Ostaci hrane iz 500-godišnje keramike u Northamptonshireu ukazuju na to kako je srednjovjekovna seljačka prehrana bila zdravija od moderne

Kada su bili u pitanju obroci, srednjovjekovni su seljaci imali bolji izbor hrane nego što nas većina danas ima. U nedavnoj studiji objavljenoj u časopisu Archaeological Science, istraživači sa Sveučilišta u Bristolu u Engleskoj primijetili su da su ratari iz tog razdoblja živjeli na mesnim varivima, lisnatom povrću i svježim mliječnim proizvodima – hrani koja je bila puno hranjivija od većine prerađene hrane koja se nalazi u sklopu moderne prehrane.

Tim je analizirao ostatke hrane iz 500 godina stare keramike pronađene u zaseoku u Northamptonshireu, u Engleskoj. Pronašli su podatke o prehrani srednjovjekovnih seljaka, čiji je životni stil uglavnom ostao neistražen.

Keramika: vremenska kapsula za srednjovjekovnu hranu

Tijekom srednjovjekovnog razdoblja, ono što su ljudi jeli često je odražavalo njihovo mjesto u društvu. Divljač se, na primjer, mogla dobiti samo lovom, što objašnjava zašto se to vidi na stolovima plemića tijekom gozbi. Za usporedbu, gusta juha napravljena od povrća bila je osnovna stavka na stolovima seljaka.

Iako postoje mnoge teorije o tome što su jeli srednjovjekovni seljaci, trenutna studija pružila je jedinstven izgled njihove prehrane, kao i njihovih sredstava za uzgoj ove hrane.

“Hrana i prehrana ključni su za razumijevanje svakodnevnog života u srednjovjekovnom razdoblju, posebno za srednjovjekovnog seljaka”, objasnila je vodeća autorica Julie Dunne u intervjuu za MailOnline.

Prema timu, većina studija usredotočena je na raskošne živote plemića i elite, uključujući njihovu dijetu, odjeću i stil života, između ostalog. Međutim, studije o seljacima i drugim običnim ljudima bile su prilično ograničene. Proučavajući njihov način života, istraživači su se nadali rasvijetliti pitanja poljoprivredne proizvodnje i potrošnje iz srednjeg vijeka.

Za trenutnu studiju, istraživači su koristili analizu organskih ostataka, postupak kojim se češlja kroz organske tvari koje su mogle biti zarobljene u poroznim površinama artefakata. Neki od tih predmeta uključuju keramiku, keramičke predmete i žbuku. Tim je pregledao komade keramike pronađene u srednjovjekovnom dvorcu u Northamptonshireu. Nakon niza testova, tim je utvrdio prisutnost lipida. Zatim su ih usporedili s brojnim izvorima i otkrili da sadrže ovce, stoku i žito – kojih je u to vrijeme bilo u izobilju.

Otkrića su otkrila da su seljaci, unatoč poteškoćama u proizvodnji hrane, jeli obroke koji su bili mnogo zdraviji od hrane koju danas jedu mnogi.

Hrana je tada bila zdravija

Prehrana srednjovjekovnih seljaka sastojala se od mesnih i kupusnih variva koji su se kuhali na otvorenom ognjištu. Varivo je također bilo osnovna hrana, kao i mliječni proizvodi poput mlijeka, maslaca i sira – koje su nazivali “bijelim mesom”. Također su kruh pravili s ječmom i zobi.

Razmatrajući ove skupine hrane, istraživači su primijetili da su srednjovjekovni seljaci imali dobro zaokruženu prehranu koja je nudila ugljikohidrate, proteine, vitamine i minerale potrebne za dobro zdravlje. Zob i ječam pružali su ugljikohidrate, a meso i kupus izvrsne izvore proteina.

“Srednjovjekovni seljak imao je zdravu prehranu i nije mu nedostajalo ničega značajnog!” Dodao je Dune. “Sigurno je mnogo zdravija od prehrane prerađene hrane koju danas jedemo.”

Možda bi bilo vrijeme da se današnji ljudi ugledaju na srednjovjekovne seljake, barem što se tiče prehrane.