fbpx

Drenjak – činjenice

Drenjak
17 komentara
4,607

Cornus mas, dren od kornelijske trešnje ili drenjak, je vrsta cvijetnih biljaka iz porodice drena. U svijetu postoji skoro 50 vrsta drenjaka.

Pored srnećeg drenjka, među najpopularnije spadaju: dren naizmjeničnih listova, dren od cvijeta, dren od kousa, drvo za vjenčanu tortu i japanska trešnja. Biljka je porijeklom iz jugozapadnih regiona Azije i južne Evrope. U Aziji raste u Azerbejdžanu, Jermeniji, Iranu, Izraelu, Gruziji, Siriji, Libanu i Turskoj. Uobičajeni drenjak, kornelijanska trešnja, muški dren, Cornejo macho, sorbet, dren, trešnjak, evropski dren i višnja su neka od popularnih uobičajenih imena biljke.

Ime roda potiče od latinske riječi cornu, što znači rog, što se vjerovatno odnosi na snagu i gustinu drveta. Cornus je takođe latinski naziv za višnjak. Specifični epitet potiče od latinske riječi za muškarca u vezi sa odsustvom plodova koji se ponekad javlja i nekoliko godina nakon što nove biljke počnu cvjetati. Uobičajeni naziv odnosi se na plodove slične trešnji koji po boji podsjećaju na poludragi dragi kamen karneol.

Opis biljke

Drenjak traži svjetlost i srednje do veliko je, sporo rastuće i listopadno, višeparno grmlje ili malo drvo koje obično naraste oko 6-8 m i široko je do 4,5 m. široko i kratko stablo ima prečnik oko 25 cm, povremeno i do 45 cm. Krošnja je pravilna, grmolika, poluloptasta i može se više širiti vodoravno do 5 m. Deblo je ravno, ponekad sa vijugavim ili višestrukim stabljikama, krajevi krakova često vise. Kora je sivo-smećkasta, ljušti se u ljuskavim pahuljicama poput kože krokodila. Mladi izdanci su dlakavi sivo-zelenkasti, a u posljednje vrijeme postaju sve manji. Biljka raste u šumarcima, posebno na vapnenastim zemljištima, u podrastu u svijetlim, uglavnom hrastovim i grabovim šumama, takođe na rubovima šuma i u grmovitim šikarama na padinama. Biljka se lako može uzgajati na prosječnom, srednje dreniranom zemljištu pod punim suncem u djelimičnom hladu i obično preferira vlažna, organski bogata tla. Takođe je dugoročno drvo, živi i do 300 godina.

Lišće

Drvo ima tamno-smeđe grane, dok su grančice zelenkaste. Listovi su poredani jedan nasuprot drugog sa kratkom drškom i mjere oko 4 cm do 10 cm u dužinu i 2 cm do 4 cm u širinu. Oblik lišća varira od jajastih do duguljastih, sa čitavim rubom koji je kratko oštar i snabdjeven vidljivim paralelnim žilama. Listovi su odozgo tamnozeleni, a odozdo svjetliji. U jesen prelaze u crvenu boju mahagonija.

Cvjetovi

Drveće drenjka ima male hermafroditske žute cvjetove u prečniku od oko 5 mm do 10 mm. Svaki cvijet ima četiri male žute latice. Ovi cvjetovi se pojavljuju u grozdovima od 10 do 25 cvjetova pred kraj zime negdje između februara i marta, mnogo prije nego što se pojave listovi nove sezone rasta.

Voće

Plodne cvjetove prate sferne ili eliptične koštunjače, prosječne dužine 1,5–2 cm i 1,5 cm prečnika i težine 1,6–2,6 g sa glatkom i sjajnom korom, i sadrže po jednu sjemenku. Plod je jestiv kad padne i raznose ga životinje. Voće je jestivo, mada je kiselkastog okusa dok je svježe. Voće se može koristiti za pravljenje sirupa i džemova.

