim ako ne pruže dokaze.

Novinar: Gospodine predsjedniče, ako je Bagdadi stvarno ubijen, znači li to kraj njegove organizacije ili je uobičajeno da će biti novih čelnika i novih organizacija koje se pripremaju za trenutak kada su aduti njihovih prethodnika prokockani?

Bashar Al-Assad: Prvo, Bagdadi predstavlja ISIL, a ISIL predstavlja vrstu doktrine, a to je ekstremistička vehabijska doktrina. Ova vrsta misli stara je više od dva stoljeća. Sve dok je ta misao živa i ne nestane, to znači da smrt Bagdadija, ili čak smrt ISIL-a u cjelini, na ovu ekstremističku misao neće imati utjecaja.

Što se Bagdadija tiče kao pojedinca, poznato je da je bio u američkim zatvorima u Iraku i da su ga pustili da igra tu ulogu. Dakle, on je netko koga se u svakom trenutku može zamijeniti. Je li stvarno ubijen? Je li ubijen, ali drugačijom metodom, na sasvim običan način? Je li otet? Je li bio skriven? Ili je maknut i smijenjen? Samo Bog zna. Američka se politika ne razlikuje od hollywoodske i oslanja se na maštu. To čak nije ni znanstvena fantastika, već puka mašta. Dakle, možete uzeti američku politiku i vidjeti je u Hollywoodu ili možete uzeti Hollywood i vidjeti američku politiku. Vjerujem da je cijela stvar u vezi s ovom operacijom trik. Bagdadi će biti ponovo stvoren pod drugim imenom, drugačijom osobom, ili se ISIL u cijelosti može reproducirati, po potrebi i pod drugim imenom, ali s istom misli i istom svrhom. Redatelj cijelog scenarija je isti, Amerikanci.

Novinar: Postavljana su pitanja u vezi s rusko-turskim sporazumom, posebno ona koja se odnosi na održavanje statusa quo u regiji koja je bila pod utjecajem turske agresije, između Tal Abyada i Ras Al-Aina s dubinom od trideset dva kilometra. Ono što su neki shvatili iz ovoga jest da se time legitimirala turska okupacija, posebno zato što sporazum nije uključivao nikakvu sirijsku ulogu unutar ovih područja. Kakav je vaš odgovor na to?

Bashar Al-Assad: Prvo, ruski principi su jasni tijekom cijelog rata, pa i prije ruske kampanje koja je započela s potporom sirijskoj vojsci 2015. Ti se principi temelje na međunarodnom pravu, sirijskom suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Sirije. To se nije promijenilo, ni prije, ni poslije, niti s promjenjivim okolnostima. Međutim, ruska se politika bavi stvarnostima na terenu. Te su stvarnosti na terenu su postigle dvije stvari. Prva je povlačenje oružanih skupina sa sjevera na jug u koordinaciji sa sirijskom vojskom, tako da sirijska vojska napreduje na sjever, na područja koja Turci nisu okupirali. Ova dva elementa su pozitivna, ali ne ukidaju negativne aspekte turske prisutnosti dok ih ne istjeramo na ovaj ili onaj način. Ovaj je ugovor privremen, a ne trajan. Uzmimo za primjer područja za deeskalaciju u određenom vremenskom razdoblju, a bilo ih je četiri. Neki su vjerovali da su ona stalna i da će teroristima dati pravo da tamo ostanu unedogled. Činjenica je bila da je to bila prilika za zaštitu civila, ali i za razgovor s teroristima s ciljem da ih se kasnije istjera. Dakle, moramo razlikovati krajnje ili strateške ciljeve s jedne strane od taktičkih pristupa s druge.

U kratkom roku je ovo dobar dogovor i dopustite mi da objasnim zašto. Turski upad ne samo da odražava teritorijalnu pohlepu Turske, već odražava i američke želju. Ruski odnos s Turskom je pozitivan jer njime vladaju turske težnje. S druge strane, time se okončava američka igra na sjeveru. Dopustite mi da to objasnim. Nedavni njemački prijedlog, kojeg je odmah podržao NATO, ali Nijemci to neće učiniti bez Amerikanaca, a NATO je isto što i Amerika, govorio je o vraćanju sigurnosti u ovu regiju pod „međunarodnim okriljem“. To znači da bi to područje bilo izvan kontrole sirijske države i tako bi se razdvajanje pretvorilo u stvarnost na terenu. Kroz ovaj sporazum Rusi su zavladali Turcima, nadmašili Amerikance i prekinuli pozive na internacionalizaciju, kao što su predložili Nijemci. Zbog toga je ovaj sporazum pozitivan korak. Ne postiže sve, u smislu da neće prisiliti Turke da odmah odu. Međutim, on ograničava štetu i otvara put oslobađanju ove regije u budućnosti, ili neposrednoj budućnosti, kako se nadamo.

Novinar: Budući da ste sporazum opisali kao privremeni, ali Turska se, kao što smo znali, ne pridržava sporazuma. Slijedom toga, postavlja se pitanje što ako Turska nastavi okupirati područja koja je zauzela u nedavnoj agresiji? Više puta ste rekli da će sirijska država upotrijebiti sva moguća sredstva za obranu. Ali praktički, zar rusko-turski sporazum nije spriječio mogućnost pokušaja i korištenja takvih sredstava?

Bashar Al-Assad: Uzmimo još jedan primjer, to je Idlib. Kroz „Astanski proces“ postoji dogovor da će Turci napustiti regiju. Turci se nisu pridržavali ovog sporazuma, ali mi oslobađamo Idlib. Bilo je kašnjenja godinu dana i politički proces, politički dijalog i razni pokušaji dobili su priliku otjerati teroriste. Sve su mogućnosti bile iscrpljene. Na kraju smo postupno oslobodili područja vojnim operacijama. Isto će se primjenjivati u sjevernoj regiji nakon što budu iscrpljene sve političke mogućnosti.

Moramo se sjetiti da je Erdogan od početka rata imao za cilj stvoriti problem između sirijskog naroda i turskog naroda, učiniti nas neprijateljima, što bi završilo vojnim sukobom. Na početku rata je turska vojska podržavala sirijsku vojsku i surađivala s nama u najvećoj mogućoj mjeri, sve do puča vojske protiv  Erdogana. Stoga moramo nastaviti u tom smjeru i osigurati da nam Turska ne postane neprijateljska država. Erdogan i njegova skupina su neprijatelji, jer on vodi te politike, ali do sada je većina političkih snaga u Turskoj protiv Erdoganove politike. Dakle, moramo osigurati da Tursku ne pretvorimo u neprijatelja, a ovdje na scenu stupa  uloga prijatelja – ruska uloga i iranska uloga.

Novinar: Prihvaćajući tu ideju, gospodine predsjedniče, akcije koje su nedavno poduzeli Turci, a posebno Erdogan, poput poturčenja regije, izgradnje sveučilišta, nametanja upotrebe određenih jezika. To su radnje koje poduzima netko tko ne razmišlja o odlasku, iako ste rekli da će otići prije ili kasnije. Što je s tim akcijama?

Bashar Al-Assad: Da je razmišljao o izlasku, napustio bi Idlib. Mogli biste reći da u Idlibu u tehničkom smislu nema turske vojske. Ali mi se nalazimo u jednoj areni, cijela sirijska arena je jedno jedinstveno kazalište operacija. Od najudaljenije točke na jugu do najudaljenije točke na sjeveru Turska je američki opunomoćenik u ovom ratu. I svugdje gdje smo se borili smo se protiv tog opunomoćenika. Dakle, kad on ne ode, nakon što iscrpimo sva moguća sredstva neće biti drugog izbora osim rata, to je očito. Kažem da u bliskoj budućnosti moramo dati prostora političkom procesu u njegovim različitim oblicima. Ako ne da rezultate, onda je to neprijatelj i vi idete u rat protiv njega. Drugog izbora nema.

Novinar: Ipak, neki su rekli da je američko povlačenje iz sjeverne Sirije, nakon čega je uslijedila turska agresija, a zatim rusko-turski sporazum, sve bio američko-rusko-turski sporazum. Što kažete na to?

Bashar Al-Assad: Ovo bi značilo da je Rusija prihvatila turski napad ili da je Rusija htjela zatvoriti oči pred njim. Ali to nije istina. Više od godinu dana Rusi su bili zabrinuti zbog ozbiljnosti takvog prijedloga. Svi smo znali da je turski prijedlog ozbiljan, ali su ga poremetile američke naredbe ili želje. Neki bi mogli kritizirati Ruse zbog takvog ishoda, zbog njihovog stava u Ujedinjenim narodima. Kao što sam rekao malo prije, Rusi se bave stvarnostima na terenu, stoga nastoje osigurati da postoje svi politički uvjeti kako bi se otvorio put za njihov odlazak iz Sirije i ograničila šteta od Turaka ili spriječilo da Turska ostvari maksimum u ciljem nanošenja veće štete i zauzimanja više zemlje. Ali Rusi sigurno nisu bili dio ovog sporazuma, jer su ruski sporazumi uvijek javni. Rusko-turski sporazum objavljen je odmah i sa svim stavkama. Sporazumom između nas i Kurda, uz rusko posredovanje i podršku, također je javno objavljen od samog početka. U ruskim politikama nema skrivene agende, što nam daje jamstva.

Novinar: Ali američko-turski sastanci nisu najavljeni. Više puta ste rekli da je Erdoganov cilj stvaranje tampon zone još od prvog rata protiv Sirije. Predsjednik Obama odbio je prihvatiti tu tampon zonu, dok danas na terenu primjećujemo određene akcije. Znači li to da je Obama bio bolji od Trumpa?

Bashar Al-Assad: Ne bismo se trebali kladiti na nijednog američkog predsjednika. Prvo, kad Erdogan kaže da je odlučio izvršiti upad ili su to rekli Amerikancima, on pokušava projicirati Tursku kao supersilu ili se pretvarati da sam donosi odluke, ali je sve to dio igrokaza između njega i Amerikanaca. U početku se nitko nije smio miješati, jer su Amerikanci i Zapad vjerovali da će se demonstracije proširiti i odlučiti ishod. Demonstracije se nisu širile onako kako su htjeli, pa su se okrenuli upotrebi oružja. Kad oružje nije odlučilo ishod, oni su se svojom ludom ideologijom okrenuli terorističkim ekstremističkim organizacijama, kako bi s njim vojno odlučili o ishodu. Nisu uspjeli. Tu se pojavljuje ISIL, 2014. godine, kako bi se uništili napori sirijske vojske, što je uspio učiniti. U tom je trenutku stigla ruska intervencija. Kada su sve oklade na terenu izgubljene, trebalo je da se umiješa Turska i okrene tijek događaja. To je njihova uloga.

Što se tiče Trumpa, dajem vam odgovor koji bi mogao zvučati čudno. Kažem da je najbolji američki predsjednik, ne zato što je njegova politika dobra, već zato što je najtransparentniji predsjednik. Svi američki predsjednici vrše sve vrste političkih zvjerstava i svih zločina, a ipak dobivaju Nobelovu nagradu i sebe smatraju braniteljima ljudskih prava i plemenitih i jedinstvenih američkih vrijednosti, ili zapadnih vrijednosti općenito. Realnost je da su oni skupina kriminalaca koji zastupaju interese američkih lobija, odnosno velikih naftnih i vojnih kompanija i drugih. Trump govori otvoreno i kaže da je ono što želi – nafta. To je stvarnost američke politike, barem od Drugog svjetskog rata. To je stvarnost američke politike. Što nam bilje treba od iskrenog protivnika? Zato je razlika samo u formi, dok je sadržaj isti.

