fbpx

Američko ministarstvo pravosuđa odlučilo je donijeti odluku o spajanju T-Mobilea i Sprinta već sljedećeg tjedna

Američko ministarstvo pravosuđa odlučilo je donijeti odluku o spajanju T-Mobilea i Sprinta već sljedećeg tjedna 1

Američko ministarstvo pravosuđa odlučilo je kako će već idućeg tjedna donijeti odluku hoće li odobriti bežične operatere T-Mobile USA i Sprint Corp. u spajanju vrijednom 26,5 milijardi dolara.

Rukovoditelji tvrtke Dish Network Corp su se ranije ovog tjedna sastali sa šefom antitrusta Ministarstva pravosuđa Makanom Delrahimom i predsjednikom Savezne komisije za komunikacije Ajitom Paiem u sklopu vladinog pregleda sporazuma. Ako spajanje prođe ono bi moglo drastično preoblikovati bežično tržište SAD-a.

U petak je Savezni podnesak otkrio kako je predsjednik Disha, Charlie Ergen, bio među rukovoditeljima koji su prisustvovali sastanku u utorak, a tvrtka je “raspravljala o protivljenju predloženog spajanja Sprinta i T-Mobilea u obliku u kojem je trenutno dogovoren.”

Dish je objasnio potrebu za postojanje najmanje četiri operatora mobilne mreže u cijeloj zemlji, te je također razmotrio utjecaj predloženog spajanja na ulazak Dishovog tržišta i njegove planove za izgradnju bežične mreže.

Pai se prošlog mjeseca složio kako će podržati spajanje trećeg i četvrtog najvećeg američkog bežičnog operatera. To je učinio dijelom i zbog toga što su se tvrtke dogovorile za oduzimanje prepaid usluge Boost Mobile.

Verizon Communications Inc, AT&T Inc, T-Mobile i Sprint kontroliraju više od 98% tržišta bežičnih usluga u SAD-u i ostvaruju prihod od 160 milijardi USD na bežične usluge. T-Mobile i Sprint zajedno imaju više od 135 milijuna korisnika, dok Verizon i AT&T kontroliraju dvije trećine ukupnog tržišta bežične komunikacije u SAD-u.

Povjerenik FCC-a Brendan Carr, izjavio je kako podupire spajanje, dok je treći povjerenik, Mike O’Rielly, izjavio kako je sklon podržati sporazum.

Ministarstvo pravosuđa želi da tvrtke prodaju dodatnu imovinu, uključujući i dio bežičnog spektra, kako bi stvorile novog bežičnog konkurenta prije nego što pristanu na odobrenje ugovora.

Iako bi se odluka mogla donijeti idućeg tjedna, blizak izvor izjavio je da bi ona mogla biti odgođena.

Ministarstvo pravosuđa i FCC glasnogovornici odbili su komentirati trenutnu situaciju, kao i Sprint i T-Mobile.

I FCC i Ministarstvo pravosuđa žele stvoriti četvrtog bežičnog konkurenta, a Dish, Altice USA Inc i Charter Communications Inc su potencijalni stjecatelji Boost-a i potencijalnog dijela spektra.

Deset državnih odvjetnika na čelu s New Yorkom i Kalifornijom tužilo je tvrtke i matične tvrtke SoftBank Group Corp i Deutsche Telekom AG, upozoravajući kako će potrošačke cijene skočiti zbog smanjene konkurencije.

Državna konferencija o trenutnom statusu spajanja zakazana je za 21. lipnja, ali oni još uvijek nisu zatražili sudski nalog kojim se privremeno blokira spajanje.

0 0 vote
Ocijenite članak
Sviđa li vam se Logično? Ako niste već lajkali, učinite sada: ❤
Pretplati se
Obavijest
guest
8 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Pera
Gost
Pera
1 godina prije

Sezona kiselih krastavaca je i zvanicno pocela !!!!!

Bracki Kamen
Gost
Bracki Kamen
1 godina prije

Bitna je prijatelju.. Vrlo bitna.. To znaci da Ameri ozbiljno preuzimaju Evropu.. Samo pocni citat od kraja teksta prema pocetku…
Ova vijest je na tragu one.. Kada su kobojagi nijemci preuzeli Monsanto.. Mos mislit… Slijedi potpuna kontrola…

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Američki državni odvjetnici su apsolutno u pravu. Ovo je već monopolna situacija. A sad bi trebala biti još gora…
Btw, komentirajući na portalu, primjećujem kako me hvata želja za prostačenjem…

Piretis
Member
Piretis
1 godina prije
Reply to  Lucija

@Lucija- Lako za Ameriku jer “Amerika je zemlja daleka” nego što ćemo s monopolom u Hrvatskoj? U biti kod nas imamo duopol. Sve manje opterater drže dva dominantna. I onda se lijepo, ko ljudi, nađu i dogovore, o cijenama i nazovi popustima i akcijama. A mi plaćamo i još nas ubjeđuju kako smo dobro prošli. I onda naivni, kakvi već jesmo, kad konačno istekne ugovorna obveza odemo drugom (koji je isti ali se na prvu čini boljim).

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije
Reply to  Piretis

Piretis
Jugoslavija je bila veća država s više proizvođača npr bijele tehnike i deterdženta…pa se nije mogao najčešće izbjeći monopol. U teoriji sva tržišta se kreću između slobodne konkurencije i monopola (oligopola). Ako postoji samo jedan kupac nečeg, ta situacija se zove monopson.
Danas slabo šta od slobodne konkurencije i na domaćim i na svjetskom tržištu…
Dolazi u obzir samo intervencija države, npr u usa Sherman Antitrust zakon.
Kod nas bi država trebala pustiti još kojeg opetatera…ali vidimo da to ne ide ni u usa, gdje je daleko veće tržište.
Devedesetih je bilo vrijeme za zauzdavanje mnc
Danas su interesi mnc zaštićeni državom, tamo gdje je slaba država.
Nijemci su se nekima uspjeli othrvati prije par godina…nuklearnom lobiju i još nekima…

shumadinac
Gost
shumadinac
1 godina prije

Šta sam to zgrešio da me je Bog osudio na život u pogrešno vreme?

Ljudi su pohlepna, grabežljiva bića. Nismo krivi za to, genetika nas usmerava u tom pravcu još od začeća. Ali ljudi su i inteligentna bića i vremenom smo shvatili da moramo da se odreknemo pohlepe da bi živeli u zajednici i tako napredovali. Međutim, priroda je čudo, možeš je promeniti ali da bi se ta promena održala mora se NEPRESTANO ulagati veliki trud inače ona sve brzo vrati na “fabričko podešavanje”.

Čovek jeste inteligentno biće ali i dalje koristi iskonske metode, i dalje daje prednost iskustvu nad logikom. Iskustvo je vrhunski alat ukoliko je kolektivno, lično je još sigurnije ali nije baš poželjno posebno ako je negativno a baš ono daje najbolje smernice. Dakle, dobro je koristiti kolektivno iskustvo – zašto bi logika bila bitnija? Zato što se kolektivno iskustvo može zloupotrebiti, može se iskoristiti za lične ciljeve – može se “privatizovati”.

Da bi opstali u zajednici, ljudi su morali definisati pravila ponašanja kako ne bi dolazilo do međusobnih sukoba. Ta pravila se danas zovu moral (moralna načela). Iako su različita u različitim zajednicama u osnovnom delu su identična.
Nekada je data reč bila zakon. Kršenje date reči je kao posledicu nosilo izopštenje toga ali i njegove porodice iz društva. Uglavnom ne bukvalno ali su postajali „oni koje je bolje izbegavati“ – prisutni u društvu ali samo u neophodnoj meri. Dakle, zajednica je bila sudija. Nisu se svi slagali sa pravilima, posebno oni koji su zbog snage mislili da zaslužuju privilegije. Često bi takvi nametali svoje moralne poglede koji nisu omogućavali pravilno funkcionisanje zajednice zbog kojih su bili napuštani ili bi nestajalo zajednice u obliku u kome je postojala.

Vremenom se zajednica širila i moral je u različitim delovima iste zajednice bio drugačiji. Pojavila se potreba za zakonom. A gde je zakon tu su i advokati – moral više nije određivalo društvo već pojedinci. U početku je zajednica ustajala protiv kršenja morala ali sve manje kako je vreme prolazilo. Zašto?

Širenjem zajednice i stvaranjem zakona pojavila se mogućnost zloupotrebe od strane najgrabežljivijih a dovoljno inteligentnih pojedinaca. Najveća prepreka u ostvarivanju njihovog nauma je bilo kolektivno iskustvo koga su uspeli da privatizuju namećući svoje “iskustvo” kao verodostojno. A da bi se eliminisalo kolektivno iskustvo bilo je neophodno razbiti zajednicu, stvoriti od zajednice “grupu pojedinaca”. Sada su ti najgrabežljiviji bili u stanju da neometano formiraju moralna načela – privatizovali su i moral.

Naravno, za menjanje morala je potrebno vreme ali što se više menja to promene sve više ubrzavaju. Danas je brzina takva da novine još nisu prihvaćene a već se ide na noviji nivo. Ljudi su postali zbunjeni u tolikoj meri da prestaju da razmišljaju šta je ispravno a šta ne – cilj je postignut.

Traba li pomoći drugima? Nekada bi vas začuđeno pogledali na takvo pitanje, danas se postavlja kontra-pitanje “a kakve ja koristi imam od toga”. Mukotrpno građena čovečnost nestaje, grabežljivost se vraća u punoj snazi – i empatija je privatizovana. I junaštvo. I čast. I rodoljublje. I religija. IZGUBILI SMO DUŠU. Sve više se spuštamo na nivo ispod životinja.

Zašto se ljudi sistematski zaglupljuju? Zato što je logiku teško privatizovati. Koliko god da uspeju u tome svako novo pitanje ih vraća na početak. Kolektivno iskustvo je do te mere deformisano da nas ne može spasiti nadolazeće katastrofe, logika nam je poslednje oružje spasenja. Logika pomaže i kad je duša u krizi. Naravno da bez duše ne možemo kvalitetno da živimo, to je samo golo opstajanje i zato je neophodno da je “nacionalizujemo” (interesantna paralela – da li može da postoji individualna duša bez dodira sa kolektivnom?). Danas bi razgovor o tome izgledao otprilike ovako: “Ma *ebeš dušu, privatizovaće nam (stvoriće monopol) od telekomunikacija pa ćemo mobilne minute PLAĆATI skuplje – to je pravi problem”.

Ej Bože, šta sam to zgrešio…

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Gdje je moj odgovor Piretisu??
Tamo je jedina sumnjiva riječ ‘monopson’…

ioewrgfwegr9uwergqeruguer
Gost
ioewrgfwegr9uwergqeruguer
1 godina prije

Koja farsa ciokaubojska. ATT su rasturili jer je kao bio monopolista a sad od kvadropola rade duopol, isto kao i kod nas. A vlasnici svega u čemerici istih krvnih zrnaca kao i ovi iz pravociosuđa, kabalakazalište………………..

POVEZANE VIJESTI

Izbornik