Dok se svijet utrkuje u tome tko će prije staviti umjetnu inteligenciju pod nadzor, dvojica poljskih i jedna finska znanstvenica okreću se dokumentu starom tek godinu dana – enciklici pape Lava XIV. Magnifica Humanitas – kako bi odgovorili na pitanje koje tehnološki divovi izbjegavaju: tko je odgovoran kada algoritam pogriješi?
Istraživači s Katoličkog sveučilišta Ivana Pavla II. u Lublinu (KUL) i Sveučilišta Istočne Finske predstavili su model upravljanja umjetnom inteligencijom koji počiva na osam načela iz papine enciklike. Model objavljen u znanstvenom časopisu AI and Ethics ne pita se samo tko kontrolira tehnologiju – države, korporacije ili svi zajedno – nego kojim se principima uopće treba voditi raspodjela moći i odgovornosti.
Autori – profesor Stanisław Fel, dr. Jarosław Kozak i viša istraživačica Marta Choroszewicz – polaze od problema postojećih sustava: kada u upravljanje uključite previše institucija, lako se dogodi da na kraju nitko nije odgovoran. Njihov hibridni model zato jasno razgraničava uloge vlada, tehnoloških kompanija, stručnjaka, civilnog društva, građana i međunarodnih tijela, a sve ih povezuje osam načela: ljudsko dostojanstvo, opće dobro, univerzalna namjena dobara, socijalna pravda, solidarnost, supsidijarnost, zajednička odgovornost te transparentnost.
Algoritam može pomoći, ali ne smije odlučivati
Konkretan primjer iz studije govori više od apstraktnih načela. Kada se umjetna inteligencija koristi za procjenu prava na socijalne beneficije, algoritam smije podržati obradu zahtjeva, ali ne smije zamijeniti ljudsku prosudbu. Za konačnu odluku mora biti odgovorna konkretna osoba, podnositelj zahtjeva ima pravo na razumljivo objašnjenje i mogućnost žalbe, a cijeli sustav podliježe neovisnoj reviziji uz sudjelovanje predstavnika skupina na koje se odluke odnose.
To je bitna razlika u odnosu na trenutačnu praksu u kojoj se građani sve češće suočavaju s automatiziranim odlukama bez jasnog puta za prigovor. Postavlja se pitanje koje autori studije samo implicitno dotiču: zašto smo uopće dopustili da se takvi sustavi primjenjuju bez jasnih pravila odgovornosti? U Hrvatskoj se, primjerice, digitalizacija javne uprave ubrzano provodi, a da javnost nikada nije dobila odgovor na to tko snosi odgovornost kada informatički sustav pogrešno uskrati pravo građaninu.
Etika kao temelj, ne kao dodatak
Ovo je među prvim akademskim radovima u svijetu koji model upravljanja umjetnom inteligencijom gradi na temeljima papine enciklike iz 2025. godine. Papa Lav XIV. u Magnifica Humanitas nije pisao o tehnologiji kao o prijetnji, nego je pozvao na odgovorno korištenje znanja i moći u službi čovjeka. Znanstvenici sada taj poziv prevode u operativni okvir.
Ono što ovaj model čini posebnim jest to što ne nudi još jednu deklaraciju o etičnoj umjetnoj inteligenciji, kojih je posljednjih godina objavljeno na desetke – od Bruxellesa do Silicijske doline. Umjesto toga, nudi mehanizam u kojem su odgovornosti raspoređene tako da se nitko ne može sakriti iza algoritma. U svijetu u kojem tehnološke kompanije često izbjegavaju odgovornost pozivajući se na složenost sustava, takav pristup predstavlja osvježenje.
Hoće li ovaj model zaživjeti u praksi, ovisit će o političkoj volji. No jedno je sigurno: dok se globalne sile natječu u tome čija će umjetna inteligencija biti brža i moćnija, ovaj rad podsjeća da je temeljno pitanje zapravo jednostavno – služi li nam tehnologija ili mi služimo njoj?
To sto oisujemo kao AI je proizvod kompanija, pa i da je vojska ucestvovala u tome ona je obicno pod kontrolom neke mega kompanije koja je dalje pod kontrolom nekih – privatnika biznismena, cast izuzetcima odnosno nekolicini uistinu slobodnih drzava koliko ih jos uvijek postoji. Sada ako se osvrnemo na ovaj dio teksta “sve ih povezuje osam načela: ljudsko dostojanstvo, opće dobro, univerzalna namjena dobara, socijalna pravda, solidarnost, supsidijarnost, zajednička odgovornost te transparentnost.” Cisto sumnjam da je ista od toga, makar i najmanja iskra u interesu tih megakompanija nego upravo suprotno 😀 Danas citam na nekom portalu vijest kao Andjelina Dzoli posjetila Harkov sa sinom. Pa sve i da je zaista toliko glupa da ne razumije da to nije igra nego veoma rizicna zona vjerovatno bi joj neko rekao da to ne radi, ali to nije ni zanimljivo toliko koliko je zanimljivo da takvu glupost objavi neki portal. Sta to… Čitaj više »
bog da prosti: manje -vise ljudi su kvarljiva roba
– trebaju nam novi ljudi, treba nam novo drustvo