Med: usporedba prednosti i nedostataka

Dok je s jedne strane med hvaljen kao supernamirnica zahvaljujući brojnim zdravstvenim prednostima, neki su prema ovoj njemu skeptični smatrajući ga suvišnim proizvodom koji za cilj ima samo zadovoljavanje želje za slatkim. Ovdje ćemo odvagnuti prednosti i mane koje nudi ovaj pčelinji proizvod.

Med i vrste meda

Med, slatki i gusti proizvod koji podsjeća na sirup, proizvode pčele od nektara cvatućih biljaka. Pčele skupljaju nektar i onda konzumiraju, probave i potom odlažu unutar košnice kako bi proizveli med. Med se sprema u strukturama sličnima vosku koje se zovu saće, i koje čovjek prikuplja kroz prakticiranje grane stočarstva koje se naziva pčelarstvom.

Med u sebi sadrži antioksidanse, sastojke koji pomažu u borbi protiv bolesti izazvanih slobodnim radikalima. Oni umanjuju rizik od oksidativnog oštećenja stanica. Antioksidansi igraju središnju ulogu pri očuvanju zdravlja. Neka istraživanja govore da ublažuju simptome i pomažu kod kroničnih stanja poput srčane bolesti, raka i šećerne bolesti. Različite vrste meda u sebi sadrže i različite koncentracije nutrijenata, a visoku koncentraciju antioksidansa nalaze se primjerice u heljdinom medu.

Mnoge vrste meda dostupne su na našem tržištu, a razlikuju se na temelju izvora biljaka, metode ekstrakcije i je li sirov (domaći) ili pasteriziran. Uobičajene vrste su: bagremov, kaduljin, kestenov, lipov, livadni, maslačkov… Miješani med pojedinog područja smatra se kvalitetnim proizvodom jer sadrži specifičnosti upravo toga kraja.

Nutritivne i zdravstvene prednosti meda

Već smo spomenuli da hranidbene vrijednosti ovise o vrsti, u prosjeku jedna čajna žlica meda sadrži 64 kalorije i 17 grama ugljikohidrata, a vrlo malo ili ništa proteina, masnoća i vlakana. Također sadrži nekoliko mikronutrijenata, poput cinka i željeza, ali samo u gotovo zanemarivim tragovima. Visokokvalitetan med sadrži nekoliko antioksidansa koji blagotvorno djeluju po ljudsko zdravlje, a od njih su najzastupljeniji fenoli i flavonoidi.

Prelazak s običnog šećera na visokokvalitetni med u vašoj prehrani mogao bi poboljšati zdravlje vašeg krvožilnog sustava jer se pokazalo da smanjuje nekoliko faktora rizika za srčana oboljenja. Studije na ispitanicima koji su konzumirali ili šećer ili med su pokazale da med pomaže u smanjenju LDL ili lošeg kolesterola i povisuje onaj HDL kolesterol – zaštitni ili dobri kolesterol. Također umanjuje razine triglicerida za 19%, što je važno jer su ovi spojevi ustvari neutralne masti koje u povećanim koncentracijama uzrokuju slabiji protok krvi. Studije na životinjama pokazale su da konzumiranje meda u prehrani može umanjiti gornju vrijednost krvnog tlaka, smanjujući tako veliki faktor rizika za srčano oboljenje.

U nekim oblicima tradicionalne medicine, poput ajurvede, med se nanosi izravno na kožu kako bi pomogao u zacjeljivanju rane, i to zahvaljujući antibakterijskim svojstvima meda. Ovaj pčelinji proizvod ima mogućnost smanjivanja rasta mikroorganizama, uzročnika upala. Niz studija pokazalo je da izravno nanošenje kvalitetnog meda (poput manuka meda – meda novozelandskog zimzelenog drveta) potiče zacjeljivanje rana kod dijabetičkog stopala. I kod drugih kožnih oboljenja nanošenje meda predstavlja učinkovit tretman: primjerice kod psorijaze, dermatitisa i herpesa.

Prednosti i nedostatci meda u prehrani

Činjenica je da med sadrži mnoštvo kalorija i visoke količine šećera. Međutim, apsolutni je pobjednik u usporedbi s primjerice bijelim šećerom. Jer dok rafinirani šećer zdravlju pridonosi gotovo ništa ili sasvim malo, med u sebi sadrži snažne antioksidanse fenole i flavonoide. Konzumiranjem umjerenih količina meda povisuje se razina šećera u krvi, ali u puno manjoj mjeri nego što to čini stolni šećer. Med smanjuje i loši kolesterol i trigliceride. Međutim, također je činjenica da se i pojedeni med treba računati u dnevnu kalorijsku kalkulaciju jer će u protivnom i on s vremenom dovesti do povećanja kilaže. Naravno, u kombinaciji s ostalom hranom. Druga mana je što se med brzo probavlja pa povećava razine šećera u krvi, što rezultira pojačanom gladi i, dugoročno gledano, potencijalnom opasnosti od debljanja.

Prehrana koja sadrži puno šećera povezuje se s inzulinskom rezistencijom, problemima jetre, raznim upalama, pretilošću, srčanim oboljenjima, većim rizikom za demenciju, depresiju i određene tipove karcinoma. Stoga je najbolji način izbjegavanje rafiniranog šećera i drugih zaslađivača i promišljeno korištenje potencijala koje med ima. To znači umjeren i kontroliran unos kvalitetnih vrsta meda.

Kako biste znali koji med kupiti, trebate imati na umu da se ne pravi svaki med jednako. Ustvari, neki proizvođači često miješaju med sa sirupom kako bi smanjili troškove i time smanje kvalitetu proizvoda. Iako je ponešto skuplji, visokokvalitetni sirovi med je garancija da ste kupili med koji ima sačuvana sva svoja tipična svojstva. Za razliku od standardnog meda, sirove verzije nisu pasterizirane, filtrirane niti prerađene, nemaju dodane sirupe i posebne sastojke, odnosno zadržale su svoje značajke koje djeluju blagotvorno po zdravlje.

Imajte na umu važnu stvar, a to je da se sirovi med nikada ne smije davati djeci ispod godine dana života zbog rizika od dojenačkog botulizma, ozbiljne bolesti koju izazivaju toksini iz posebne vrste bakterija koje se zovu Clostridium botulinum. Nakon prve godine probavni sustav se obično dovoljno razvije kako bi se mogao boriti protiv potencijalno štetnih toksina.

Zaključimo, dakle, med je slastan i nutritivan način zadovoljenja želje za slatkim, za razliku od drugih zaslađivača, ali ga je potrebno konzumirati odgovorno, umjereno i odabrati kvalitetan proizvod kako biste u potpunosti uživali u blagodatima njegovih iznimnih svojstava.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
otpisani
Member
otpisani

Nisam naučio ništa novo čitajući ovaj članak a autor se uopće ne dotiče uputa kako prepoznati čisti prirodni med od ostalog smeća koje pohlepni trgovci a i proizvođači nude na prodaju.
Štoviše autor, onako hladnokrvno, bez emocija govori o miješanju meda sa sirupom ??!
Nadalje, “Kako biste znali koji med kupiti, TREBATE imati na umu da se ne PRAVI svaki med jednako” ?! PA DOBRO ČOVJEČE, TKO PRAVI MED, ČOVJEK ILI PČELA ?
Ako mi hoćeš pomoći da odaberem pravi med, (ne znam tko uopće želi kupiti pomješan sa nekakvim sirupima) onda mi daj upute kako prepoznati taj “visokokvalitetni sirovi med” koje su njegove prepoznatljive karakteristike a koje su karakteristike onog drugog “mješanog sa sirupom” kako bi mi determinacija bila olakšana !
Također, ništa autor ne govori o umjetnoj hrani koju pčelari daju pčelama preko zime nakon što im oduzmu sav med ? Da li ta umjetna hrana koju pčele jedu, kasnije dijelom završi u medu zajedno sa prvim vrcanjem u proljeće?
Sve u svemu – katastrofa, volim med i preko prijatelja od moje rodbine dođem do nekoliko kila meda godišnje ali, kakav je svijet postao, gotovo da ni svom vlastitom bratu ne možeš više vjerovati….

Z.A.
Gost
Z.A.

Ja kad kupujem med gledam da se je kristalizovo inace kad sam odstupio od te metode naknadno sam utvrdjivao da sam kupovao patvoreni med.Ko se razumije iole sta je med gledat ce da ga kupi kad se je kristalizovo.

Lucija
Gost
Lucija

Ja i nemogu pojesti više od žlice?
Na tržištu ima puno ‘lažnog’ meda, pa treba paziti gdje se kupuje.
Znam prepoznati pravi, ali tek nakon što sam kupila med 😊
Najjednostavnije: mora kristalizirati na hladnom, odnosno u frižideru. Svi ostali testovi zasnivaju se na prisutnosti – vode, koje nesmije biti u pravom medu; sirupi naravno, odaju vodu…pa tako pravi med ne kvasi papir, drugačije se otapa u vodi/čaju…

otpisani
Member
otpisani

Bravo Lucija,, više vrijedi ova tvoja zadnja rečenica nego čitav članak “o medu” 🙂

zlatan
Gost
zlatan

LUCIJA, jedem med od djetinjstva, svakodnevno. Sada imam 63 gdn, znači desetljećima ga jedem. Ujutro za doručak, obavezno mazanje maslaca i meda na kruh.
Svježi med je lako prepoznati. Staklenku sa medom preokrenemo naopako, i onda kroz staklenku “šeta” nešto kao kugla. Prazna kugla.
E, i to je jedan od načina kako prepoznati med. Usput, med ima svoj miris. I nepostoji “čisti” med. Recimo kod mene u Dalmaciji, kažu med od kadulje. Kadulje možda ima 20% u tome medu, jer pčele ne idu specijalno samo na kadulju, dok je njen cvat.

Bracki Kamen
Gost
Bracki Kamen

Ne bih komentirao kuglu… Gore sam naveo kako rasa znati pravi Med..
Da bi se Med zvao Med od Kadulje.. Mora imati barem 60%peluda od kadulje.. Slazem se da dalmatinski medovi imaju oko 20%..iz razloga sto su to uglavnom fixni pcelinjaci.. Gdje se u jednom vrcanju spoji i madlacak.. I bagrem.. I tresnja.. I kadulja.. No i to je izvrstan Med.. Ako nije podvala..
60%kadulje je moguce postici sa selecim kosnicama.. NPR odlazak na Pag.. Itd.. I vracanjem odmah nakon pase.. Taj Med je izuzetno kvalitetan.. Vrijedi svake kune.. Lp

Bracki Kamen
Gost
Bracki Kamen

@Lucijs..pcelar sam pa da nadodam na temu.. Ovaj clanak ne bih komentirao.. Ljudi su vec rekli svoje..
Odgovorno tvrdim da bez ozbiljnog laboratorija u kome ce se medu analizirati porijeklo.. Kroz peludni spektar.. Ni iskusni pcelar tesko moze rasazanati patvoreni Med od pravog..
Tehnologija manipuliranja sirupima kao prihranom je toliko uz napredovala.. Jedino peludni spektar je garancija.. Da koristite nepatvoreni Med.. NPR.. Svi medovi od Kadulje u trgovini.. Nisu Med od kadulje.. Vec nisko kvalitetni Med od uljane repice pomijesan sa ekstraktom kadulje.. Itd..
Danas je trziste meda toliko kompromitirano.. Da ako ne znate covjeka..vi ustvari ne mozete prepoznati podvalu.. Lp

otpisani
Member
otpisani

Dobro! …a di je ova hebena država u toj priči ? postoji nekakav zakon o medu, kao što postoji zakon o vinu?
Di su inspekcije i kontrole meda na policama? Postoji li neki laboratorij u RH gdje čovjek može platiti nepristranu i poštenu analizu meda, pa ako se utvrdi prijevara da se tog trgovca ili proizvođača može tužiti ? … ITD.
( u svakom slučaju hvala na iskrenosti Bracki Kamen)

Bracki Kamen
Gost
Bracki Kamen

Gdje je Drzava?
Postoji Osjecki laboratorij.. Sa vrhunskom opremom.. Donirala EU..
Po dolasku opreme ekipa pobrala sav Med sa polica Konzuma.. Lidla.. Kauflanda.. Itd..
Nijedan.. Ali nijedan Med nije odgovarao deklaraciji.. Ravnatelj je objavio rezultate..
I naravno dobio ekspreno otkaz..
Toliko o Drzavi.. Lp

otpisani
Member
otpisani

Nema nam spasa!

iusdvpiabsdvuabdbvadsvbads
Gost
iusdvpiabsdvuabdbvadsvbads

Veli jedan iskusnjara u medu da ako med ima pjenicu na vrhu da ga se izbjegava.

Trutina
Gost
Trutina

Eto da ukazem na samo par greskica u clanku.
Med je spremljen u u sacu napravljeno od pcelinjeg voska. Sace ukazuje na oblik a vosak je materijal.
Med je jedini proizvod koji sadrzi 18 od 21 poznate aminokiseline. Naravno u tragovima.
Takodjer sadrzi puno razlicitih vitamina i minerala. Ovisno o podrucju i vegetaciji.
Sto se tice probave probavlja se puno sporije od bijelog secera jer sastoji od kompliciranih secera koji imaju duzu strukturu.
Kod jedenja meda se ne stvara ovisnost o slatkome jer nema sugar rush-a.
Med kao takav ne deblja nego ga se konzumira prije spavanja ako zelite izgubiti kile. Takodjer potice rad jetre da sagori masnoce.
Ukoliko imate zelje napisati kvalitetan clanak kontaktirajte znalce a ne clanke sa interneta.
P.S. ne postoji med od maslačka. Maslacak proizvodi jako malo meda a vise cvijetnog praha. Kada netko lrodaje”med” od maslacka to onda bude secerni sirup ukuhan sa naslackom.
L.p.
Pcelar

Lucija
Gost
Lucija

Zlatan, Trutina
Hvala.
To s maslačkom sam skužila, ali nisam bila sigrna, jednom na degustaciji…
Rekla bih, da je ovo na slici – pravi.
Ali tko zna?

Medovina, Medica i Medenjača
Gost
Medovina, Medica i Medenjača

ovo što navodiš ‘med od maslačka’ ti je patvoreni med. Nabereš par desetak cvjetova maslačka, šećer i voda.. pa da vidiš ‘meda’.
Nema meda od maslačka, ima od livade. Sa današnjom tehnologijom, vrag ju odnio, ne može se razlučiti koja je pčela kad sletjela na maslačak, a kad na tratinčicu. mislim, ne znam. znam da ništa ne znam… a misliti je d…. znati

Med medeni
Gost
Med medeni

šećer, mislim saharoza, bijeli/smeđi od šećerne trske ili repe. ali zanimljivo je (kažu stručnjaci) da se saharoza rastopljena u kiselini (mošt??) pretvara u glukozu i fruktozu 1:1 ???

Weteran
Gost
Weteran

Saharoza jeste disaharid. Jedan molekul glukoze i jedan molekul fruktoze.

Magarac
Gost
Magarac

HM – pročitao članak – pročitao i komentare – i kupujem med na akciji za male pare
deklaracije nikad ne čitam – jer sve što je na policama – prolazi rigoroznu sanitarnu
kontrolu – koju provode stručnjaci koji su pohađali visoku školu – osim toga i naš št
ministar Tolušić voli hr. med koji se proizvodi na ravnicama gorju i otocima na moru

otpisani
Member
otpisani

Magarče, imam blagi osjećaj da se ti za.ebavaš 🙂

Lucija
Gost
Lucija

Mene ne bi puno smetalo ni 20% kadulje, ni da je od uljane repice; ipak je to proizvod pčela.
Ali, upropastiti ‘Pčelarsku centralu’??? Prije 15ak godina zet onog predsjednika koji je malo antifašist, a malo pjeva pjesmice pne druge strane u Australiji…
Ili, je li vam poznato da smo imali pokretni laboratorij za analizu hrane, između ostalog i gmo…rastavljen na dijelove…- pred isto toliko godina…

Onako usput
Gost
Onako usput

Iako kod nas, od kada smo se rasuli u paramparčad, pa postali “suverene” zemlje, gotovo sve, formalno prolazi kroz rigoroznu kontrolu, al nedajbože da nešto, na istoj padne, naročito drugorazredna, trećerazredna i ostala škart strana roba koja se ne može, niti smije prodavati nigdje drugdje u samo malčice razvijenijim zemljama EU. Poluproizvodi, njihovi nusproizvodi kojima je istekao rok trajanja, i roba s greškom koje nam redovito uvaljuju počevši od meda, cjepiva, bijele tehnike do motora, automobila itd…Mi EU, dođemo kao vrlo isplativa kanta za smeće iliti po mesarski pašteta. Pa-šteta je bacit, prodaj u HR, tamo su “rigorozne” kontrole . Btw. zna li tko koja je zemlja porijekla kad na deklaraciji proizvoda pod zemlja porijekla piše: zemlje članice EU i zemlje koje nisu zemlje članice EU, koje na deklaraciji meda u RH redovno čitam??

Krnja
Gost
Krnja

Tupelo med iz sjeverne Floride uz Chattahochee rijeku se ne kristalizira. Djetelina se najbrze kristalizira.
Krnja

POVEZANE VIJESTI

Izbornik