Rusija mora biti na sljedećim pregovorima o Ukrajini

Kijev i njegovi zapadni podupiratelji moraju “istražiti koje su opcije dostupne” za rješavanje sukoba s Moskvom, rekao je kancelar

Uskoro bi se trebala održati nova mirovna konferencija o pronalaženju diplomatskog rješenja za ukrajinski sukob, na koju bi ovoga puta bila pozvana Rusija, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz.

U lipnju je Švicarska bila domaćin prve ukrajinske mirovne konferencije bez sudjelovanja Rusije. Toliko razvikani događaj nije polučio nikakve konkretne rezultate, a mnoge su nazočne nacije odbile podržati njegovu zajedničku deklaraciju. Moskva je opisala summit – koji se usredotočio isključivo na ‘formulu mira’ ukrajinskog čelnika Vladimira Zelenskog – kao “parodiju pregovora” i rekla da ne bi prisustvovala čak ni da su švicarski organizatori tražili.

Scholz je u utorak njemačkom parlamentu rekao: “Potrebna nam je još jedna mirovna konferencija. I Rusija mora biti za stolom. To je zadatak s kojim se sada moramo pozabaviti.”

Prema kancelarovim riječima, Kijevu i njegovim zapadnim podupirateljima potreban je summit kako bi se “istražilo koje su opcije dostupne” za rješavanje sukoba između Rusije i Ukrajine.

Naglasio je, međutim, da njegov poziv na mirovnu konferenciju ne znači da će Berlin prestati pružati vojnu potporu Kijevu.

U petak je Zelenski sugerirao da bi sukob trebao završiti “ove jeseni”. Prema njegovim riječima, da bi se to dogodilo, NATO mora nastaviti naoružavati Ukrajinu i pojačati pritisak na Moskvu da pristane na ‘mirovni plan’ Kijeva – koji poziva na povlačenje ruskih snaga sa svih teritorija koje Kijev smatra svojima i da Moskva plati odštetu i podvrgnuti svoje dužnosnike ratnim sudovima.

Predsjednik Vladimir Putin ponovio je prošli tjedan da Rusija “nikada nije odbila” pregovore s Ukrajinom, ali je naglasio da se oni trebaju odvijati “ne na temelju nekih prolaznih zahtjeva, već na temelju dokumenata koji su dogovoreni u Istanbulu” krajem ožujka 2022., kada su dvije strane zadnji put razgovarale.

U to je vrijeme Kijev bio voljan proglasiti vojnu neutralnost, ograničiti svoje oružane snage i prestati diskriminirati etničke Ruse. Zauzvrat, Moskva bi se pridružila drugim vodećim silama u ponudi Ukrajini sigurnosnih jamstava, rekao je Putin.

“Dokument nije stupio na snagu samo zato što je Ukrajincima naređeno da to ne čine. Elite u Sjedinjenim Državama i nekim europskim zemljama osjetile su želju da traže strateški poraz Rusije”, rekao je ruski predsjednik.

Tiskovni tajnik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u ponedjeljak da Moskva trenutno ne vidi odgovarajuće uvjete za početak mirovnih pregovora za rješavanje ukrajinskog sukoba. “Čujemo razne izjave europskih zemalja, ali ne vidimo nikakve izjave o ovom pitanju od zemlje koja zapravo usmjerava cijeli ovaj proces”, rekao je Peskov, očito misleći na SAD.