fbpx

Ruski znanstvenici otkrili načine kako zaštititi usjeve bez upotrebe pesticida

Usjevi

Znanstvenici sa Sibirskog federalnog sveučilišta (SibFU, Krasnojarsk, Rusija) razvili su jedinstvenu metodu zaštite usjeva od patogena. Prema autorima studije, novi će lijek omogućiti odustajanje od prskanja usjeva pesticidima, što je skupo i ekološki neugodno.

Rezultati studije objavljeni su u International Journal of Biological Macromolecules.

Kako su objasnili stručnjaci, tradicionalne metode zaštite usjeva uključuju obradu žitarica, tla i biljaka kemikalijama nekoliko puta godišnje, dok se novi proizvod stavlja u tlo jednom prije sjetve i traje čitavo vegetativno razdoblje.

Učinak je postignut zahvaljujući posebnom polimeru koji je razvio SibFUov laboratorij novih biomaterijala pod vodstvom doktorice bioloških znanosti Tatjane Volove. Ovaj se polimer razgrađuje u tlu unaprijed određenom brzinom, postupno oslobađajući aktivnu tvar, što jamči optimalan režim zaštite bilja.

“Biorazgradivi polimer koji smo razvili potpuno je neškodljiv za tlo. Odabrali smo ekološki prihvatljive, jeftine i kemijski neutralne dodatke da osiguramo potrebnu masu i vrijeme razgradnje: glinu, treset i brezove piljevine. Aditivi omogućuju proizvodnju lijeka u obliku tableta ili granula koje jednostavno trebate staviti u tlo tijekom sjetve”, rekla je Tatjana Volova.

Znanstvenici su istakli da se aktivna tvar oslobađa u mini dozama, tako da toksini koji plaše i ubijaju patogene gljivice i korov ne bi došli na plodove i zelene dijelove biljke.

“Postoje očigledni nedostaci tradicionalnih metoda zaštite usjeva. Kemikalije koje je potrebno nekoliko puta prskati tijekom ljeta ispiru se kišom ili odnose vjetrovima, što je opasno za okoliš: tijekom posljednjih pet godina, broj pčela, uključujući domaće, smanjio su se za gotovo polovicu u poljoprivrednim regijama zbog nekontrolirane uporabe pesticida. Štoviše, opetovana upotreba poljoprivrednih strojeva povećava troškove proizvodnje. Naš proizvod nema tih nedostataka”, izjavio je Evgeny Kiselev, suradnik i autor studije te istraživač u SibFU-ovu Laboratoriju za biotehnologiju novih materijala.

Prema znanstvenicima, novi lijek već je prošao laboratorijsko ispitivanje i provjere usklađenosti sa sigurnosnim standardima. Korišteni toksini dokazali su svoju učinkovitost protiv niza korova i patogenog uzročnika najopasnije bolesti žitarica, fusarije.

Lijek se još uvijek ispituje na Državnom agrarnom sveučilištu u Krasnojarsku i na Krasnojarskom istraživačkom institutu za poljoprivredu. Istraživanje je provedeno pod vodstvom Sabu Thomasa, vodećeg stručnjaka za polimere i nano-kompozite i profesora emeritusa na Federalnom sveučilištu Siberian.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
19 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Hamer
Gost
Hamer
1 mjesec prije

Sigurno izvan zemaljci pričaju viceve o ljudima kako špricaju hranu otrovom onda je jedu sumnjam da če ovo zaživjeti primjer korona virus znamo da postoje načini kako suzbiti viruse bakterije na prirodan načina i potvrđena su istraživanjima ali ipak se i dalje guraju srednjovjekovne metode ljekovi cjepiva itd

Zuppa
Gost
Zuppa
1 mjesec prije

Nije pesticid nego je neka druga vrsta pesticida

neznanje
Gost
neznanje
1 mjesec prije

“Preplašene gljivice i korov” će pobjeći u …..!😂😂😂
Mogu zamisliti tekst i komentare za slučaj da nešto slično proizvede Monsanto.😣😣😣

jablan u zitu
Gost
jablan u zitu
1 mjesec prije

Da , novinari su vrlo tacno preveli tekst sa Ruskog jezika .

Zsphere
Gost
Zsphere
1 mjesec prije

Otkud znas, jesi li eksperimentalno dokazao ili lupas bez veze?

jablan u zitu
Gost
jablan u zitu
1 mjesec prije

Nista ne pitaj , izgleda da nije dobro raspolozen danas .

Tomi
Gost
Tomi
1 mjesec prije

Malo svirajmo qraz sa rusima kolko su ove mudonje vec iznasli cuda a nista ne funkcionira al neka i trud znaci

banana
Gost
banana
1 mjesec prije

da, zato SAD kupuje od njih raketne motore koje nisu sposobni sami proizvesti

jablan u zitu
Gost
jablan u zitu
1 mjesec prije

E , sad si mu uvalio bananu 🙂

jablan u zitu
Gost
jablan u zitu
1 mjesec prije

A Tomi je izmislio sta ? “Tomi” majonez 🙂

jablan u zitu
Gost
jablan u zitu
1 mjesec prije

Vrlo strucan , argumentovan i nadasve elokventan odgovor potkrepljen nepobitnim naucno dokazanim cinjenicama .

jablan u zitu
Gost
jablan u zitu
1 mjesec prije

Moj komentar je bio o Vasem opisivanju clanka . Sta znam o zemlji ? Odrastao sam na selu , sa svojima sam isao da okopavam i berem kukuruze , radim na zemlji , sto bismo rekli , dakle , znam nesto vise od pukog zalivanja saksije sa cvecem . Od rada na zemlji je othranjena citava nasa porodica , svi smo dobili skolovanje . Znam sta su me naucili stariji koji su imali tri njive , na jednoj su sadili kukuruz , na drugoj zito , na trecoj secernu repu , pa su smenjivali kulture , jednu njivu su ostavljali da “odmara” godinu dana , nisu hteli koristiti pesticide , samo smo ih dobro nadjubrili stajskim djubrivom , sve ostalo je “odradio” dragi Bog . Clanak nije napisan iz urednistva “Znanje-Imanje” niti ima tu tendenciju . Agresijom i upotrebom takvog vokabulara mislim da nista necete postici .

Max
Member
Max
1 mjesec prije

Svaka Čast.

Alex
Gost
Alex
1 mjesec prije

Otkrili koprivu, buhač i još neke egzotične trave?😆

Zoran Aleksic
Gost
Zoran Aleksic
1 mjesec prije

Svaki komentar ti je antologijski, Lovče.

jablan u zitu
Gost
jablan u zitu
1 mjesec prije

Hvala od srca , nickname nije “Lovac u zitu ” vec “jablan u zitu” , to me asocira na Vojvodinu gde sam se rodio i odrastao a koje , takvu kakvu smo je imali , vise nema , sem u mojim detinjim uspomenama , prelepu , zlatnu i zelenu , umivenu suncem , okupanu kisama i ususkanu snegom . Nista od toga vise nema …

Tak
Gost
Tak
1 mjesec prije

Vic iz serije Černobil:
“Što je veliko kao kuća, troši 20l dizela na sat, jako dimi i bučno je i reže jabuku na 3 kriške? Sovjetski stroj namjenjen rezanju jabuke na 4 kriške”

jablan u zitu
Gost
jablan u zitu
1 mjesec prije

U 6 poteza 🙂

Saša V.
Gost
Saša V.
1 mjesec prije

Nego, kad će otkriti normalnu infrastrukturu? Priča li se što?

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
19
0
()
x