Novinar: Vođa raspuštenih Sirijskih demokratskih snaga, Mazloum Abdi, dao je izjave medijima u kojima je rekao da im je Trump obećao da će prije povlačenja kontaktirati Ruse kako bi pronašli rješenje kurdskog pitanja. Rusi i sirijska država daju Kurdima priliku da se obrane. Je li doista postojao takav sporazum i kakva je sudbina pograničnih područja u sirijskoj Hasaki i regijama koje su bile pod kontrolom milicija zvanih SDF? Jesu li te regije predate sirijskoj državi, a ako jesu, na koji način? Je li to samo u vojnom smislu ili se dogodio i povratak sirijskih institucija u te krajeve?

Bashar Al-Assad: Mislite na američko-kurdski sporazum?

Novinar: Amerikanci su obećali Kurdima da će pronaći rješenje za njihovu stvar utječući na Ruse kako bi postigli sporazum sa sirijskom državom kako bi im pružili priliku da se obrane.

Bashar Al-Assad: Bez obzira je li uspostavljen kontakt ili ne, kao što sam rekao prije, ono što Amerikanci kažu nikada nije vjerodostojno. Bilo da to kažu neprijatelju ili prijatelju, rezultat je isti, njima se ne može vjerovati. Zato ne gubimo vrijeme na ovakve stvari. Jedini ruski sporazum s Kurdima bio je onaj u kojem smo razgovarali u pogledu ruske uloge u postizanju sporazuma s kurdskim skupinama. Na smijemo reći s Kurdima, jer to nije točno i govorimo o jednom segmentu, grupama koje sebe nazivaju SDF snagama, te sirijskoj vojsci koja će biti raspoređeni. Naravno, sirijska vojska ne može biti raspoređena samo i isključivo radi sigurnosnih ili vojnih radnji. Raspoređivanje sirijske vojske odraz je prisutnosti sirijske države, što znači prisutnost svih službi koje bi država trebala pružati. Ovaj je sporazum zaključen i stigli smo do većine regija, ali ne u potpunosti. Još uvijek postoje prepreke. Interveniramo zato što s tim skupinama imamo izravne i stare odnose, još prije turskog upada. Ponekad odgovaraju, a nekad ne. Ali svakako će sirijska vojska do tih područja doći istovremeno s punim javnim službama, što znači povratak pune državne vlasti. Želim ponoviti da se to treba odvijati postupno.

Drugo, situacija se neće vratiti kakva je bila prije. Na terenu postoje činjenice koje je potrebno riješiti, a za to će trebati vrijeme. Postoje nove realnosti vezane za ljude na terenu koje su se dogodila kada tamo nije bilo države. Postoje oružane skupine i ne očekujemo da će one odmah predati oružje. Naša bi politika trebala biti postupna i racionalna i trebala bi uzeti u obzir sve te činjenice. Ali krajnji je cilj vratiti se u stanje kakvo je bilo prije, a to je potpuna kontrola države nad cijelim teritorijem.

Novinar: Nakon svega što se dogodilo, a napali su sirijsku državu, sirijske građane, sirijsku vojsku,… kroz ratne godine igrali su lošu ulogu i bili su američki posrednici, nakon svega toga, jesmo li kao Sirijci u stanju opet živjeti s Kurdima?

Bashar Al-Assad: Da budemo precizni, ovo se pitanje postavlja više puta, a ponekad i na privatnim okupljanjima. I znam da je dio vaše uloge ponoviti ono što čujete, bez obzira na osobno uvjerenje. Ono što se dogodilo tijekom ovog rata je iskrivljenje pojmova. Reći da ova skupina ima određene karakteristike, negativne ili pozitivne, nije ni objektivno niti racionalno. Također nije ni patriotski. Među Kurdima je bilo ljudi koji su bili američki agenti ili pod njihovom zaštitom. To je istina, ali i među Arapima je bilo sličnih slučajeva na području Hasake i na drugim područjima u Siriji. Ovo se odnosi na većinu segmenata sirijskog društva. Pogreška je napravljena u tome što je ovu akciju napravila grupa Kurda koja se predstavila ne samo kao Kurdi, već i kao Arapi i drugi segmenti društva u regiji Hasake. Amerikanci, njihova podrška oružjem i novcem, iako je logično da novac nije američki, jer dolazi iz nekih zaljevskih arapskih država, pomogli su im da uspostave autoritet nad svim segmentima društva, što nas tjera da vjerujemo da su na tom području svi Kurdi bili takvi. Ali mi se zapravo bavimo različitim kurdskim strankama. Što se tiče samih Kurda, većina njih imala je dobre odnose sa sirijskom državom, a oni su uvijek bili u kontaktu s nama i predlagali istinske patriotske ideje. U nekim područjima u koja smo ušli reakcija Kurda nije bila ništa manje pozitivna ili manje vesela od reakcije drugih naroda koji žive tamo. Dakle, ova procjena nije točna. Da, vrlo jednostavno, možemo opet živjeti jedni s drugima. Ako bi odgovor bio ne, to znači da Sirija više nikada neće biti stabilna.

Novinar: Ali koji je problem s Kurdima, još prije rata? Gdje leži problem s njima?

Bashar Al-Assad: Iako smo desetljećima bili uz te skupine, a cijenu smo zbog njih mogli platiti 1998. godine s vojnim sukobom s Turskom, stajali smo uz njih na temelju kulturnih prava tih grupa ili ovog segmenta sirijskog društva. Za što optužuju sirijsku državu? Oni je optužuju da je šovinistička, a ponekad optužuju i stranku Ba’ath da je šovinistička stranka, iako popis stanovništva proveden 1962. nije bio pod Ba’ath strankom, jer tada nije ni bila na vlasti. Optužuju nas da smo tu skupinu lišili kulturnih prava. Pretpostavimo da je ono što kažu ispravno. Mogu li kao pojedinac istovremeno biti otvoren i nešto tajiti? Ne mogu. Može li država biti otvorena i tolerantna i netolerantna i istodobno bliska? Ne može. Ako uzmemo za primjer najnoviju skupinu koja se pridružila sirijskom tkivu, Armence. Armenci su bili izuzetno patriotska skupina. To je tijekom rata dokazano bez trunke sumnje. U isto vrijeme, ova grupa ima svoja društva, svoje crkve i što je osjetljivije, ima svoje škole. Ako prisustvujete bilo kojoj armenskoj proslavi, vjenčanju ili bilo kojem drugom događaju, a ja sam prisustvovao takvim događajima jer sam prije imao prijatelje među njima, oni pjevaju svoje tradicionalne pjesme, ali poslije pjevaju nacionalne, politički naklonjene pjesme. Postoji li neki oblik slobode koji ovo premašuje? Sirijskih Armenaca ima najmanje među ostalim Armencima svijeta. Ali oni su se stopili s  društvom. Oni su se integrirali i nisu rastvarali sirijsko društvo, a da su sačuvali sva svoja obilježja. Zašto bismo trebali biti otvoreni ovdje, a ne otvarati se drugima? Razlog je taj što postoje separatističke ideje. Postoje karte koje prikazuju sirijski Kurdistan kao dio većeg Kurdistana, a naše je pravo braniti svoj teritorijalni integritet i biti budni na separatističke ideje. Ali mi nemamo problem s raznolikošću Sirije. Naprotiv, sirijska raznolikost je bogata i lijepa, što znači snagu. Nemamo negativan pogled na to, ali bogatstvo i raznolikost su jedno, a fragmentacija i odvajanje teritorija zemlje je nešto drugo, nešto suprotno. U tome je problem.

Novinar: Samo da se razumijemo, gospodine predsjedniče, živeći jedni s drugima. U svom odgovoru rekli ste da u konačnici moramo živjeti jedni s drugima. Ovdje nije problem samo kurdska komponenta. Postojale su skupine stanovništva koje su godinama živjele u različitim područjima koja su bila izvan kontrole sirijske države. Što je s tim? Kakav je plan države da ih reintegrira pod idejom zajedničkog života, posebno djece među njima, jer s djecom razgovaramo o budućoj generaciji Sirije? Kakav je plan za te ljude?

Bashar Al-Assad: Zapravo, problem je prije svega s djecom, a zatim i s mladima. Postoji nekoliko pitanja od kojih je jedno da ova generacija ne zna značenje države i vladavine prava. Oni nisu živjeli pod državom, živjeli su pod oružanim skupinama. Ali najgori i najopasniji utjecaj je na djecu koja u nekim područjima nisu naučila arapski jezik, te druga koja su naučila pogrešne pojmove, odnosno ekstremističke koncepte ili koncepte protiv države ili domovine i druge pojmove koji su došli izvan Sirije i podučavali su ih u formalnim školskim kurikulumima. To je bila tema rasprave u posljednjih nekoliko tjedana, posebno tijekom proteklih dana, jer je razmještanje sirijske vojske na velikim područjima u sjevernim regijama u velikoj mjeri naglašavalo ovaj problem. Trenutno ministarstva, posebno ministarstvo obrazovanja, kao i ministarstvo obrane i unutarnjih poslova, proučavaju ovo pitanje. Vjerujem da će se uskoro pojaviti rješenje, iako, općenito, tek nakon prve faze će uslijediti administrativne mjere kako bi se ti ljudi asimilirali u sustav sirijske države. Na primjer, tko će se upisati u sirijsku vojsku, tko će se upisati u policiju, tko će se upisati u škole? Netko tko ima dvanaest godina, kako će se integrirati u sirijski školski sustav ako ništa ne zna o školskom programu? Isto se odnosi na one koji su u osnovnim školama. Vjerujem da je rješenje asimilacija svih u nacionalni sustav, ali trebaju postojati posebne mjere kako bi se oni ponovo integrirali u njega.

Novinar: Vratimo se politici, a posebno SAD-u. Predsjednik Donald Trump je najavio namjeru da zadrži ograničen broj svojih trupa u Siriji. Neke od njih će premjestiti na jordansku granicu i na granicu Izraela, dok će neki štititi naftna polja. Kakav je vaš stav u vezi s tim i kako će sirijska država odgovoriti na ovu nelegitimnu prisutnost?

Bashar Al-Assad: Bez obzira na te izjave, realnost je da su Amerikanci okupatori. Bilo da se nalaze na istoku, sjeveru ili jugu, rezultat je isti. Još jednom, ne bismo se trebali baviti njegovim izjavama, već stvarnošću. Kad završimo s područjima prema našim vojnim prioritetima i dosegnemo područje u kojem su prisutni Amerikanci, neću se upuštati u herojstva i reći da ćemo poslati vojsku da se suoči s Amerikancima. Govorimo o supersili. Imamo li mogućnosti za to? Vjerujem da je to i nama Sirijcima jasno. Ali što ako odaberemo otpor? Ako bude otpora, sudbina Amerikanaca bit će slična njihovoj sudbini u Iraku. Ali za pojam otpora treba stanje uma koje će odbiti biti agenti i posrednici, već da se stane na stranu patriotske narodne države koja će vršiti djela otpora. Prirodna uloga države u ovom slučaju je pružiti sve potrebne uvjete i potrebnu podršku svakom narodnom otporu protiv okupatora. Ako na stranu stavimo kolonijalni i komercijalni američki mentalitet koji promiče kolonizaciju određenih područja radi novca, nafte i drugih resursa, ne smijemo zaboraviti da su glavni agenti koji su Amerikance, Turke i druge ljude doveli u ovu regiju Sirijci, kao njihovi agenti. To su uradili sirijski izdajnici. Suočavanje sa svim ostalim slučajevima je samo rješavanje simptoma, a mi se trebamo baviti uzrocima. Trebamo se baviti a tim Sirijcima i pokušati preformulirati patriotsko stanje sirijskog društva i vratiti patriotizam, vratiti jedinstvo mišljenja i osigurati da nema sirijskih izdajnika. Kako bi se osiguralo da svi Sirijci budu rodoljubi i da izdaja više ne bude stvar mišljenja, puka je razlika u odnosu na političko pitanje. Svi bismo se trebali ujediniti protiv okupacije. Kad dosegnemo ovakvu državu, uvjeravam vas da će Amerikanci otići sami po sebi, jer neće moći ostati u Siriji. Iako je Amerika velesila, ona jednostavno neće moći ostati u Siriji. To smo u određenom trenutku vidjeli u Libanonu i kasnije u Iraku. Mislim da je ovo pravo rješenje.

