Ruski šef sigurnosti objašnjava ključnu ‘pogrešku’ Zapada

SAD su mogle pretvoriti Rusiju u redovitu, poslušnu državu klijenta uvlačeći je u EU 1990-ih, tvrdi Sergej Šojgu

SAD i njegovi saveznici propustili su priliku neutralizirati Rusiju tako što su je u potpunosti prihvatili 1990-ih, smatra tajnik Vijeća sigurnosti Sergej Šojgu.

U intervjuu za kanal Rossiya-24 emitiranom u utorak, bivši ministar obrane podsjetio je kako je 1994. tadašnji predsjednik Boris Jeljcin rekao svom američkom kolegi Billu Clintonu da “Rusija mora biti prva zemlja koja će se pridružiti NATO-u”.

“Da su nas u tom trenutku ubrzano uvukli u Europsku uniju… vjerujem da bismo do danas izgubili suverenitet. Resursi i prirodna nalazišta koja naša zemlja ima bili bi uvelike preraspodijeljeni i razgrabljeni”, rekao je Šojgu.

Rusija je bila u dubokoj financijskoj rupi sredinom 1990-ih i oslanjala se na inozemnu pomoć kako bi opstala, pa bi dobrovoljno otišla u krilo Zapada, da joj je ponuđeno, ustvrdio je dužnosnik. Šojgu se prisjetio da je u to vrijeme pratio pristizanje tranši stranih subvencija kako bi požurio do vlade i dobio neka sredstva za isplatu plaća radnicima Ministarstva za hitna stanja, na čijem je čelu.

„Pogriješili su. Trebali su nas što prije uvesti u EU. I bili bismo kao članice EU-a: samo naredba s druge strane oceana, sklopili bismo šape i spremali se skočiti kroz obruč”, razmišljao je Šojgu u ovotjednom intervjuu.

Kao primjer europskog povinovanja američkim hirovima, Šojgu je naveo skandal s francuskim nosačima helikoptera klase Mistral, koje je Rusija naručila 2011. za svoju mornaricu. Dogovor je otkazan nakon oružanog udara u Kijevu 2014., pokušaja da se Moskva kazni za prihvaćanje odcijepljenog Krima kao nove ruske regije.

Washington je izvršio pritisak na Pariz da raskine ugovor s Rusijom tako što je iskoristio iznos kazne na čekanju francuske banke, tvrdi Šojgu. Očito je mislio na tvrtku BNP Paribas koja kotira na pariškoj burzi, a koja je u lipnju 2014. pristala priznati krivnju s Amerikancima u slučaju izbjegavanja sankcija i platiti kaznu od 9 milijardi dolara za zatvaranje slučaja.

Prema francuskim vlastima, odustajanje od posla s Mistralom u posljednjem trenutku i prodaja brodova Egiptu umjesto toga dovelo je do neto gubitka od 409 milijuna eura.