Distribucija

Drenjak je iz umjerenih zona Evroazije, sa pontskom i mediteranskom rasprostranjenošću. Javlja se od srednje i južne Evrope (Pirineji, Francuska, Italija i Balkansko poluostrvo) do Male Azije (Turska, Kavkaz). Iako se često može naći u cijeloj Evropi van svog prirodnog područja, jer se vijekovima izvozi prvo kao voće i ljekovita biljka, zatim kao ukrasni grm, a sada je naturalizovan u nekim zemljama. Iako su njegove prirodne sjeverne granice Belgija i Njemačka, zasađeno je u hladnijim regionima: npr. u Oslu svake godine sazrijevaju stabla drenjka u parkovima i vrtovima. Takođe je izvožen u Sjevernu Ameriku kao ukrasni grm, a u Kinu kao ukrasno drvo i za medicinsku upotrebu.

Tradicionalna upotreba i blagodati drenjka

  • Kora i plod su adstrigentni, snižavaju temperaturu i hranljivi su.
  • Apstringentno voće je dobar tretman za tegobe crijeva i groznice, dok se takođe koristi u liječenju kolere.
  • Cvijetovi se koristi u liječenju dijareje.
  • Tradicionalno se koristi za liječenje dijareje i dizenterije.
  • Konzumacija ovih bobica i terapijskih formulacija napravljenih od njih pomaže brzom oporavku od brojnih bolesti i uspostavljanju normalnog zdravlja nakon bolesti.
  • Pijenje soka drenjka takođe može pospješiti oporavak nakon napada teške dijareje.
  • Redovna konzumacija ovih bobica pomaže jačanju funkcionisanja jetre vršeći snažno hepato zaštitno dejstvo.
  • Ako jedete drenjak, takođe se pospješuje rad bubrega.
  • Konzumacija ovog voća pomaže u pospješivanju stvaranja urina, podržavajući tako normalno funkcionisanje bubrega.
  • Drenjak takođe pomaže u snižavanju visokog krvnog pritiska i koristan je za ljude koji pate od hipertenzije.
  • Ovo bobičasto voće takođe podstiče detoksikaciju cijelog tijela.
  • Savršen je za sprečavanje prehlade i gripa, jer ima visok nivo vitamina C.
  • Voće se koristi za liječenje različitih zdravstvenih stanja, uključujući temperaturu i razne tegobe povezane sa crijevima.
  • Ovo voće se koristi i za liječenje kolere.
  • Konzumacija drenjka takođe pomaže u rasterećenju sluznice u gastrointestinalnom traktu, čišćenju tijela od infekcija i vraćanju zdravlja.
  • Iz sjemena se može izdvojiti mala količina jestivog ulja.
  • Sjeme se prži, melje u prah i koristi kao zamjena za kafu.

Kulinarska upotreba

  • Voće se može jesti sirovo, sušeno ili stavljati u konzerve.
  • Potpuno zrelo voće ima pomalo šljivast okus i tekstur i veoma je ukusno, ali nezrelo voće je prilično trpko.
  • Prilično je malo pektina i zato ga treba koristiti sa drugim voćem kada pravite džem.
  • Voće se jedno vrijeme držalo u salamuri i koristilo se poput maslina.
  • U Azerbejdžanu i Jermeniji voće se koristi za destilaciju votke, u Austriji i njemačkim Alpima za destilaciju Dirndlbranda.
  • U Albaniji i Bosni i Hercegovini destilira se u rakiju.
  • U Turskoj i Iranu se tokom ljeta konzumira sa soli kao međuobrok i tradicionalno pije u hladnom napitku zvanom kızılcık serbeti.
  • Drenjak je takođe tradicionalna komponenta likera, džemova, dodataka i drugih proizvoda na bazi voća
  • Listovi se mogu koristiti kao zamjena za čaj.