Novinar: Prošli tjedan ste obišli front u Idlibu čime ste iznenadili Sirijce i svijet. Obraćajući se vojnicima sirijske vojske, rekli ste da je bitka na istoku, ali da Idlib je napredna ispostava neprijatelja na zapadu kojoj je cilj raspršiti o oslabiti snage sirijske vojske. Neki su posjet smatrali znakom napada, ili „nultim satom“ za nadolazeću bitku za Idlib. Je li tako?

Bashar Al-Assad: Ne, nije postojala veza između mog posjeta i „nultog sata“. Prvo, tako često odlazim u područja koja se smatraju vrućim točkama i opasnim, jer ovi junaci obavljaju najteže zadaće, a prirodno je razmišljati o tome da ih posjetim. To je za mene uobičajena praksa, posebno posjet Idlibu, jer je svijet možda vjerovao da se cijelo pitanje Sirije rješava s onim što se događa na sjeveru. Pokrenuto je pitanje upada turske vojske na teritorij Sirije, zaboravljajući na to da su svi oni koji se bore u Idlibu zapravo dio turske vojske, iako ih zovu Al-Qaeda, Ahrar Al-Sham i drugim imenima.

Uvjeravam vas da su ti militanti bliži srcu Erdogana od same turske vojske. To ne bismo trebali zaboraviti, jer politički, a posebno u odnosu na Tursku, glavna bitka je Idlib, jer je povezana s bitkom u sjeveroistočnoj regiji ili regiji Hasake. To je bio razlog. Htio sam naglasiti da ono što se događa u regiji Hasaka, usprkos važnosti i usprkos širokom području djelovanja, ne umanjuje značaj Idliba u ukupnoj bitci.

Novinar: Kažete da ne postoji veza između vašeg posjeta Idlibu i „nultog sata“, ali postoji li veza između vašeg posjeta Idlibu i sastanka koji je održan istog dana između Turske i Rusije?

Bashar Al-Assad: Zapravo, kad sam bio tamo, potpuno sam zaboravio da se istog dana održava summit. Toga se nisam sjetio. Znao sam da će se održati summit i da će biti u utorak, ali…

Novinar: Ali, vaše su izjave ostavile dojam da je riječ o preventivnom odbacivanju ili odbacivanja nečega od tog sastanka.

Bashar Al-Assad: Neki su članci i komentari čak govorili da postoji osjećaj bijesa protiv sastanka na vrhu. Činjenica je da nisam bio ljut, a moje izjave protiv Erdogana su kontinuirane. Rekao sam da je lopov i od prvih je dana počeo krasti sve što je mogao u Siriji. Dakle, on je lopov. Ne zovem ga drugim imenima. Opisivao sam ga i ovaj je opis istinit. Kako zovete nekoga tko krade tvornice, usjeve i na kraju teritorij? Dobročiniteljem? On je lopov i za njega nema drugog imena. Prethodno sam u svom govoru pred Narodnom skupštinom rekao da je on politički lopov. On ovu političku gadost vrši na najvećoj razini. Laže svima, ucjenjuje sve. On je licemjer i javno tako istupa. Ne izmišljajmo epitete, jer se on opisuje  kroz svoja djela. Dakle, samo sam ga opisao

Što se tiče sporazuma, kako sam već rekao prije, vjerujemo da je rusko sudjelovanje bilo gdje uvijek u našem interesu, jer su naši principi isti i naša bitka je jedna. Dakle, ruska uključenost će zasigurno imati pozitivne rezultate i mi dio toga već počinjemo gledati. Suprotno onome što ste rekli, mi smo bili sretni s ovim summitom i zadovoljni smo rusko-turskim odnosom općenito, suprotno onome što neki vjeruju i da Ruse privlače Turci. Nije važno vole li Rusi Turke ili ne, oni igraju taktičku igru s njima. Važna je strategija. Zato mogu reći da uopće ne postoji veza između mojih izjava i summita.

Novinar: Ostajući u Idlibu, ali iz drugačije perspektive, specijalni izaslanik UN-a za Siriju, Geir Pedersen, u intervjuu za novine je situaciju u Idlibu opisao kao kompliciranu i pozvao je na „rješenje koje jamči sigurnost civila“. Također je govorio o prisutnosti terorističkih organizacija i važnosti izbjegavanja sveobuhvatne vojne kampanje koja je, prema njegovom mišljenju, daleko od rješenja problema, jer će imati ozbiljne humanitarne posljedice. Što mislite o onome što je rekao i hoće li operacija biti odgođena ili zaustavljena zbog međunarodnog pritiska ili na temelju Pedersenovih napomena?

Bashar Al-Assad: Ako Pedersen ima sredstva ili kapaciteta da riješi problem bez sveobuhvatne vojne operacije, to će biti dobro. Zašto ne riješi problem? Ako ima jasan plan, mi nemamo prigovora. Vrlo je jednostavno. Može posjetiti Tursku i reći Turcima da uvjeri teroriste da polože oružje ili tražiti da Turska odvoji civile od militanata. Neka civili ostanu na jednom području, a militanti na drugom. Bilo bi nam još lakše kad bi mogli prepoznati tko je militant, a tko ne. Borba protiv terorizma se ne vodi teoretiziranjem, davanjem retoričkih izjava ili propovijedanjem. Što se tiče odgađanja, da smo čekali međunarodnu odluku, a pod međunarodnom odlukom mislim na Amerikance, Britance, Francuze i one koji stoje s njima, ne bismo oslobodili nijednu regiju u Siriji. Ti pritisci na nas nemaju utjecaja. Ponekad uzimamo u obzir određene političke okolnosti. Kao što rekoh, dajemo priliku političkoj akciji, tako da nema izgovora. Ali kada se sve ove mogućnosti iscrpe, vojna akcija postaje nužna kako bi se spasili civili, jer ja ne mogu spasiti civile ako su pod kontrolom militanata. Zapadna logika je zlonamjerna i okrenuta naopako. Kaže da bi vojna operacija trebala biti zaustavljena s ciljem zaštite civila, a za njih prisustvo civilna pod teroristima predstavlja oblik zaštite za civile. Zapravo je istina da je cilj vojne intervencije zaštita civila.

Novinar: Ne čekate međunarodnu odluku, nego rusku? Mogu li Rusi odgoditi početak vojne operacije? Prije smo vidjeli da su u Idlibu zaustavljene vojne operacije u mjeri u kojoj su neki rekli da Rusi svaki put vrše pritisak da se zaustave zbog posebnog dogovora s Turcima. Je li to istina?

Bashar Al-Assad:  “Pritisak” nije prava riječ. Mi, Rusi i Iranci uključeni smo u istu vojnu i političku bitku. Uvijek smo u međusobnim razgovorima kako bismo utvrdili okolnosti koje omogućuju da se neka operacija nastavi. U nekoliko navrata smo se složili oko određenog vremena za određenu operaciju, koja je kasnije odgođena zbog vojnih ili političkih zbivanja. Ovaj dijalog je normalan. Postoje pitanja koja vidimo u unutarnjoj areni, a postoje i problemi koje Iran vidi na regionalnoj razini, a postoje i ona pitanja koja Rusi vide u međunarodnoj areni. Imamo integrirani pristup zasnovan na dijalogu. U proteklih mjesec dana održao sam pet sastanaka s ruskim i iranskim dužnosnicima, dakle manje od tjedan dana. Između svaka dva sastanka je bilo vojnih i političkih zbivanja, tako da je ono što je dogovoreno na prvom sastanku promijenjeno ili modificirano na drugom, trećem i četvrtom sastanku, a posljednji je bio jučer. Zbog brzog tempa razvoja ponekad je potrebno odgoditi operacije. S druge strane, imamo kontakte i s civilima na tim područjima. Mi se jako trudimo da omogućimo civilima da se presele iz tih područja na naša, kako bi spasili živote. Štoviše, ako bi bilo moguće političko rješenje, a ponekad smo ga uspjeli pronaći, to bi spasilo i živote sirijskih vojnika, što je prioritet kojeg ne smijemo zanemariti. Dakle, postoji mnogo elemenata u koje je sada teško ulaziti, koji utječu na ovu odluku i odgađanja, a to sigurno nije stvar pritiska. Rusi su podjednako zagrijani za borbu protiv terorizma kao i mi. Inače, zašto bi poslali svoje borbene avione? Vrijeme kampanje ovisi o dijalogu.

Novinar: No, predsjednik Putin najavio je kraj velikih vojnih operacija u Siriji. Bi li Rusija bila s nama u Idlibu? Bi li sudjelovali u vojnoj operaciji?

Bashar Al-Assad: Rusija je bila s nama u oslobađanju Khan Shaykuna i njegove okolice. Najava okončanja vojnih operacija ne znači i kraj borbi protiv terorizma. Doista, velike su bitke gotovo završene, jer se većina područja predaje dobrovoljno ili su podvrgnuta ograničenim operacijama. Operacija za Khan Shaykun na karti bi mogla izgledati kao velika bitka, ali zapravo je došlo do urušavanja kod militanata. Dakle, možda je to ono što se mislilo kao kraj velikih operacija. Ruske izjave da se Idlib treba vratiti pod kontrolu sirijske države i njihova odlučnost da se bore protiv terorizma nisu se promijenile.

Novinar: Ostanite u Idlibu i na istoj točki, jer se o ovome puno govori. Što se tiče terorista u Idlibu, a oni su isti teroristi s kojima je Pedersen razgovarao, kako će se s njima postupati? Hoće li biti deportirani? I prije je bilo slučajeva poput ovih, ali su teroristi iz različitih područja Sirije deportirani u Idlib. Sada su teroristi u Idlibu. Bi li Turci prihvatili teroriste da ih deportirate u Tursku, ili kako će se postupiti s njima?

Bashar Al-Assad: Ako Turska to ne prihvati, to je turski problem i to se nas ne tiče. S njima ćemo postupati na isti način kao u prošlosti. Neki bi mogli reći da je prije bilo područja u koja je bilo moguće slati teroriste, ali sada ne postoji drugo mjesto na koje bi mogli biti poslani teroristi iz Idliba. Pa, kamo bi trebali ići? Ako ne odu u Tursku, imaju dvije mogućnosti: ili će se vratiti u sirijsku državu i riješiti svoja pitanja ili će se suočiti s ratom. Nema drugog izbora, ni za nas ni za njih. To su jedine mogućnosti.

Novinar: Neki su mediji širile vijesti o sastancima s Turcima. Je li to istina, na kojoj su razini bili i kakav je bio ishod tih sastanaka, ako su se održali?

Bashar Al-Assad: Svi ti sastanci održavali su se između službeni sigurnosti, ali na različitim razinama. Nekoliko sastanaka, vjerojatno dva ili tri, održani su u Kasabu, unutar sirijskih granica ili blizu zajedničke granice, a jedan ili više sastanaka održani su u Rusiji. Točno se ne sjećam broja, jer su se odvijali protekle dvije godine. Ali stvarnih rezultata nije bilo. Barem smo očekivali da ćemo naći rješenje vezano za povlačenje dogovoreno u Astani, za petnaestak kilometara zapadno i sjeverno u zoni deeskalacije u Idlibu. Alo to se nije dogodilo.

Novinar: Dakle, potvrđujete da je bilo sastanaka s turskom stranom, ali to je bilo prije dogovora…

Bashar Al-Assad: Naravno, bilo je tripartitnih sastanaka uz rusko posredovanju i s ruskom prisutnošću. Inzistirali smo na ruskoj nazočnosti jer ne vjerujemo Turcima, tako da postoje svjedoci.

Novinar: To nisu bili bilateralni sastanci?

Bashar Al-Assad: Ne, trilateralni sastanci.

Novinar: Trilateralni, s Rusima? Je li to bilo prije posljednjeg rusko-turskog sastanka?

Bashar Al-Assad: Naravno.

Novinar: Jeste li danas spremni sjesti s Turcima, nakon agresije i nakon dogovora?

Bashar Al-Assad: Ako me pitate kako bih se osjećao kad bih se osobno morao rukovati s osobom kao Erdogan ili s nekim sličnim naklonjenim ili koji predstavlja njegovu ideologiju, takav susret mi ne bi bio čast i osjećao bi se odvratno. Ali svoje osobne osjećaje moramo ostaviti po strani kad je u pitanju nacionalni interes. Ako bi sastanak dao rezultate, rekao bih da treba učiniti sve što je u nacionalnom interesu. To je odgovornost države. Ako se Turci ne promijene, ne očekujem da će sastanak dati bilo kakve rezultate. A budući da su Turci tipa Erdogan oportunisti i pripadaju oportunističkoj organizaciji i oportunističkoj ideologiji, oni će pristati na rezultate u skladu s promjenjivim okolnostima, kada su pod pritiskom, ovisno o njihovim unutarnjim ili vanjskim okolnostima ili možda njihovom neuspjehu u Siriji. Tada bi mogli dati rezultate.

Novinar: Osjetljivo pitanje u vezi s tim je, ako su Turci su okupatori, ali ako bi to bilo povoljno za nacionalni interes, onda bi se sastali s njima, ali Turci su okupatori, baš kao i Izraelci, pa bi li bilo moguće razgovarati s Izraelcima. To je osjetljivo pitanje, ali postavlja se.

Bashar Al-Assad: Zapravo je pokrenuto kada smo započeli te sastanke. Kako možemo razgovarati s okupatorima u Afrinu ili drugim područjima, ili čak i ako nema okupatora, oni podržavaju terorizam i neprijatelji su nam u nacionalnom smislu. Razlika između njih i Izraela je u tome što mi ne priznajemo legitimitet njegovog postojanja kao države. Ne priznajemo postojanje izraelskog naroda. Ne postoji izraelski narod, osim onog koji je postojao nekoliko stoljeća prije Krista. Oni su sada dijaspora koja je došla i zaposjela zemlju i raselila njezin narod. Dok turski narod postoji, a oni su susjedni narod i mi imamo zajedničku povijest, bez obzira je li ta povijest dobra ili loša ili nešto između, to je nebitno. Turska postoji kao država i ona nam je susjedna država. Alexandretta se razlikuje od situacije u kojoj narod bez zemlje zamjeni zemlju i narod. Usporedba nije valjana. Čak i kad smo pregovarali s Izraelom ’90-ih, nismo ga priznali. Pregovarali smo kako bismo postigli mir. Kao što rekoh, usporedba nije valjana. Turska će i dalje postojati, a Turci bi nam trebali ostati bratski narod. Erdogan se u početku kladio na mobilizaciju turskog naroda iza sebe kako bi stvorio neprijateljstvo protiv sirijskog naroda i samim tim dobio slobodnu djelovanja. Moramo biti oprezni da stvari ne gledamo na isti način. Ponovo ističem da su neki ljudi, ne političke snage, ali unutar turske vojske i sigurnosnih institucija, protiv Erdogana.

Nadalje, a to je bila tema rasprave s našim prijateljima Rusije i Irana, koji su rekli: „Da, da, branimo vas, ali na kraju ste vi vladari situacije“. To je istina, zemlja je naša i stvar je naša, pa imamo dužnost raditi određene akcije, izravno ih upoznajući s namjerama, čak i ako ne očekujemo pomoć. Možda će doći dan kada budemo mogli postići rezultate, posebno s promjenom okolnosti unutar Turske, u svijetu i unutar Sirije.

Novinar: Što se tiče Izraela, neki ga opisuju kao prisutnog u događajima u Siriji, najvećeg korisnika onoga što se dogodilo. Doista, sada je ugodnije nego ikad prije u usporedbi, sa slabljenjem Sirije, Hezbollaha i Irana, kako kažu analitičari.

Bashar Al-Assad: Izrael je uvijek prisutan. Nikada nije izostao. Možda nema ljude, jer se borimo protiv njegovih opunomoćenika, agenata ili alata, na različite načine, neki su vojni, neki politički. Sve su to alati koji služe Izraelu izravno ili preko Amerikanaca. Budući da se bitka na terenu odvija s tim silama, normalno je da terminologija opisuje te sile, a ne Izrael. Izrael je zapravo glavni akter u onome što se događa, a kao neprijateljska država to se i očekuje. Hoće li stajati i gledati? Ne. Bit će proaktivan i učinkovitiji u napadima na Siriju, sirijski narod, sirijsku domovinu i sve što je vezano za Siriju.

Novinar: Praktično ima koristi od onoga što se dogodilo?

Bashar Al-Assad: Ovo je očito. Čak i ako o tome ne razgovaramo, to je jedno od naših nacionalnih obilježja u Siriji.

Novinar: Nakon svih agresija koje je izraelski neprijatelj izvršio na Siriju, nikada nismo vidjeli arapski stav, a Arapska liga se nikada nije pomakla. Kad je započela turska agresija, Arapska liga se sastala na razini ministara vanjskih poslova. Prvi dojmovi su bili dobri, a završna deklaracija je opisana kao pozitivan. Zauzvrat, nismo čuli izjavu sirijske države.

Bashar Al-Assad: Sjećate li se kada je zamrznuto članstvo Sirije u Arapskoj ligi? Jesmo li dali izjavu? Mi nismo. Dakle, ako nismo izdali izjavu zbog odlaska Sirije iz Arapske lige, zašto bismo je izdali kada su počeli razgovarati o povratku Sirije u Arapsku ligu? Mislim da su implikacije mog odgovora jasne svima koji to žele razumjeti. Mislim da vaši gledatelji ne vjeruju da postavljanje ovog pitanja zaslužuje više od nekoliko rečenica koje sam upravo izgovorio.

Novinar: Točno. Ako pređemo na čistu politiku koja se tiče ustavnog odbora. Kako objašnjavate kritike druge strane ovog odbora, iako je to jedan od njihovih zahtjeva već godinama?

Bashar Al-Assad: Vrlo jednostavno, vjerovali su da ćemo odbiti formiranje tog odbora, a možda su bili šokirani što smo ga uspjeli formirati, jer su koristili sve zapreke i krivili sirijsku vladu. S tim smo se preprekama bavili na specifičan diplomatski način, ne ustupajući pred temeljnim pitanjima, već na neka pitanja koja smatramo povezanima s formom. Na kraju su bili šokirani i zato su pokrenuli teški napad na njega. Ukratko, to se dogodilo.

Novinar: Sirijska država nije činila nikakve ustupke pod ruskim ili iranskim pritiskom?

Bashar Al-Assad: Ne. Da smo napravili prave ustupke, ne bi nas napali. Pohvalili bi se formiranjem odbora. Njihov napad pokazuje da nismo napravili nikakve ustupke i nećemo. Ustavni odbor i ishodi koje bi kasnije mogao dati upotrijebit će kao pokretač za napad i udaranje na strukturu sirijske države. To je ono što Zapad planira već godinama, ali mi to znamo. Zato nije bilo moguće popustiti u temeljnim i određenim stavovima povezanim s interesom Sirije. Bilo je i drugih detalja koji su bili beznačajni, poput činjenice da su se kamuflirali pod okriljem takozvane umjerene oporbe. U mnogim su slučajevima su predlagali imena povezana s Al-Nusra Frontom, što smo mi oštro odbacili.

Novinar: Teroristi?

Bashar Al-Assad: Oni su teroristi. Na kraju smo pristali na mnoge druge, koji bi mogle biti iznenađenje. Ali smo odlučili da će rezultat biti isti, bez obzira tko sjedio s druge strane, jer imaju istu pozadinu, ista pripadnost i istog gospodara.

Novinar: Točno

Bashar Al-Assad: I donositelja odluka, pa će signal za odluku biti od istog izvora. Dakle, kakva je razlika?

Novinar: Marionete, ništa više.

Bashar Al-Assad: Točno. Složili smo se. Ovo je samo primjer. Postoje i mnogi drugi detalji, ali ovo ih je iznenadilo. Međutim, nismo pristali na nikakve ustupke u temeljnim pitanjima.

Novinar: Pedersen je govorio o sastancima ustavnog odbora u Ženevi. rekavši da će to otvoriti vrata za sveobuhvatno rješenje sirijske krize, a prema njegovom mišljenju to rješenje uključuje održavanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora pod nadzorom Ujedinjenih naroda i u skladu s Rezolucijom 2254 Vijeća sigurnosti. Također je govorio o osiguravanju sudjelovanja na izborima sirijskih iseljenika. Da li biste prihvatili međunarodni nadzor nad parlamentarnim i predsjedničkim izborima? I je li ovo pitanje u nadležnosti ovog odbora? I tko praktično ima pravo glasa?

Bashar Al-Assad: Za njega, kad kaže da ovaj odbor priprema teren za cjelovito rješenje, to nije istina. Možda nudi dio rješenja. Ne znamo kako i gdje će odbor završiti, ali izgovarajući ovo zanemaruje prisutnost terorista. Ustavni odbor, dok su teroristi još uvijek tamo, će riješiti problem – kako? Ovo je nemoguće. Rješenje započinje udarom na terorizam u Siriji. Započinje zaustavljanjem vanjskog uplitanja u Siriju. Svaki unutarsirijski dijalog dopunjava, doprinosi i igra određenu ulogu, ali ne zamjenjuje prvi i drugi element. To kažem kako ne bismo ostavili izjavu kao da smo pristali na to.

Što se tiče drugog dijela pitanja, ako vjeruje da Rezolucija 2254 daje ovlasti bilo kojoj stranci, međunarodnoj ili nekoj drugoj, da nadzire izbore, to znači da se oni vraćaju u eru mandata. Želio bih podsjetiti da se prvi dio rezolucije odnosi na suverenitet Sirije, kojeg predstavlja samo sirijska država i nitko drugi. Izbori koji će se održati bit će isključivo pod nadzorom sirijske države. Ako želimo pozvati bilo koju drugu stranku, međunarodno tijelo, određene države, organizacije, društva, pojedince ili osobe, oni će i dalje biti pod nadzorom sirijske države i pod suverenitetom sirijske države. Ustavni odbor nema nikakve veze s izborima, on ima samo zadaću izrade nacrta ustava.

Novinar: Opet na Pedersenove izjave. Rekao je da samo prihvaćanje ustavnog odbora podrazumijeva prihvaćanje druge strane i predstavlja zajedničko opredjeljenje pred sirijskim narodom da pokušaju i pod okriljem Ujedinjenih naroda pristati na ustavni aranžman za Siriju. Neki su se usprotivili tome i podrazumijevali da je druga strana prihvatila odbor, jer on ne predstavlja sirijski narod i ne bira ga sirijski narod. Kakav je vaš odgovor na to?

Bashar Al-Assad: Sva vaša pitanja su valjana, barem iz pravne perspektive. Prvo, identificirajmo prvu stranu, pa drugu. Neki ljudi vjeruju da je prva stranka sirijska država ili sirijska vlada. Ne, to nije slučaj, prva strana zastupa stajalište sirijske vlade, međutim sirijska vlada nije dio tih pregovora niti ovih rasprava.

Novinar: Prvu stranu podržava sirijska vlada.

Bashar Al-Assad: Točno. Vlada podržava ovu stranu u odboru jer vjerujemo da dijelimo isto stajalište. Oni su ljudi koji pripadaju istoj političkoj klimi sirijske vlade. To ne znači da je vlada dio pregovora. Zakonski nismo dio ustavnog odbora i to ne podrazumijeva priznanje vlade nijednoj stranci. Ovo bi pitanje trebalo biti jasno. Dakle, on misli na stranu koja predstavlja gledište sirijske vlade. Ovdje moramo propitati što on znači pod “podrazumijevanim prihvaćanjem”, što prihvaćamo?

Prva je strana u početku prihvatila da bude dio Sočija i sjela s drugom stranom u Sočiju. Kasnije je prihvatila da osnuje ustavni odbor i raspravlja o idejama ustava. Prihvaćanje da sjednemo s njima ne znači da prihvaćamo njihovu prirodu. Prva strana postoji u Siriji, živi u Siriji, pripada svim segmentima sirijskog naroda. Slično tome, postoji država koja ima isto stajalište, izabrana je od strane sirijskog naroda i uživa podršku većine ljudi. Tko imenuje drugu stranu? Imenuje je Turska. Zašto je odgođeno formiranje ustavnog odbora? Već godinu dana pregovaramo s Turskom preko državnih jamaca, Rusije i Irana. Drugu stranu nije imenovala nijedna sirijska strana. Nekoliko njih predstavljaju teroriste, a većina predstavljaju države koje su ih nametnule, to je isključivo Turska i, naravno, oni koji stoje u pozadini, Amerikanci i drugi. A tu je i druga strana koja, kao što rekoh, predstavlja teroriste. Dakle, što prihvaćam? Prihvaćam terorista kao patriotu ili prihvaćam one koje su imenovali drugi ili prihvaćam agente da budu patrioti. Budimo iskreni. Zašto bismo se lagali i razgovarali diplomatski? Realnost je takva da postoji patriotska strana koja ima posla sa stranom koja je agent i terorist. To je tako jednostavno. Ali kako bih bio diplomat i da ne razljutim sve, nazvat ću to unutarsirijskim dijalogom, ali samo u smislu osobne iskaznice, putovnice i državljanstva. A što se tiče pripadnosti, to je drugačija rasprava,

Novinar: Pedersen je smatrao da je pokretanje rada odbora zapravo povratak u Ženevu. Vratili smo se u Ženevu nakon četiri godine? A što je sa Sočijem i Astanom?

Bashar Al-Assad: Ne, u Ženevu smo se vratili samo geografski, dok smo politički dio Sočija, jer sve što se događa ima svoje referentne okvire u Sočiju i njegov je nastavak. Nema Ženeve, to nije dio ovog procesa. Činjenica da je UN zastupljen i sudjeluje u Sočiju daje procesu međunarodnu dimenziju, koja je nužna, ali to ne znači da Ženeva potkopava Soči. Nema Ženeve.

Novinar: Mogu li Pedersenove izjave, sve koje smo ovdje pregledali, usmjeriti rad odbora ili su potpuno izvan konteksta njegovog rada? A što se tiče ustava, je li ono što se događa potpuna promjena ustava, rasprava o ustavu ili izmjena nekih odredbi ustava?

Bashar Al-Assad: Pokušat će se rad odbora usmjeriti u određenom smjeru. To je sigurno, ali mi smo toga potpuno svjesni i nećemo to dopustiti. Zato sve što je najavljeno izvan odbora nema vrijednost. To je apsolutna nula, vrlo jednostavno. Stoga ne bismo trebali gubiti vrijeme na takve izjave, niti im pridavati značaj. Koja je druga poanta?

Novinar: O prirodi rada odbora i raspravlja li on o odredbama ustava, izmjeni nekih odredbi ili potpunoj promjeni ustava?

Bashar Al-Assad: To je zapravo bio najveći dio rasprave u uspostavljanju ustavnog odbora i hoćemo li izmijeniti postojeći ili donijeti novi ustav? Naš je stav bio da kada izmijenimo odredbu ustava i stavimo je na referendum, ona postaje novi ustav. Dakle, nema stvarne razlike između izmjene postojećeg ustava ili novog, jer ne postoji ništa što bi definiralo novi ustav, potpuno novi ustav. Ovo je sve teoretski i nema stvarnog značenja. Ono što nas zabrinjava jest da sve što proizvedu sastanci ovog odbora bude u skladu s nacionalnim interesom, čak i ako se radi o novom ustavu, i mi ćemo to odobriti. A ako postoji amandman na jednu odredbu u ustavu koji je protiv nacionalnog interesa, mi bismo se tome protivili. Tako, kako ne bismo gubili svoje vrijeme na takvoj sofistici, trebali bismo se usredotočiti na implikacije. Potpuno smo svjesni igre koja će se igrati. Cilj im je oslabiti državu i pretvoriti je u državu koja se ne može kontrolirati iznutra i, prema tome, morat će se kontrolirati izvana. Igra je jasna, kao što se događa u susjednim zemljama koje ne trebamo spominjati. To se neće dogoditi, ali oni će pokušati i mi nećemo prihvatiti. Ovo je sažetak mjeseci budućeg dijaloga, a možda i duže, ne znam. Naravno, mislim na budući dijalog.

Novinar: Dugo smo razgovarali o ustavnom odboru i svim izjavama o njemu. Prijeći ću na pitanje koje ljude tišti, razgovor o unutarnjoj situaciji u Siriji, budući da govorimo o pokušajima utjecaja, ono što je važno je unutarnja situacija. Tijekom ratnih godina, Sirijci su patili od visokih cijena, nedostatka proizvodnje, nedostatka radnih mjesta, mnogih posljedica terorizma, sankcija i teške vojne situacije na velikim dijelovima sirijskog teritorija. Prirodni ishod bilo je pogoršanje životnih uvjeta sirijskih obitelji. Ali sada su se uvjeti na terenu vojno popravili, veći dio zemlje vratio se pod kontrolu sirijske države. Što je sa životnim uvjetima? Postoje li znakovi poboljšanja ove situacije?

Bashar Al-Assad: Ako kao uzrok uzmemo samo situaciju na terenu, terorizam itd. Da, bolje je pričekati. Ali to nema smisla. Kao što znate, neki ljudi imaju tendenciju da za sve krive sigurnosnu situaciju, iako nema sumnje da ona ima veliki utjecaj, ali on nije apsolutan. To daje odgovor na posljednji dio pitanja. Čekamo li? Ne, jer da smo čekali, čak i kada bi se situacija na terenu promijenila, životni se uvjeti ne bi poboljšali. Uvjeti života neće se poboljšati ako se mi, kao država i kao društvo, na svim razinama ne promijenimo. Vrlo jednostavno. Oslobađanje nekih područja moglo bi utjecati na ekonomsku situaciju kada bi se ta područja zaposlila i integrirala u razvojni i ekonomski ciklus u Siriji.

Novinar: Područja u kojima su važni resurs?

Bashar Al-Assad: Mogu biti resursi ili to može biti turističko područje. Trenutno ne postoji turizam, tako da ovo područje neće imati utjecaja na ekonomsku situaciju, ali on je neophodan za poljoprivredna područja, poput sjevernih regija. Danas uvozimo neke stvari koje smo ranije izvozili, a uvoze se naokolo kako bi se zaobišli sankcije i za njih više plaćamo. Uzmimo za primjer Aleppo, srce sirijske industrije, ili Damask kao središte sirijske ekonomije. Dakle, područja su različita, ali ako oslobodimo područja bez poduzimanja potrebnih mjera za jačanje gospodarstva, stvari se neće poboljšati. Dakle, kao država moramo ubrzati obnovu infrastrukture, poput obnove električne energije i ostalih komunalnih usluga, te uloge državnih institucija, kako bi se olakšao povrat ciklusa proizvodnje. Ovdje ne mislim na velike industrije i velike projekte. Još prije rata imali smo imali mišljenje da su veliki projekti važni, ali oni nisu rješenje.

Za zemlju poput Sirije, snaga njenog gospodarstva leži u malim i srednjim poduzećima. Upravo će ta poduzeća, trgovina prehrambenih proizvoda ili brijačnica, doprinijeti jačanju gospodarstva. Problem je što neki čekaju i kažu da pričekamo da vidimo što će se dogoditi. Ako ćemo čekati, ne bismo trebali očekivati znakove boljitka koje ste spomenuli. Postoje li znakovi? Da, naravno, postoje poboljšanja. Pojavile su se industrije i manje radionice koje su se vratile na posao. Broj ljudi koji su se vratili u zemlju veći je od razvoja gospodarstva i stoga bi neki mogli reći da su ta poboljšanja nematerijalna, što je točno. Sada je izazov integrirati ove ljude u ekonomski ciklus. Odgovorit ću na pitanje možemo li to učiniti? Naravno, možemo. Ne bismo trebali reći da nas okolnosti sprečavaju. Ne, mi sami imamo neke lijenosti, imamo neke ovisnosti i ponekad nemamo viziju kako se kretati. A pod tim mislim na sve nas kao društvo, državu i kao građane. Država je odgovorna za osiguranje potrebnih uvjeta i infrastrukture, ali ne može otvoriti sve trgovine, radnje i industrije.

Novinar: Ako možemo, zašto ne vidimo pravi odgovor vlade i vaše daljnje smjernice ministrima da transparentno postupaju s građanima. Zašto ta ravnodušnost i improvizacija u radu vladinih institucija i nepostojanje bilo kakvog planiranja ili preventivne alternative, kako kažu neki ljudi koji drže vladu odgovornom za prosipanje krvi mrtvih i ranjenih Sirijaca.

Bashar Al-Assad: Prvo, ako želimo govoriti o vladinim institucijama, a da bismo objektivni, ne mogu o njima govoriti kolektivno. Postoje ona ministarstva koja djeluju, dok u drugima ima lijenosti i neučinkovitosti. Unutar ministarstava postoje institucije koje pravilno funkcioniraju i druge koje ne ispunjavaju svoje dužnosti. Dakle, ako želimo objektivno razgovarati, moramo identificirati određene sektore kako bismo ih razlikovali. Sve uopćeno ne odražava ispravno stvarnost. U našim privatnim raspravama možemo razgovarati općenito, kako država ne funkcionira, vlada ne funkcionira i tako dalje. Ali ja sam dužnosnik i ne mogu nego govoriti na znanstveni, objektivni i opipljiv način. U stvarnosti postoje slučajevi nemara, ali postoji i suprotno. Ako pogledamo pozitivne aspekte, da sve institucije ne rade, odakle nam plaće? Kako učenici idu u školu? U sektoru obrazovanja i električne energije imamo i poginulih.

Onda smo oslobodili elektrane, riješeni su problemi i pronađena rješenja. Unatoč poteškoćama zbog sankcija možemo pružiti osnovne robe poput nafte, pšenice i drugih. Dakle, tu se radi. Naravno, reći ćete mi da je normalno govoriti o boli. To je prirodno i ne očekujem da će se ljudi prema tome odnositi pozitivno. Ljudska je priroda razgovarati o boli. Kad sam zdrav, ne govorim o tome da sam dobrog zdravlja svaki dan, ali kad sam bolestan, govorit ću samo o svojoj bolesti. To je samo prirodno. Ali da bismo pravilno ocijenili situaciju, trebali bismo stvari razmotriti iz svih uglova. Što se tiče negativnog, izazov leži u razlikovanju uzroka povezanih s krizom i ratom i uzroka koji su povezani s našom krivnjom. Kad ljudi kritiziraju državu, oni govore kao da nema rata. Slično tome, kada govori političar, oni često za sve krive rat. Izazov je kako razdvojiti to dvoje. To je ono što sada radimo. Kada smo imali benzinsku i dizelsku krizu, problemi su doista bili uzrokovani sankcijama i našom sposobnošću da osiguramo ove resurse. Problem je u tome što je država sama pod sankcijama, pa je ne može uvoziti. Uvozi se iz izvora koristeći druge kanale, koje neću reći. Većinu vremena uspijevamo, ali drugi puta ne. Ovi potonji slučajevi su izvan naše kontrole. Što se tiče električne energije, postrojenja i infrastruktura koji su neprekidno gađani, jesmo li mi odgovorni za terorističke rakete? Moramo biti objektivni u određenim pitanjima, na primjer, uspjeli smo povratiti neke plinske bušotine, što je poboljšalo stanje opskrbe električne energije, ali za potrebe povratnika i ponovo otvaranje radnji treba puno više od električne energije koju smo uspjeli obnoviti. Moramo vidjeti sva ta pitanja. Dakle, mi smo u stanju proizvesti, ali vraćamo se istom pitanju kako razlikovati odstupanje od pravih uzroka. To bismo trebali razmotriti. Na razini države pokušavamo doći do tih rezultata i mi smo ih uspjeli ostvariti u odnosu na okolnosti. Službenike koji ne izvršavaju svoje dužnosti treba ukloniti i ne bi im trebalo dati priliku da nastave raditi. Tu je i pitanje korupcije. Neizvršavanje dužnosti je jedno, a korupcija nešto drugo. Ishod je ponekad isti, ali ovdje mislim na službenu osobu koja nije korumpirana, ali nije u stanju izvršiti svoju dužnost ili nema jasnu viziju. Kad postane očito da nema nijedno od ovih svojstava, takva bi osoba odmah trebala otići.

Novinar: O toj temi jasne vizije, ako govorimo o tečaju dolara, logično je da se tijekom rata tečaj povećava, ako ne kao posljedica samog rata, kao rezultat embarga i ekonomskih sankcija našoj zemlji. No nedavno je rast tečaja nerazumljiv i utječe na detalje svakodnevnog života. Koje je vaše objašnjenje ovog nerazumljivog rasta?

Bashar Al-Assad: Kao što sam rekao da su neka pitanja očita, prvo, sankcije utječu na državne prihode u dolarima ili čvrstoj valuti općenito. To utječe na tečaj, koji zauzvrat utječe na cijene. Državni prihodi također su se smanjili zbog manjeg izvoza i nedostatka turizma. Turisti neće posjetiti zemlju u ratu. Zemlje o kojima ovisimo o izvozu su pod sankcijama na ovaj ili onaj način. Unatoč tome, uspjeli smo pronaći neslužbene kanale za izvoz, što nam je dalo priliku da dođemo do neke čvrste valute. Postoje i špekulacije, od kojih se neke događaju unutar Sirije, a neke se vani. Uz to, postoje špekulacije na društvenim medijima u koje smo uvučeni.

Najopasniji od ovih čimbenika je psihološki. Kad čujemo da je sirijska funta opala, žurimo s kupnjom dolara. Vjerujemo da smo na ovaj način uštedjeli novac, pretvarajući funte u dolare, ali zbog toga tečaj oštro i ubrzano pada i posljedično cijene značajno rastu, a ono što su građani uštedjeli pretvaranjem funti u dolare su izgubili zbog viših cijena. Postoji mnogo aspekata ovog pitanja. Može li država intervenirati? Da, može, ali s ograničenim prihodima i ogromnom potražnjom, zbog viših cijena osnovnih roba poput pšenice, ulja, goriva i drugih, postoji trgovina s iscrpljujućim dolarom na špekulacije ili trošenjem na osnovne potrebe. Ako se dolari iscrpe, to će značiti da nećemo imati pšenice i ulja. To je naša stvarnost.

Novinar: Ne postoje li mjere koje država može poduzeti za kontrolu brzine razmjene?

Bashar Al-Assad: Naravno da ima. Ako usporedite našu situaciju s drugim zemljama u našoj regiji, na utjecaj tečaja dolara, vidite da se on povećava više puta u nekoliko dana. Dakle, čudo je da je tečaj, koji je prije rata bio oko četrdeset ili pedeset, još uvijek na oko šest stotina funti za dolar. I to nakon devet godina. Ovo za mnoge nema smisla. Očekivalo se da će se funta srušiti krajem 2012. Da nije bilo posebnih metoda, koje nažalost ne mogu otkriti zbog njihove tajne prirode, funta bi se srušila. Dopustite mi da vam dam primjer. Jedan od faktora kojeg ljudi nisu svjesni je da oslobađanje područja ne služi nužno sirijskoj funti, jer oslobađanjem područja uklanjamo dotok dolara koje dobivaju teroristima za njihove potrebe i troškove. Apsurdno, ali to je jedno od sredstava od kojih smo imali koristi. Mislim da stvari nisu apsolutne i ne možemo reći da su nas teroristi u tom pogledu služili. Nema svaki pozitivan korak pozitivan utjecaj na funtu. Zato kažem da je pitanje komplicirano. Neki stručnjaci kažu da je u tijeku postupak zbog samog dolara i da cijela regija plaća cijenu. Ali primijetite razliku između nas i susjednih zemalja. Primjerice, turska lira izgubila je oko dva posto vrijednosti u posljednjih nekoliko dana, jučer vjerujem, zbog odluke američkog Kongresa. Zemlje su u potpunosti podložne tim fluktuacijama. Unatoč našim okolnostima mi ne podliježemo u potpunosti. Patimo, branimo se i borimo sve dok se protiv nas vodi rat. Dok ove druge zemlje nemaju rat, a ipak jedva održavaju svoju valutu. A osim toga, valuta je podržana vanjskim financijskim i političkim mjerama. Dakle, postoje izazovi, ali još jednom kažem da rješenje nije teško. Rješenje nije igra dolara, već ekonomska igra. Vratimo li se vašem prvom pitanju i počnemo gledati na ekonomski ciklus kao temelj, shvatili smo da uključivanje u špekulacije ne ide nama u prilog. Ako uspijemo pokrenuti ekonomski ciklus, tada možemo stvoriti više alata za monetarne vlasti i društvu da poboljša ekonomske uvjete i smanjimo ovisnost o dolaru. Male ili srednje industrije pomažu nam da smanjimo svoju ovisnost o uvozu materijala i na taj način smanjimo pritisak na sirijsku funtu. Imamo mnogo alata koje možemo koristiti, ali igra nagađanja nije nikakvo rješenje. U to vjerujem.

Novinar: Dakle, iz onoga što ste rekli, razumijem da bi ovim politikama ili mjerama trebalo duže vremena da daju rezultate, ali su zato učinkovitije i uspješnije.

Bashar Al-Assad: Ono što želim reći u odgovoru na sva ekonomska pitanja jest da je rješenje tu. Ima onih koji kažu da kad predstavim sve te faktore, da je to zato što nemamo rješenje. Ne, rješenja postoje i nisu nemoguća i ono što smo učinili dokazuje da nisu nemoguća, ali to ne znači da smo dali sve od sebe. To je polazna točka i za to je potreban ekonomski dijalog, predstavljanje većih ciljeva koje smo sposobni postići. Zapravo su dolar, ekonomija i životni uvjeti dio jednog ciklusa. Nisu odvojeni dijelovi. Rješenje leži u ubrzavanju rada državnih službi i objekata kako bi se projekti gurali naprijed i to je ono što radimo. Čekamo odgovor, jer postoji veliki pritisak na strane investitore da ne ulažu u Siriju.

Novinar: Ali rješenje se nalazi i u borbi protiv korupcije. Sada se o tome puno govori. Govori se o širokoj kampanji koja je uključivala brojne poslovne ljude i službenike za koje se sumnja u korupciju. Je li to istina, gospodine predsjedniče? Je li ova kampanja dio mjera poduzetih za suzbijanje korupcije i uključuje li druge osobe?

Bashar Al-Assad: To je istina, ali nije kampanja, jer riječ “kampanja” daje dojam da smo tek započeli, jer kampanja ima početak i kraj i privremena je. To nije istina, ili smo navikli prihvatiti korupciju i odjednom je više ne prihvaćamo, ili je nismo priznavali. Ne, vidljivo je, a početak je sada star više od tri godine. Zašto? Jer na početku rata unutarnja situacija uopće nije bila prioritet. Nekada smo razmišljali o pružanju naših osnovnih potreba, samo da bismo preživjeli, ali postojao je proces komadanja države i domovine od strane terorista i u većem obimu od korumpiranih ljudi. To je bio problem. Država to ne može podnijeti i država to ne može izdržati.

Novinar: Htjeli smo samo ostati živi.

Bashar Al-Assad: U prvim godinama. Nakon toga, kada smo počeli vraćati teritorije, vratili smo se borbi protiv korupcije koju smo započeli i prije, ali te okolnosti su bile prije rata, a prioriteti su bili drugačiji. Sada je borba protiv korupcije dobila prioritet zbog ekonomskih uvjeta u kojima živimo i zbog toga što je ovo akumulacijsko jezero, a to je država, na mnogim mjestima probijeno, tako da svi prihodi koji u njega uđu bivaju usisani, pa nismo imali koristi od njih. Gdje smo započeli? Počeli smo s vojnom uspostavom. Niti jedna država ne baca takvu odgovornost u srcu vojnog establišmenta, i to tijekom rata. Ova je ustanova sveta. Međutim, budući da je sveta, posebno za vrijeme rata i zbog toga što zagovara disciplinu, ova institucija ne smije istovremeno biti i simbol korupcije. Tako je pozivanje na odgovornost započelo u vojnom establišmentu i mnogi su visoki časnici stavljeni u zatvor, uz ostale časnike na različitim razinama. Oni kojima je dokazana nevinost pušteni su na slobodu, a ima i onih kojima se i danas sudi i nakon mnogih godina. Dakle, nije bilo favoriziranja. Postavljalo se pitanje je li to moguće dok je vojska uključena u rat. Rekli smo da se vojni establišment bori protiv terorizma i protiv korupcije. Bori se protiv svega, a budući da je to vojna ustanova, u svemu bi trebala biti prva. Isti postupak je proveden i u ministarstvu unutarnjih poslova, te ministarstvu telekomunikacija. Sudjelovale su mnoge institucije. Ali, pitanje je postavljeno, jer postoje aspekti društva, osobnosti i institucije koje su predmet pozornosti ljudi, u središtu su pozornosti društva, pitanje je sada dobilo na važnosti, dok u stvari nema ništa novo. Što se tiče pozivanja na odgovornost, to je proces koji je u toku. Kao odgovor na vaše pitanje, da, još uvijek traje.

Novinar: Hoćemo li vidjeti druge ljude privedene na odgovornost?

Bashar Al-Assad: Sve dok postoji korupcija, borbu protiv nje nastavit ćemo i dalje. To je sigurno. U tim i u drugim okolnostima. To je dio razvoja države. Ne možemo govoriti o razvoju države u pogledu administracije i drugim aspektima bez borbe protiv korupcije. To je samo po sebi razumljivo.

Novinar: Ima onih koji su plakali za idejom da je državi potreban novac ili da su naši saveznici tražili od države da plati dugove, pa je država na osvetoljubiv način prisvojila novac od trgovaca, do te mjere da su to neki ljudi opisali kao „Ritz Carlton“ Sirija. Kako komentirate ovo?

Bashar Al-Assad: Uvijek opisuju Siriju kao režim. Ne kažu država. Njihov je cilj tako da nas prikažu kao bandu, huntu i slično. Dok država ima osnovna načela, ustav, propise i jasnu kontrolu. Mi smo država, a ne šeikat kao što je to slučaj u nekim zemljama. Država ima ustav i zakon. Prva stvar u ustavu, odnosno jedna od njegovih najvažnijih odredaba, je zaštita privatnog vlasništva. Ne možemo nekome reći da, pod bilo kojim izgovorom, uzimamo njegovo vlasništvo. Mnogo je izdvajanja za imovinu koja pripada teroristima, koja je privremeno oduzeta, ali nije postala državna svojina, jer nema sudske odluke. Iako su te osobe teroristi, još uvijek treba sudska odluka. To ne znači da ova imovina automatski prelazi u vlasništvo države. Potrebna je sudska odluka. U tom okviru, država ni pod kojim izgovorom ne može reći: “Vi ste korumpirani, pa mi dajte svoj novac.” To je u suprotnosti s osnovnim načelima države.

Novinar: Te su mjere poduzimaju na pravnim osnovama.

Bashar Al-Assad: Naravno. Mnogo je slučajeva koje ljude zbunjuju. Uslijedio je sastanak skupine poslovnih ljudi i državnih dužnosnika kako bi podržali sirijsku funtu kad je počela brzo padati zbog stanja straha i tjeskobe. Inače, nije bilo gospodarskog uzroka propasti sirijske funte. Od njih se tražilo da pomognu državnim institucijama, posebno Centralnoj banci, što su i učinili. To ne znači da su davali donacije državi, dali su čvrste valute i uzimali sirijske funte u zamjenu. Nitko državi ne nudi ništa besplatno.

Novinar: Upravo se pokreće ekonomija.

Bashar Al-Assad: Da, na određeni način i prema dogovorenom planu. Uspjeli smo i to je dalo brze rezultate. Tu je i borba protiv korupcije o kojoj ste se upravo govorili. U privatnom sektoru postoje dužnosnici i pojedinci, jer se korupcija radi u partnerstvu. U privatnom sektoru zamoljeni su svi koji su trošili državni novac da ga vrate, jer je cilj dobiti novac, a da to nije nužno osveta. Bolje nego da  ih procesuiramo i godinama idemo na sudove. Postoje dokumenti. Jeste li spremni vratiti državni novac? Mnogi od njih su izrazili spremnost za to. Dakle, tu su aspekti.

Novinar: Ali zašto je to pitanje promovirano ili su ljudi ponekad razumjeli da razlozi koje spominjete znače da progon ili pozivanje na odgovornost ciljaju samo poslovne ljude, ali nismo čuli za državne dužnosnike. Čuli smo samo za trgovce ili poslovne ljude.

Bashar Al-Assad: Zato sam i rekao da je pozivanje na odgovornost započelo u vojsci, ministarstvu unutarnjih poslova, ministarstvu prometa i drugim institucijama i još uvijek traje, a sve to cilja dužnosnike na prvom mjestu. A svi oni u zatvoru su državni dužnosnici na različitim razinama. Ne možete procesuirati jednu stranu ako imaju i partnera. Partnerstvo uvijek postoji, ali ponekad se ne spominje ime tog i tog službenika, jer ljudi nisu zainteresirani ili se ne spominje ime osobe iz privatnog sektora jer ljudi tu osobu i ne poznaju. To je pitanje medijskog marketinga, a mi se nikada nismo oslonili i nikada se nećemo osloniti na medijski marketing ili propagandu i reći da se borimo protiv korupcije. Više nas zanima kako se zapravo boriti protiv korupcije, a ne praviti veliku buku oko toga.

Novinar: Zato se govori o zakonu o objavljivanju financijske imovine svih koji rade u javnom sektoru.

Bashar Al-Assad: Rasprave su započele prije nekoliko mjeseci,a prošli je tjedan održana rasprava pod pokroviteljstvom ministarstva administrativnog razvoja. Važan je zakon. Zapravo, ovo nije novo. Pokrenuto je godinu dana prije rata, ali u to vrijeme nije formulirano kao zakon. Bilo je to više u obliku odluke da svaki pojedinac zaposlen u državi objavi svoju financijsku imovinu tako da se zna referentni okvir za imovinu koju stekne za vrijeme zaposlenja. Mnogi su se pitali zašto se državni dužnosnici ne pitaju o njihovoj imovini i kako su je stekli. Da bismo to učinili, zahtijevao se pravni okvir i to je ono što trenutno radimo. Bit u borbi protiv korupcije leži u zakonima. Otkrivanjem financijske imovine znači da će ovaj zakon predstavljati važnu referencu za sve zaposlene u državi i da ih nakon godinu ili dvadeset godina možete pitati kako su stekli imovinu.

Novinar: Koje su mjere koje će se poduzeti u vezi s tim?

Bashar Al-Assad: Zakon o razotkrivanju financijske imovine dio je toga, drugo je procesuiranje korumpiranih osoba zbog određenih nedjela. Međutim, ako se vratite na raspravu o korupciji, posebice na društvenim medijima, ljudi govore o svemu osim o izvoru korupcije. U našem slučaju izvor se nalazi u zakonima i odgovarajućim izvršnim uredbama i mjerama itd. Problem je s pravnom strukturom korupcije. Većina djela korupcije koji se upućuju na sudove smatraju se „provedbom zakona“, što je vrlo nejasno i ima mnogo rupa. Sve dok je to slučaj, čak i ako ste potpuno uvjereni da su korumpirani, oni su pravno nevini, jer su „provodili zakon“. Naši zakoni daju dalekosežne ovlasti i omogućuju brojna izuzeća. To je razlog zašto sam u prethodnom sastanku s vladom, nakon preustroja, razgovarao o osnivanju odbora za izmjenu zakona i posebno za poništavanje izuzetaka.

Kao što rekoh, počeli smo otkazivanjem izuzetaka za ured predsjednika republike. Nadalje, sve iznimke koje se traže u određenim područjima trebaju imati jasne granice i kontrole nad tim iznimkama. Njih se ne smije prepustiti diskreciji bilo koje službene osobe, bez obzira na njegov položaj. Znači, imali smo toliko izuzetaka bez ikakvih kontrola, uključujući u zapošljavanju i drugim područjima. I sad su naši zakoni puni rupa koje je potrebno popraviti donošenjem novih zakona. Ovo je već započelo, posebice sa zakonima o lokalnoj upravi, jer su kršenja koja svugdje vidimo dijelom zakonita. To je ono što trebamo učiniti.

Novinar: Dakle, radi se o borbi protiv korumpirane sredine, a ne na korumpirane pojedince.

Bashar Al-Assad: Točno.

Novinar: I na kraju da vas pitam o ulozi nas medija i zahvaljujem vam na strpljenju, gospodine predsjedniče, kao i na odgovoru na sva ova pitanja.

Bashar Al-Assad: Vi imate presudnu ulogu u dva područja. Usput, moj posljednji susret s vladom bio je posvećen isključivo ulozi medija. Prvo zato što znam da će mediji imati mnogo neprijatelja u državi, posebno kada se bave pitanjem korupcije. To je tako iz mnogih razloga, ne samo zbog interesa, već i zbog toga što ne volimo kritiku zbog naše prirode i naše kulture. Čak i kad je uopćena, pretvaramo je u nešto personalizirano i počinju se pojavljivati reakcije koje stvaraju velik broj problema, bilo kroz borbu protiv medija kao takvih ili borbu protiv informacija koje su vam potrebne da biste u ovom slučaju radili svoj posao.

Dakle, sastanak je bio posvećen unapređenju državnih medija. Prvo, zato što predstavljate najvažnije sredstvo u borbi protiv korupcije. Korupcija je široka i uključuje mnoge sektore, odnos ljudi i države, odnos različitih sektora unutar države nije samo svakodnevni odnos, već se manifestira na satnoj osnovi. Slijedom toga, ne možemo, koristeći bilo koji mehanizam, pratiti sve ove slučajeve. Tu dolazi uloga medija, jer mediji trebaju biti u svim dijelovima društva. Dakle, to je glavni pomoćni instrument za otkrivanje slučajeva korupcije. Važnija točka koje sam se dotakao ranije, kada sam se pozvao na zakone, je okolina koja treba radikalnu reformu. Mediji bi trebali voditi dijalog oko ove reforme.

Pravnici mogu formulirati zakone, što je samo dio postupka. Drugi dio je vizija. Tko ima tu viziju? Službenici sami – ne. Postoje detalji koje dužnosnici, unatoč svom iskustvu i položaju, ne vide. I svaki pojedinac u društvu, zbog svoje prisutnosti u određenoj domeni, ne može vidjeti cijelo rješenje, može vidjeti samo dio rješenja. Mediji nas mogu okupiti da razgovaramo o ovom rješenju. Iz druge perspektive vidimo kaotične rasprave na društvenim medijima. Ovdje je uloga nacionalnih medija da raspravu preusmjere dalje od površnosti, personalizacije, osvete i manipulacije, čak i nesvjesno. Mediji mogu stvoriti pravu metodologiju za ozbiljan, zreli, nacionalni i posljedično produktivan dijalog. Zapravo, na vas se polažu velike nade, iako ste još uvijek na početku programa koje ste nedavno započeli. Prilika za nadogradnju ovog dijaloga, borbu protiv korupcije, rješavanje zakona i korumpiranih – horizonti za vas su široki i otvoreni da igrate važnu ulogu. Ja osobno polažem nade u vas i podržavam službene medije u tom pogledu.

Novinar: Hvala vam na podršci, gospodine predsjedniče, što je ujedno i velika odgovornost.

Bashar Al-Assad: Hvala. Sretan sam što sam imao ovaj razgovor s dvije važne i glavne nacionalne medijske institucije. Nema sumnje da se ljudi nadaju u dužnosnike i državu u budućnosti Sirije, bilo da se bore protiv korupcije, borbe protiv terorizma ili mnogih drugih pitanja koja ste pokušali prenijeti stavovima sirijskih građana. Zauzvrat, u medije polažemo nade da ćemo, kao i do sada, biti dio borbe protiv terorizma, protiv korupcije i protiv bilo kakve manjkavosti koja bi zemlju mogla odvesti unatrag, umjesto da je pokrene.

Novinar: Hvala Vam, gospodine predsjedniče. Dame i gospodo, ovim intervjuom se završava. Hvala vam puno.

Sana / President Assad

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Roko Paic
Gost
Roko Paic

“Svi američki predsjednici vrše sve vrste političkih zvjerstava i svih zločina, a ipak dobivaju Nobelovu nagradu i sebe smatraju braniteljima ljudskih prava i plemenitih i jedinstvenih američkih vrijednosti, ili zapadnih vrijednosti općenito. Realnost je da su oni skupina kriminalaca koji zastupaju interese američkih lobija, odnosno velikih naftnih i vojnih kompanija i drugih”. Da, to je to.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Komplimenti , znači uspio si pročitati. 🙂 Ja jesam , ali u dva dijela. Čovjek je definitivno politički genij, … racionalan, hladan i bez ijedne pogrešne odluke.

tihobl
Gost
tihobl

Laki jaka ti je ocjena – genij.
Covjek je normalan. Izrazava se jednostavno i iznosi normalna razmisljanja.
Druga je stvar sto smo se mi navikli na niske kriterijume sa zapadnim politicarima pa nam obican normalan politicar djeluje kao politicki genije,

Vladimir
Gost
Vladimir

Asad se nije pojavio od 2018 da nebi dao razlog pisati o njemu u zapadnim novinama i iglupirati ljude propagandom.
Manje ga vide, manje imaju prilike za pljuvati po nemu, manje mogu prodavati glupe fore ovcama, kojih nazalos ima i na ovom portalu.

Tiha voda.
Gost
Tiha voda.

Bashar al asad…kapa do poda,predsjednice.

Lucija
Gost
Lucija

Podsjeća li vas ovo na nešto?
“…postoje separatističke ideje. Postoje karte koje prikazuju sirijski Kurdistan kao dio većeg Kurdistana, a naše je pravo braniti svoj teritorijalni integritet i biti budni na separatističke ideje. Ali mi nemamo problem s raznolikošću Sirije. Naprotiv, sirijska raznolikost je bogata i lijepa, što znači snagu. Nemamo negativan pogled na to, ali bogatstvo i raznolikost su jedno, a fragmentacija i odvajanje teritorija zemlje je nešto drugo, nešto suprotno. “

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Podsjeća, još kako….. Nažalost.

Lucija
Gost
Lucija

O Bagdadiju i Isilu:

” Što se Bagdadija tiče kao pojedinca, poznato je da je bio u američkim zatvorima u Iraku i da su ga pustili da igra tu ulogu…..Vjerujem da je cijela stvar u vezi s ovom operacijom trik. Bagdadi će biti ponovo stvoren pod drugim imenom, drugačijom osobom, ili se ISIL u cijelosti može reproducirati, po potrebi i pod drugim imenom, ali s istom misli i istom svrhom. Redatelj cijelog scenarija je isti, Amerikanci.”

tihobl
Gost
tihobl

Zanimljivo je kako se pojavio Bagdadi. Nepoznat mladic zavrsi u amrickom zatvoru u Iraku, a kad su ih ameri pustili pojavi se kao vodja najmilitantnije islamske organizacije. I niko se ne zapita sta su ih tamo u zatvoru amerikanci ucili ili sta je bio prije nego sto je dosao u zatvor.

Jole
Gost
Jole

Definitivno najduži tekst na portalu. Idem skuhati 2 deca kave pa se bacam na citanje.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Imaš pravo, ali vrijedi, jer se nije oglasio još od 2018. negdje, polovinom, nešto se bilo dogodilo. Idem i ja po sendvič i čaj. Kava mi je kasno.

samo tako
Gost
samo tako

Gušt čitanja 👌👌

Lucija
Gost
Lucija

O Erdi…
“…Pokrenuto je pitanje upada turske vojske na teritorij Sirije, zaboravljajući na to da su svi oni koji se bore u Idlibu zapravo dio turske vojske, iako ih zovu Al-Qaeda, Ahrar Al-Sham i drugim imenima.
Uvjeravam vas da su ti militanti bliži srcu Erdogana od same turske vojske. ”
I još:
“…Erdogan se u početku kladio na mobilizaciju turskog naroda iza sebe kako bi stvorio neprijateljstvo protiv sirijskog naroda i samim tim dobio slobodnu djelovanja. Moramo biti oprezni da stvari ne gledamo na isti način. Ponovo ističem da su neki ljudi, ne političke snage, ali unutar turske vojske i sigurnosnih institucija, protiv Erdogana.”

Milance iz Ceske
Gost
Milance iz Ceske

sto je tim htio reci d aje erdoganu i turksoj odzvonilo..ide preformaicja turske drzave a oko tog tzv.napada na kurde od strane Turske,to je malo jac aprica..prica o kojoj mnogi pojma nemaju..

Pizistrat Nelson
Gost
Pizistrat Nelson

Patuljci pojma nemaju…

Tiha voda.
Gost
Tiha voda.

Mozemo se zezati ,komentirati,razglabati o geopolitici..ali postoje ljudi koji su blesavi ili zli… Burt ili je placen(sumnjam)ili je zao.zanimljivo je to,ovaj portal bi bio nula da nema testa kao sha je burt.misaona igra,kazem vam……

burt
Gost
burt

diktatori i ratni zločinac Assad je svjestan da je sada najosjetljivije vrijeme koje će odrediti njegovu sudbinu ali on ne govori ništa o tranziciji, ustupcima Sunitima i Kurdima ili političkim opcijama, njemu je jedino u glavi obnova njegove vlasti i unitarizma na cijelom teritoriju kao da se ništa nije dogodilo od 2011 a za neke zavedene elemente najavljuje da će ih preodgojit i asimilirati moralni “stručnjaci” iz njegovih ministarstava, iz intervjua se vidi zašto se nikad ne mogu uspoređivati demokratske institucije i države sa diktatorskim režimima i zašto je Assad diktator i ne može biti demokrata, svi koji se ne slažu s njegovim mišljenjem moraju biti pobijeni ili protjerani ili preodgojeni i to je bit prvo Hafezove a onda i Basharove vlasti koja je ostala ista do danas, Assad govori o njegovim neprijateljima i spominje Trumpa, Erdogana, Izrael itd. a prema teorijama prodavača piva iz Češke Milančeta svi su oni u funkciji pobjede Assada i njegovog ostanka na vlasti ali ako je pobjeda Assada jasna pametnjaković Milanče ne govori tko sve onda podmeće klipove i zašto pokušavaju na sve načine spriječiti da Assad ostvari svoje ciljeve i vlast na cijelom teritoriju, Milanče ostavi se ti nebuloza o novom američkom građanskom ratu i propasti dolara i ostalih uopćenih vizija i nastavi prodavat pivo na lokalnom nivou, istina je što dobro znaju i globalisti i anti globalisti i a to i novinar u intervju više puta ističe da je sada najosjetljivije razdoblje sirijskog rata i da nema više nevažnih područja i uzmaka jer su Idlib, turska demilitarizirana zona i istok Sirije sa naftnim poljima mjesta na kojima se odlučuje o budućnosti Sirije i kretanja pravca zapadnog svijeta

Vladimir
Gost
Vladimir

Khazar Burt je rekao svoje, ali nema druge Khazarije u Ukraini i nece biti. Majdan Idlib, ista prica.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Tupson, a upravo govori što nudi Kurdima i svim drugima i tko su Kurdi koji žele odcjepljenje, ali ti sve znaš a da nisi ni pročitao što piše.

Vladimir
Gost
Vladimir

Laki, neces ti promjeniti misljenje Khazara kad to ima u kromozomima vec vise od 1000 godina.

Borac2
Gost
Borac2

Za takfirista burta, demokracija je ulazak isisa i muslimanskog bratstva u sekularne strukture u siriji. Da bi kao kod diktatora Assada 60% studenata na sveucilistima bile zene. Krscani bi placali dzizu ili bili tretirani kao npr u Maalouli ili deir-zouru.
200 od 250 poslanika u parlamentu su suniti, premijer, sef obavestajne sluzbe, politbiroa, 2/3 ministara suniti, no jos uvijek hotelska takvirska “opozicija” koja bi klala i silovala po siriji to smatra “nusajriskim” rezimom. Valjda su se i sljepci nagutali lazi ovih islamistickih imbecila. Sad je jos toliko gore kada su pregazeni i zgazeni do kraja.

burt
Gost
burt

nitko nije poražen niti će Assad uspjeti vratiti cijeli teritorij da bi nastavio svoju vladavinu, ti tzv. poslanici Suniti su postavljeni i kupljeni od strane Assada i slušaju jedino Assada, tako je i Gaddafi prodavao priče o vlasti naroda i narodnim odborima a narodni odbornici su bili njegovi poslušnici i špijuni koji su prijavljivali svakoga tko bi kritizirao Gaddafijevu vlast, sada Assad pokušava trgovati s Kurdima da ih privoli da mu vrate teritoriju ali Erdogan i društvo nisu vesla sisali, zato su kurdski kriminalci i SAA potisnuti preko prometnice M4 u turskoj sigurnosnoj zoni jer je Erdo poslao Jaysh al Islam jednu od najuglednijih pobunjeničkih skupina od koje su SAA pobjegli i napustili nadzorne točke tako da je Erdo proširio tu zonu jer dogovori na papiru se ionako tumače kako kome odgovara

Vladimir
Gost
Vladimir

‘ad zavezi, dosadan ko racku.

tihobl
Gost
tihobl

Zar vi cirate sta brut pise?
Ja mu lupim minus i preskocim citanje.

Ivo
Gost
Ivo

Ahahah…ti si najpametniji ovdje.

samo tako
Gost
samo tako

Selo Al-Burt dati če tebi na upravljanje, uz svesirijsku suglasnost dakako

Borac2
Gost
Borac2

Jaysh al islam, poznati tebi kao najuglednija grupa jasno je da ste porazeni. I Assad je sve kupio kao erdogan i bin salman. Sigurno su svim uglednim muslimanima uzor. Samo njega slusaju. Covjece tebi treba ili psiholoska pomoc ili ispitivanje kod sirijskih sigirnosnih sluzbi. Naravno u takfiristickoj ideologiji tvoje bolesne glavurde onaj koji ne slusa abdelwahaba nije sunit ili je kupljen.

Milance iz Ceske
Gost
Milance iz Ceske

e moj burte,nicmeu ti nerazumijes niti ces kada razumjeti.Sirija za tebe i takve je rijesena stvar tako da znas.Sada se prelazi na preformaciju Turske a Trump nize pobjede nad americkom drzavnom elitom..ta smrt oko bagdadia ce dosta kostati americku elitu..neopamete se ,rat im je jako blizu i to građanski..ako s eopamete i budu poslusni,moci c eostati unutar zidina amerike..da sacuvaju ono sto trenutno imaju,..Burt da zapamtis:mozda nece biti sutra,za godinu dana ali Turska ce biti autonomna pokrajina rusije,Rumunjska isto tako kad Rumunjsku preuzme moldavija koja ce biti u sastavu rusije..velike su to igre moj burte o kojima ti pojma nemas..jer neznas tko je subjekt a tko objekt u globalnom upravljajnju a kako sve to funcionira..Moras znati burte d aje Prag okultno mjesto zidova,a zidovi iz egipta su osnovno jezgro globalista.Zato,Pragu uz kavicu burte cuje se svasta od dobrih ljudi koji puno znaju od milione raznih novinara koji nicem nerazumiju..ja sa njima ponekad malo poricma i popijem kavicu,onako da s emalo prijateljski ispricamo..jako kulturni i informirani ljudi..

Milance iz Ceske
Gost
Milance iz Ceske

reci ti meni Burte zasto je Turska izvrsila sada napad na Kurde,tko joj je to odobrio i pod kojim uvijetima.Zasto je to Erdogan napravio,da te cujem?

VasilisaPremudra
Member
VasilisaPremudra

Znaci, nakon svega sto se u Libiji dogodilo onako kako se dogodilo izjava/paralela {kontraargumentacija naustrb} povucena s Assadom

#tako je i Gaddafi prodavao priče o vlasti naroda i narodnim odborima a narodni odbornici su bili njegovi poslušnici i špijuni koji su prijavljivali svakoga tko bi kritizirao Gaddafijevu vlast,

je zbilja indikacija za psihoanalizu.

(uz poruku autoru @burt, bez uvrede & with tough love )

Z.A.
Gost
Z.A.

burt _ sta mislis o jednom nagradnom besplatnom putovanju u Ameriku. Baci pogled kroz prozor u dvoristu ti je osedlan Tomahavk , tvoje je samo da sjednes.

Z.A.
Gost
Z.A.

burt_ neko te ocito zeza , domet Tomahavka je samo 2500km. Ponesi ti za svaki slucaj slauf i koju konzervu.

Hezbollah
Gost
Hezbollah

Zastupnici u parlamentu i ministri suniti su kupljeni! Znači li to da imaju veće plaće od kolega alavita, kršćana i kurda(u parlamentu) i znači li to da vojnici suniti kojih ima oko 70% u SAA, imaju veće plaće od suboraca alavita i kršćana? Junaci iz Abu Duhura, njih 1000, su svi poubijani bez obzira što su bili suniti, kao i junaci iz Al Tabqe, a 5000 sunita i dva Druza(Brko i njegov sin) su 4 godine branili Deir ez Zor od tvojih “sunita”, a 2014. i početkom 2015. su ih na tjednoj bazi, 1000 zakapali u pustinji oko grada.

Borac2
Gost
Borac2

Assad te poslao kuci, iskljuci BOT.

Z.A.
Gost
Z.A.

burt_ opet se kacis sa Milancetom a znas da nemas sanse i da ces biti donji!!!

Era sa onoga svijeta
Gost
Era sa onoga svijeta

Pa burte, ograničen si kao balkon, majke mi moje.
De idi do Švajcarske i počni podrivati demokratsku vladu i širi separatističke ideje pa ćeš vidjeti kako tamo s tobom postupaju “moralni stručnjaci” i osjetićeš “silu demokratije i ljudskih prava”.
Nego, burton, kakvi su po tebi S. Arabija, UAE, Katar, Oman i ostale demokratske zemlje?

POVEZANE VIJESTI

Izbornik