fbpx

Važnost gajenja biljaka za ishranu pčela

pcela-anthophila-makro

Veoma je značajno gajiti biljke koje pčele mogu koristiti kao izvor polena jer im je u urbanim sredinama izvor hrane ograničen, a biljke u većini slučajeva sadrže visoke količine pesticida koje štete pčelama. Uzgoj biljaka koje su pogodne za ishranu pčela veoma je lak, to su biljke koje ne zahtevaju određene uslove gajenja, a njihova upotreba je veoma širokog spektra.

Pčele su prisutne i u urbanim sredinama, a mi im možemo omogućiti lakši pristup hrani, gajeći biljke koje obiluju polenom koji je veoma koristan za njih.

Biljke privlače pčele svojim mirisom ili pak bojom cveta i na taj način pčele najlakše dolaze do hrane. Pčele su uskospecijalizovane kada je hrana u pitanju, koriste samo dva vida hrane – nektar i polen.

Gajenje biljaka koje su značajne za pčele je veoma važan segmet svakodnevnog života jer pčele dovode do unakrsnog oprašivanja cvetova, koje je neophodno za njihovu oplodnju i plodonošenje.

Veliki je broj biljaka koje možemo gajiti u vrtu ili na terasi svog stana, a koje su veoma značajne za ishranu pčela. Navešćemo samo neke koje nisu zahtevne za uzgoj, a mogu pomoći pčelama da se prehrane.

Korijander (latinski naziv Coriandrum sativum)

Predstavlja jednogodišnju zeljastu biljku čiji cvet se sastoji od sitnih cvetova bele boje koje su skupljene u cvast. Cvet predstavlja najznačajniji deo biljke jer pčele iz njega crpe polen i nektar. Pored toga što pomaže u ishrani pčela, korijander se koristi i u kulinarstvu kao začin, a njegovo ulje ima lekovita svojstva.

Timijan (latinski naziv Thymus vulgaris)

Biljka je slična majčinoj dušici, ali ne puzi, nego mu stabljika raste uspravno. Biljka je pitoma, a razmnožava se tako što se podeli busen na više manjih delova kada se rasađuje. Timijan sadrži etarska ulja zbog čega je veoma lekovit, a posebno se koristi za lečenje kašlja. Koristi se i kao začin u pripremi jela od mesa i ribe.

Lavanda (latinski naziv Lavandula officinalis)

Raste u obliku malog grma i veoma brzo se širi. Njen uzgoj je veoma lak jer joj nisu potrebni posebni uslovi. Voli mesta sa mnogo sunca i svetlosti i dobro podnosi sušu. Pored ishrane za pčele, lavanda ima lekovito i umirujuće dejstvo. Čaj od lavande služi za podsticanje varenja, smiruje želudac, upotrebljava se za ispiranje i dezinfekciju rana na koži i sluzokoži. Eterično ulje lavande koristi se u kozmetici za pripremu parfema i sapuna jer podstiče regeneraciju kože.

Šafran (latinski naziv Crocus sativus)

Biljka je koja se pre svega koristi kao začin. Njeno podzemno stablo je lukovica koja se vadi i sledeće godine može ponovo da se posadi, zbog čega šafran spada u višegodišnje biljke. Veoma je dekorativan i predstavlja jednu od omiljenih cvetnica koje ukrašavaju vrtove i balkone u proleće. Šafran je jedan od najskupljih začina na svetu, jer se kao začin koriste samo prašnici, a njihovo sakupljanje i obrada je mukotrpan posao. Pčele ga rado posećuju jer se u ovoj biljci nalazi obilje polena.

Neven (latinski naziv Calendula officinalis)

Ima široku primenu u medicini kao jedna od najznačajnijih lekoviti biljaka. Cvetovi nevena su sakupljeni u krupne cvasti koje pčele rado koriste kao izvor polena. Sadrži eterično ulje i veoma blagotvorno deluje na kožu jer se koristi protiv opekotina, uboda, rana i promrzlina. Upotrebljava se i u obliku čaja, a za spoljašnju upotrebu u obliku ulja, krema ili obloga.

Žalfija (latinski naziv Salvia officinalis)

Višegodišnja biljka iz familije usnatica, obiluje mirisom i veoma je aromatična. Raste kao samonikla, ali se veoma dobro može kultivisati i gajiti u vrtu ili saksijama. Predstavlja jednu od najstarijih lekovitih biljaka, a od celokune biljke isključivo se koristi list. Najlekovitiji sastojak biljke je eterično ulje, a koristi se protiv ranih upala, u jačanju imunog sistema, blagotvorno deluje na bubrege i reguliše znojenje.

Od velikog značaja je gajiti biljke koje mogu poslužiti pčelama za ishranu jer su im izvori hrane ograničeni u urbanim sredinama. Pored toga što ih pčele koriste za ishranu, većina ovih biljaka ima blagotvornog dejstvo i na zdravlje čoveka, veliki broj njih se može gajiti i zbog svoje dekorativnosti ili se koristiti u kulinarstvu kao začin i dodatak jelima.

Sviđa vam se portal Logično?
LAJKAJTE NAŠU STRANICU

(samo jednom, ako kliknete drugi put, Facebook će smatrati da nas ne volite)
Pretplati se
Obavijest
guest
8 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije

Pčele su važne, no ne toliko koliko se misli. Jako puno oprašuju bumbari i noćni leptiri. Možda ne vidite dnevne leptire, no ispod svakog lampiona nađe se puno noćnih leptira koji se jednako hrane nektarom. Zašto se događaju neke promjene u prirodi mi ne znamo. Puno je zaraslih polja i ne pokošenih livada no pčela i dnevnih leptira je jako malo. Cijeli djelovi naše zemlje nisu vidjeli insekticida i pesticida desetljećima no leptira nema. Pčele ubija Varroa destructor i Varroa jacobsoni. To su nametnici koji im sišu endolinfu. Koliko god hrane im davali one zarazu neće preživjeti! Bio sam pčelar godinama i pisao za časopis, povremeno, i poznajem problematiku.Na žalost priroda će sama morati naći rješenje za nestanak pčela, svi naši lijekovi i postupci imaju veoma ograničen uspjeh. Puno možemo napraviti za druge oprašivaće smanjujuči svjetlosno zagađenje.

Siniša
Gost
Siniša
2 godine prije
Reply to  Dub Miroslav

Jesi u pravu da i drugi oprasuju ali pcele su definitivno najvrijednije…ima neki vocnjak pored Mahovljana u Kozarskom masivu koji je kupio Dodikov sin,prije rata su oni placali pcelare da tu pustaju svoje pcele u vrijeme oprasivanja.

bbbb
Gost
bbbb
2 godine prije
Reply to  Siniša

Ima jedan pametan pčelar u okolici Banja Luke. Veli čovjek da je pobjegao u planinu kad je vidio da je sve zagađeno šrpicanjem raznoraznih otrova i ne želi da prodaje med zagađen pesticidima itd.. Što misliš koliko je takovih koji prodaju čisti med nezagađen kemijom koju pčele pokupe kad oprašuju špricane voćke? Da ne spominjem one koji miješaju domaći kao med (zagađen kemijom) sa uvoznim medom, patvorenim iz Kine boga pitaj od čega.

Siniša
Gost
Siniša
2 godine prije

Kazu da je lipov med najlosijeg kvaliteta,lipa svojim mirisom bukvalno drogira pcelu te ona ide na nju.
Elem…moja majka kaze da ce svijeta nestati kada nestane pcele a bome slabobse pazi na njih;meni je licno najbrutalnije sto vocari ne paze kako i kada spricaju voce.

bbbb
Gost
bbbb
2 godine prije
Reply to  Siniša

Pohlepom zaraženi voćari svašta rade da nahrane zarazu.

otpisani
Gost
otpisani
2 godine prije

Da li je to početak novog stila na portalu Logično ili se “trefilo”, dva članka u jednom danu koji odudaraju od dosadašnje matrice…. ali samo želim dati na znanje da sam to primjetio i na tome zahvaljujem.

Cijela Hrvatska je bogomdana za uzgoj pčela ali kako u vinarstvu i ostatku poljoprivrede, uvoz jeftinog meda, vina i ostalih proizvoda a nedovoljna briga naše vlasti za zaštitu domaćeg tržišta poražavajuće djeluje na volju ljudi da se upuštaju u proizvodnju. Nažalost u korist nam ne ide ni naša mala brojnost na tako velikom teritoriju i dokle god državna vlast ne bude učinila bolje uvjete za proizvođače, sva će proizvodnja stagnirati a sa njom i pčelarstvo.
Zasigurno, moderna proizvodnja uz upotrebu herbicida i pesticida šteti pčelama i kvaliteti meda ali baš zbog usitnjene poljoprivredne proizvodnje u RH još uvijek imamo bolje uvjete za pčelarstvo od ostatka EU.

kiki
Gost
kiki
2 godine prije
Reply to  otpisani

Zato i hoće našu zemlju i vodu….

kurjaca
Gost
kurjaca
2 godine prije

apsurdno je da je gradski med zdraviji od seoskog ali tako je

POVEZANE VIJESTI

Izbornik