Ostale činjenice

  • Ulje se dobija iz sjemena.
  • Iz kore se dobija boja.
  • Listovi su dobar izvor tanina.
  • Drvo je vrlo tvrdo; stolari ga visoko cijene.
  • Koristi se za alate, dijelove mašina itd.
  • Drenjak su grčki majstori koristili od sedmog vijeka prije nove ere za izradu koplja, strela i luka, a majstori su ga smatrali daleko superiornijim od bilo kog drugog drveta.
  • Drvo je povezano sa oružjem.
  • Od kore stabala drenjka korištena je crvena boja od koje se prave fesovi.
  • Tokom punog plodonošenja sa jednog drveta može se ubrati 20–80 kg plodova.
  • Tanka debla čine odlične štake i štapove.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
17 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
5 mjeseci prije

Sta ovdje komemtirat? Ko da citam wikipediju…

Tadija
Gost
Tadija
5 mjeseci prije

Bravo Djuro.

Tadija
Gost
Tadija
5 mjeseci prije
Reply to  Tadija

U NJEMACKOJ JE TO SAMO FOGELFUTER

Ive
Gost
Ive
5 mjeseci prije
Reply to  Tadija

O dobro je poznata Njem. hrana, recimo specijalitet ZWIBL ZUPPE, (juha od luka, vode I soli) bez icega drugog.

Ganicus
Gost
Ganicus
5 mjeseci prije

Sta reci iznenadi me ovaj clanak vise nego da je izbio rat.Ostadoh bez rijeci sta komentarišti🙄

Gašo
Gost
Gašo
5 mjeseci prije

Očekujemo žustru raspravu na ovu temu!

Mikojan
Gost
Mikojan
5 mjeseci prije
Reply to  Gašo

Pa krenimo,
imam drenjak, neki tip, domestikus vulgaris, nisam par godina kosio ispod jednog djela krošnje i sad imam nekoliko mladica koje ću presaditi. Beru ga stare babe (susjede) koje kažu da je to zdravo za ovo i ono. Uglavnom svojim cvatom pravi vijesnik proljeća.

Iva
Gost
Iva
5 mjeseci prije
Reply to  Mikojan

Je l’ se dren stavlja u buket visibaba?

Ive
Gost
Ive
5 mjeseci prije
Reply to  Iva

Moze se cvijet staviti uz kitu, ljepo izgleda.
.

pozitivan pesimista
Gost
pozitivan pesimista
5 mjeseci prije
Reply to  Mikojan

drz’ se baba, one svasta znaju;)

B7ranko Spehar
Gost
B7ranko Spehar
5 mjeseci prije

Popio sam rakije od drenjka “mastike”toliko da sam sigurno besmrtan.🤣

Ion
Gost
Ion
5 mjeseci prije

Pa ima se što komentirati, uzimajući u obzir da većina ljudi je preplašena ove prehlade koju neki zovu corona, drenine jesu savršene za liječenje inflamacija pluća. Drenine i sirutka. Ja drenine berem svake godine. Naberem, ostavim nekoliko dana u hladovini da sazriju i omekšaju, nakon toga zdrobim i pomješam medom.… Pročitaj više »

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
5 mjeseci prije
Reply to  Ion

Ko je prestrasen? Meni cak ni trolovi ne izgledaju preplaseno vec samo zagovaraju vakcine…

pozitivan pesimista
Gost
pozitivan pesimista
5 mjeseci prije
Reply to  Ion

eto, a ti sad napravi sirce i nazovi “debeli & kiseli”, paru da namlatis;)

mike
Gost
mike
5 mjeseci prije
Reply to  Ion

Sve zajedno stavim u plastične boce……
sa ovim sto si stavio u plasticnu bocu si sve ukakio😁

Ive
Gost
Ive
5 mjeseci prije

Pozdravljam ovaj clanak kao zacetak nadam se stalne rubrike o hrani. Pisite o hrani, recepti o poljoprivredi posebno sa tradicionalnog i ekoloskog aspekta.
Mozda se ponekada javim sa nekim prilogom.

Ivan
Gost
Ivan
5 mjeseci prije

Vrlo poučan članak. Koliko dijece uopće zna da ovo voće postoji, ali šećera i raznih sladila oko njih na tone. I onda pričamo o imunitetu koji gradimo kroz vakcine.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik