SAD su se dogovorile s talibanima o konačnom odlasku iz Afganistana

Sjedinjene Države i afganistanski talibanska teroristička skupina dogovorili su primirje, što je približilo vrijeme povlačenja američkih trupa iz Afganistana, izvještava Associated Press, pozivajući se na viši izvor u Pentagonu.

Dužnosnik je napomenuo da će postignuti dogovor o sedmodnevnom “smanjenju razine nasilja” uslijediti konkretni sveafganistanski mirovni pregovori. Pored toga, američki državni tajnik Mike Pompeo i američki ministar obrane Mark Esper sastali su se s afganistanskim predsjednikom Ashrafom Ghanijem na marginama Međunarodnog Sigurnosnog foruma u Münchenu. SAD su najavile da počinju povlačiti trupe iz Afganistana.

Naravno, ovu vijest treba uzeti s rezervom, jer se NATO iz Afganistana povlači godinama, ali nikako da napusti srednjoazijsku zemlju.

Ipak, 9. veljače je priopćeno  da je u granatiranju u Afganistanu ubijeno najmanje pet američkih vojnika. 27. siječnja objavljeno je da se u afganistanskom gradu Ghazni srušio avion koji je pripadao američkim oružanim snagama, a na mjestu pada je identificiran zrakoplov Bombardier E-11A BACN, koji se koristi kao centar zračne komunikacije na planinskim terenima.

Talibani su preuzeli odgovornost za incident, a američka strana priznala je gubitak zrakoplova. Međutim, predstavnik američkog zapovjedništva, pukovnik Sonny Leggett, negirao je umiješanost talibana u nesreću. Prema njegovim riječima, „uzrok katastrofe se istražuje“.

Prošli mjesec je Glavni inspektorat za obnovu Afganistana, vladina agencija Sjedinjenih Država, procijenio je da je u posljednja tri mjeseca 2019. došlo do rekordnog broja napada talibana i drugih antivladinih snaga. Iako talibani pregovaraju s američkim izaslanikom Zalmayom Khalilzadom, odbijaju izravno pregovarati s vladom Ashrafa Ghanija, kojeg smatraju “marionetom Zapada”.

Hitni mir?

Ideja o pregovorima s talibanima nije rođena s Trumpom. Strategija Pompeo-Khalilzad zapravo potječe od Obame i bivše državne tajnice Hillary Clinton.

Tijekom svog govora na West Pointu 2009., predstavljajući svoju novu strategiju u Afganistanu, Obama je izjavio: “Poduprijet ćemo napore afganistanske vlade da otvori vrata za one talibane koji odustanu od nasilja i poštuju ljudska prava svojih sugrađana.” Trump je takav pristup naslijedio u fazi redefiniranja američke politike „manjeg angažmana u inozemstvu“.

Khalizad je, međutim, pogriješio što je u određenim fazama isključio afganistansku vladu iz pregovora. Sada je problem koliko može biti učinkovit, iskren i trajan sporazum s ekstremističkom političkom i vojnom silom poput talibana.

Moramo se prisjetiti i “krvnog” pakta između talibana i Al-Qaede, što je bio izgovor za američku intervenciju u tom području. Što je bilo s tim odnosima? Tko mjeri njihovu “temperaturu”? Svi glavni međunarodni akteri trenutno talibane od suradnika međunarodnog terorizma pretvaraju u “ultranacionaliste”, i to pod pokroviteljstvom pakistanske vlade.

Situacija je prilično složena, jer su talibani dovoljno moćni da upravljaju svim političkim procesima u Kabulu.

Michael Rubin, znanstvenik i bivši časnik Pentagona, kaže kako nije jasno predstavljaju li talibanski predstavnici s kojima je Khalilzad pregovarao sve talibanske skupine.

Na primjer, mreža Haqqani razlikuje se od Quetta Shure, koja se opet razlikuje od sjevernih talibana i tako dalje. Čak i ako su oni s kojima Khalilzad pregovarao bili jedna grupa, čovjek se zapita tko će i kako pregovarati sa svima ostalima koji u manjoj mjeri kontroliraju teritorij.

Ovdje u igru ulaze Rusija i Iran, koji su pokrovitelji drugog unutarafganistanskog dijaloga i nema informacija što je dogovoreno na dva kruga pregovora u Moskvi.

Brzina događaja i glasne izjave američke strane upućuju na to da je, nakon Trumpove teatralne najave odlaska dogovor na putu isključivo zbog nove eskalacije i američkih gubitaka.

Štoviše, Washington i talibani u ovom trenutku žele isto. Trump osobno, što ne znači da to žele i Pentagon i „duboka država“, želi brzo izaći i izvući se iz afganistanske močvare, a talibani žele američke trupe izvan svojih granica.

Oni koji koče inicijativu, tvrde da su „američka povlačenja na Bliskom istoku uvijek su bila poticaj za katastrofe“. Međutim, činjenica je da su katastrofe uvijek dolazile s američkim trupama. Stoga, zovimo talibane kako hoćemo, bili oni teroristička organizacija ili „ultranacionalistička islamistička skupina“, odlazak američkih trupa, ako ga ovaj put zaista bude, može samo doprinijeti miru i stabilnosti Središnje Azije.

Podsjetimo, talibani su kao pokret formirani 1994. godine u jeku građanskog rata u Afganistanu. U 1996. i 2001. godini talibani su bili na vlasti u zemlji, a nakon svrgavanja 2001. započeli su gerilski rat protiv vladinih i NATO snaga u Afganistanu i Pakistanu. Talibani i vlada trenutno traže načine kako postići politički kompromis, a za talibane on nije moguć sve dok posljednji strani vojnik ne napusti zemlju.

 Associated Press