fbpx

Drenjak – činjenice

Drenjak
17 komentara
4,916

Cornus mas, dren od kornelijske trešnje ili drenjak, je vrsta cvijetnih biljaka iz porodice drena. U svijetu postoji skoro 50 vrsta drenjaka.

Pored srnećeg drenjka, među najpopularnije spadaju: dren naizmjeničnih listova, dren od cvijeta, dren od kousa, drvo za vjenčanu tortu i japanska trešnja. Biljka je porijeklom iz jugozapadnih regiona Azije i južne Evrope. U Aziji raste u Azerbejdžanu, Jermeniji, Iranu, Izraelu, Gruziji, Siriji, Libanu i Turskoj. Uobičajeni drenjak, kornelijanska trešnja, muški dren, Cornejo macho, sorbet, dren, trešnjak, evropski dren i višnja su neka od popularnih uobičajenih imena biljke.

Ime roda potiče od latinske riječi cornu, što znači rog, što se vjerovatno odnosi na snagu i gustinu drveta. Cornus je takođe latinski naziv za višnjak. Specifični epitet potiče od latinske riječi za muškarca u vezi sa odsustvom plodova koji se ponekad javlja i nekoliko godina nakon što nove biljke počnu cvjetati. Uobičajeni naziv odnosi se na plodove slične trešnji koji po boji podsjećaju na poludragi dragi kamen karneol.

Opis biljke

Drenjak traži svjetlost i srednje do veliko je, sporo rastuće i listopadno, višeparno grmlje ili malo drvo koje obično naraste oko 6-8 m i široko je do 4,5 m. široko i kratko stablo ima prečnik oko 25 cm, povremeno i do 45 cm. Krošnja je pravilna, grmolika, poluloptasta i može se više širiti vodoravno do 5 m. Deblo je ravno, ponekad sa vijugavim ili višestrukim stabljikama, krajevi krakova često vise. Kora je sivo-smećkasta, ljušti se u ljuskavim pahuljicama poput kože krokodila. Mladi izdanci su dlakavi sivo-zelenkasti, a u posljednje vrijeme postaju sve manji. Biljka raste u šumarcima, posebno na vapnenastim zemljištima, u podrastu u svijetlim, uglavnom hrastovim i grabovim šumama, takođe na rubovima šuma i u grmovitim šikarama na padinama. Biljka se lako može uzgajati na prosječnom, srednje dreniranom zemljištu pod punim suncem u djelimičnom hladu i obično preferira vlažna, organski bogata tla. Takođe je dugoročno drvo, živi i do 300 godina.

Lišće

Drvo ima tamno-smeđe grane, dok su grančice zelenkaste. Listovi su poredani jedan nasuprot drugog sa kratkom drškom i mjere oko 4 cm do 10 cm u dužinu i 2 cm do 4 cm u širinu. Oblik lišća varira od jajastih do duguljastih, sa čitavim rubom koji je kratko oštar i snabdjeven vidljivim paralelnim žilama. Listovi su odozgo tamnozeleni, a odozdo svjetliji. U jesen prelaze u crvenu boju mahagonija.

Cvjetovi

Drveće drenjka ima male hermafroditske žute cvjetove u prečniku od oko 5 mm do 10 mm. Svaki cvijet ima četiri male žute latice. Ovi cvjetovi se pojavljuju u grozdovima od 10 do 25 cvjetova pred kraj zime negdje između februara i marta, mnogo prije nego što se pojave listovi nove sezone rasta.

Voće

Plodne cvjetove prate sferne ili eliptične koštunjače, prosječne dužine 1,5–2 cm i 1,5 cm prečnika i težine 1,6–2,6 g sa glatkom i sjajnom korom, i sadrže po jednu sjemenku. Plod je jestiv kad padne i raznose ga životinje. Voće je jestivo, mada je kiselkastog okusa dok je svježe. Voće se može koristiti za pravljenje sirupa i džemova.

Distribucija

Drenjak je iz umjerenih zona Evroazije, sa pontskom i mediteranskom rasprostranjenošću. Javlja se od srednje i južne Evrope (Pirineji, Francuska, Italija i Balkansko poluostrvo) do Male Azije (Turska, Kavkaz). Iako se često može naći u cijeloj Evropi van svog prirodnog područja, jer se vijekovima izvozi prvo kao voće i ljekovita biljka, zatim kao ukrasni grm, a sada je naturalizovan u nekim zemljama. Iako su njegove prirodne sjeverne granice Belgija i Njemačka, zasađeno je u hladnijim regionima: npr. u Oslu svake godine sazrijevaju stabla drenjka u parkovima i vrtovima. Takođe je izvožen u Sjevernu Ameriku kao ukrasni grm, a u Kinu kao ukrasno drvo i za medicinsku upotrebu.

Tradicionalna upotreba i blagodati drenjka

  • Kora i plod su adstrigentni, snižavaju temperaturu i hranljivi su.
  • Apstringentno voće je dobar tretman za tegobe crijeva i groznice, dok se takođe koristi u liječenju kolere.
  • Cvijetovi se koristi u liječenju dijareje.
  • Tradicionalno se koristi za liječenje dijareje i dizenterije.
  • Konzumacija ovih bobica i terapijskih formulacija napravljenih od njih pomaže brzom oporavku od brojnih bolesti i uspostavljanju normalnog zdravlja nakon bolesti.
  • Pijenje soka drenjka takođe može pospješiti oporavak nakon napada teške dijareje.
  • Redovna konzumacija ovih bobica pomaže jačanju funkcionisanja jetre vršeći snažno hepato zaštitno dejstvo.
  • Ako jedete drenjak, takođe se pospješuje rad bubrega.
  • Konzumacija ovog voća pomaže u pospješivanju stvaranja urina, podržavajući tako normalno funkcionisanje bubrega.
  • Drenjak takođe pomaže u snižavanju visokog krvnog pritiska i koristan je za ljude koji pate od hipertenzije.
  • Ovo bobičasto voće takođe podstiče detoksikaciju cijelog tijela.
  • Savršen je za sprečavanje prehlade i gripa, jer ima visok nivo vitamina C.
  • Voće se koristi za liječenje različitih zdravstvenih stanja, uključujući temperaturu i razne tegobe povezane sa crijevima.
  • Ovo voće se koristi i za liječenje kolere.
  • Konzumacija drenjka takođe pomaže u rasterećenju sluznice u gastrointestinalnom traktu, čišćenju tijela od infekcija i vraćanju zdravlja.
  • Iz sjemena se može izdvojiti mala količina jestivog ulja.
  • Sjeme se prži, melje u prah i koristi kao zamjena za kafu.

Kulinarska upotreba

  • Voće se može jesti sirovo, sušeno ili stavljati u konzerve.
  • Potpuno zrelo voće ima pomalo šljivast okus i tekstur i veoma je ukusno, ali nezrelo voće je prilično trpko.
  • Prilično je malo pektina i zato ga treba koristiti sa drugim voćem kada pravite džem.
  • Voće se jedno vrijeme držalo u salamuri i koristilo se poput maslina.
  • U Azerbejdžanu i Jermeniji voće se koristi za destilaciju votke, u Austriji i njemačkim Alpima za destilaciju Dirndlbranda.
  • U Albaniji i Bosni i Hercegovini destilira se u rakiju.
  • U Turskoj i Iranu se tokom ljeta konzumira sa soli kao međuobrok i tradicionalno pije u hladnom napitku zvanom kızılcık serbeti.
  • Drenjak je takođe tradicionalna komponenta likera, džemova, dodataka i drugih proizvoda na bazi voća
  • Listovi se mogu koristiti kao zamjena za čaj.

Ostale činjenice

  • Ulje se dobija iz sjemena.
  • Iz kore se dobija boja.
  • Listovi su dobar izvor tanina.
  • Drvo je vrlo tvrdo; stolari ga visoko cijene.
  • Koristi se za alate, dijelove mašina itd.
  • Drenjak su grčki majstori koristili od sedmog vijeka prije nove ere za izradu koplja, strela i luka, a majstori su ga smatrali daleko superiornijim od bilo kog drugog drveta.
  • Drvo je povezano sa oružjem.
  • Od kore stabala drenjka korištena je crvena boja od koje se prave fesovi.
  • Tokom punog plodonošenja sa jednog drveta može se ubrati 20–80 kg plodova.
  • Tanka debla čine odlične štake i štapove.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
17 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
11 mjeseci prije

Sta ovdje komemtirat? Ko da citam wikipediju…

Ganicus
Gost
Ganicus
11 mjeseci prije

Sta reci iznenadi me ovaj clanak vise nego da je izbio rat.Ostadoh bez rijeci sta komentarišti🙄

Gašo
Gost
Gašo
11 mjeseci prije

Očekujemo žustru raspravu na ovu temu!

B7ranko Spehar
Gost
B7ranko Spehar
11 mjeseci prije

Popio sam rakije od drenjka “mastike”toliko da sam sigurno besmrtan.🤣

Ion
Gost
Ion
11 mjeseci prije

Pa ima se što komentirati, uzimajući u obzir da većina ljudi je preplašena ove prehlade koju neki zovu corona, drenine jesu savršene za liječenje inflamacija pluća. Drenine i sirutka. Ja drenine berem svake godine. Naberem, ostavim nekoliko dana u hladovini da sazriju i omekšaju, nakon toga zdrobim i pomješam medom.… Pročitaj više »

Ive
Gost
Ive
11 mjeseci prije

Pozdravljam ovaj clanak kao zacetak nadam se stalne rubrike o hrani. Pisite o hrani, recepti o poljoprivredi posebno sa tradicionalnog i ekoloskog aspekta.
Mozda se ponekada javim sa nekim prilogom.

Ivan
Gost
Ivan
11 mjeseci prije

Vrlo poučan članak. Koliko dijece uopće zna da ovo voće postoji, ali šećera i raznih sladila oko njih na tone. I onda pričamo o imunitetu koji gradimo kroz vakcine.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik