fbpx

ANALIZA: Kina pristala na suradnju s Rusijom u razvoju Sjevernog pomorskog puta

ledolomac

Ruska Državna Duma je 24. prosinca 2017. usvojila nove izmjene Zakona o pomorskim trgovinskim rutama. Među novostima je klauzula o ekskluzivnom pravu na transport nafte i plina kroz Sjeverni pomorski put, teritorijalne vode Rusije koje su zbog otapanja leda postale prohodne za prolaz brodova s velikim teretima. Prema novom zakonu će sada samo ruski brodovi moći transportirati naftu i plin ovim pomorskim pravcem. Prema riječima zastupnika Države Dume, time će se kroz Sjeverno more znatno povećati obujam prometa brodovima pod zastavom Ruske Federacije.

“Ako se praksa korištenja ekskluzivnog prava pokaže uspješnom, takva se norma može proširiti i na druga područja naše zemlje”, ranije je izjavio ruski predsjednik Vladimir Putin.

Međutim, praksa plovidbe ovom rutom još nije u potpunosti zaživjela, a Moskvu je već pozvao Peking, koji je rusku rutu odlučio uključiti najvažniju u sferu svojih interesa.

Ovo nije novost, jer je Kina 2013. godine, zajedno s Rusijom, provela prvi probni transport svoje robe iz kineskog grada Dalijan na obali Pacifika do luke u Rotterdamu u Nizozemskoj.

U kolovozu 2013. je kineski brod “Yong Sheng”, kapaciteta 19 000 tona,   pomorske kompanije Cosco Group krenuo u Europu preko kraće arktičke kraće rute i uputio se u Rotterdam.

Radilo  se o prvom probnom komercijalnom tranzitu Kine kroz sjeveroistočni prolaz, preko Rusije do Europe.

Za putovanje kroz Beringov tjesnac, koje je moguće zbog promjene klime, tada je trajalo 33 dana, dok je tradicionalna ruta kroz “gužvu” u Južnom kineskom moru, da ne govorimo o agresiji i ratu koji se kasnije rasplamsao u Jemenu, prolazeći kroz Sueski kanal i Sredozemno more obično trajao 48 dana.

Cijeli sjeveroistočni prolaz, također poznat kao Sjeverna pomorska ruta mora, prolazi uz rusku obalu na sjeveru zemlje, koja je u to vrijeme bila bez leda samo dva mjeseca u godini. Međutim, Rusija se odlučila na izgradnju ledolomaca, koji mogu omogućiti transport tijekom puno dužeg razdoblja i Kina je spremna sudjelovati u tom projektu. Između ostalog, Sjeverni pomorski put je sve više prohodan i zbog topljenja leda uz ruske obale.

Topljenje leda znači da Rusija treba manje ledolomaca za korištenje ove rute. Financial Times tada piše kako će se, ako postane lakše koristiti brži Sjeverni pomorski put, troškovi tranzita dramatično smanjiti.

Ruske vlasti ove su 2013. godine izdale 372 dozvole za prolaz brodovima, osam puta više nego u 2012. godini. No, stručnjaci su tada bili skeptični i tvrdili kako će proći još vremena, prije nego ova ruta bude mogla konkurirati Sueskom kanalu. Nakon nešto više od četiri godine se čini da će ovaj rok biti puno kraći nego što se očekivalo.

Klimatske promjene sigurno otvaraju nove brodske putove na Arktiku. Ali rute kroz Arktik su i dalje zaleđene čak i u najtoplijim dijelu godine, što znači da će pomorske kompanije morati biti selektivne i koristiti Sjeverni pomorski put po potrebi”, izjavio je Financial Times Cameron Dueck, Kanađanin koji je tom rutom prošao 2009. godine.

Valentin Davidanc, kapetan ruske flote Atomflot, koji upravlja skupinom ruskih nuklearnih ledolomaca, tada je procijenio procjenjuje kako će do 2021. godine tom rutom prolaziti 15 milijuna tona tereta godišnje.

To je malo, ako se usporedi s 929 milijuna tona tereta koji kroz Sueski kanal prošao 2011. godine.

“Možda ćemo vidjeti da Rusija tuda izvozi naftu i plin, ali mislim da je dan kada će kontejnerski brodovi odabrati korištenje Sjeverne pomorske rute iz ekonomskih razloga dosta daleko”, rekao je 2013. jedan od najvećih norveških brodovlasnika, također skeptičan u ovaj projekt.

Tradicionalna ruta koja sada povezuje Kinu s Europskom unijom ide kroz Južno kinesko more, tjesnac Malacca i Indijski ocean. Brod “Yong Sheng” je uspio to učiniti za 33 dana, prešavši 5400 kilometara preko Sjeverne pomorske rute u vodama Rusije.

probni pomorski put

FOTO – Probni tranzit iz 2013. je u Rotterdam stigao dva dana prije predviđenog roka i “Yong Sheng” je uplovio u nizozemsku luku nakon 33 dana putovanja

Kina pozitivno odgovorila na ruski prijedlog

Međutim 26. siječnja ove godine je Kina na najvišoj državnoj razini odlučila prihvatiti ruski prijedlog o zajedničkom korištenju ove rute.

Rusija je Kini dugo nudila prijevoz robe preko puta Sjevernog mora i sada Peking dolazi s inicijativom razvoja “Polarnog Puta svile”, što je jasan odgovor na prijedlog Vladimira Putina.

Naime, ne govorimo o anonimnim izvorima ili medijskim napisima, već službenoj najavi Kine da namjerava raditi na “Polarnom Putu svile” na Arktiku, čime želi stvarati pomorske trgovačke putove i jačati trgovinske odnose s različitim zemljama regije. Ured za tisak Državnog vijeća Kine je prije nekoliko dana objavio prvu “Bijelu knjigu” o kineskoj pomorskoj politici, gdje stoji “kako je Peking važan sudionik u poslovima na Arktiku”.

Iako Kina nema teritorij na Arktiku, Državno vijeće Narodne Republike Kine naglašava njezinu “zemljopisnu blizinu” polarnim područjima. “Polarni Put svile” će biti dio šireg kineskog projekta “Jedan pojas – Jedan put”, navodi se u dokumentu kineskog državnog vrha.

Kina je u dokumentu najavila kako namjerava stvoriti pomorski gospodarski koridor između Kine i Europe kroz Arktički ocean, zajedno s drugim arktičkim državama. Peking je spreman potaknuti kineske poduzetnike na sudjelovanje u razvoju infrastrukture te rute i na komercijalni tranzit. Posebna će se pozornost posvetiti jamčenju sigurnosti pomorske plovidbe na Arktiku, a to je dio kojeg Pekingu može jamčiti Rusija sa svojim vojnim potencijalom u tom području.

Kina već sudjeluje u proučavanju načina plovidbe, osobito u hidrografskom radu, ali i znanstvenim istraživanjima na Arktiku. Zajedno s arktičkim državama Kina namjerava razvijati sektor nafte, plina, mineralnih resursa i nefosilnih goriva, te razvijati ribolov i turizam.

Glavni partner Rusije postaje Kina

ledolomac

FOTO: Model ruskog ledolomca

Kineski glavni partner je u ovom slučaju, naravno, Rusija, koja aktivno razvija Sjevernu pomorsku rutu i već je obavila znatan dio posla. Ruski napori i usvajanje posebnih zakona u Sjevernom pomorskom putu su sigurno inspirirali Peking da među strateške projekte uvrsti i “Polarni put svile”. U prosincu prošle godine je Vladimir Putin pozvao Kinu da se odluči na ovaj korak i odgovor je stigao nakon jednog mjeseca.

“Ova prilika se uvijek razmatrala, a Kina prihvaća sve prijedloge koje smatra ekonomski obećavajućima. Kina je vidjela uspjehe Rusije, procijenila potencijal Sjevernog pomorskog puta i stvorila koncept vlastitog sudjelovanja u razvoju tog prostora”, kaže prvi potpredsjednik Ruske unije inženjera Ivan Andrijevski.

Vraćajući se u 2016. godinu, zahvaljujući kompleksu, tada u izgradnji, “Jamal LNG” i području Novoportovskoje, promet ovom rutom je već dosegao 7,5 milijuna tona i po prvi put premašio količine iz sovjetskog razdoblja.

Prošle je godine ovaj rekord opet oboren i 2017. Sjevernim pomorskim putem prevezeno 10,7 milijuna tona tereta. Čini se da će se predviđanja kapetana skupine ruskih nuklearnih ledolomaca, koji je 2013.  rekao da će tek 2021. tom rutom prolaziti 15 milijuna tona tereta godišnje, ostvariti prije roka.

Ruski Rosmorrečflot je revidirao prognoze i navodi kako će do 2020. transport roba Sjevernom pomorskom rutom porasti na 44 milijuna tona, a do 2030. do 70 milijuna tona godišnje.

Naravno, glavni tereti će biti energetski resursi, kao što su LNG, nafta, ugljen, ali i metali. Od velike važnosti za rast prometa je bilo pokretanje u rad kompleksa “Jamal LNG” u prosincu 2017. godine, kada je iz ruske luke Sabetta isplovilo pet pošiljki LNG-a.

Jamal LNG - Total

FOTO: Jamal LNG

Glavna prednost ove rute je ozbiljno smanjenje vremena prijevoza robe u odnosu na južne rute, preko kanala Suez ili Paname.

Zbog toga je ovaj put izuzetno privlačan za Kinu. Uostalom, Kina je jedan od najvećih igrača na području vanjske trgovine i najveći potrošač energenata. Stoga korištenje pomorskih putova i prirodnih resursa Arktika može imati ogroman utjecaj na kinesku energetsku strategiju i gospodarski razvoj.

Sjeverna pomorska ruta će omogućiti Kini brži isporuku tereta u Europu i smanjiti put za 20 do 30%, čime će se uštedjeti na gorivu i ljudskim resursima. S obzirom na to da se 90% kineske robe isporučuje morem, razvoj “Polarnog Puta svile” Pekingu osigurava ozbiljan gospodarski rast, ali i rast profita.

Kao što smo rekli ranije, put od Kine do Rotterdama kroz Sueski kanal traje 48 dana. No, ruski arktički tanker “Christoph de Margerie”, primjerice, stigao je iz Norveške u Južnu Koreju za samo 15 dana, odnosno tri puta brže.

Kada je 2013. kineski brod “Yong Sheng” stigao u Rotterdam za nešto više od 30 dana, što je dva i pol tjedna manje nego putem kroz Sueski kanal i Sredozemno more, nitko se nije čudio, ali su svi govorili da je led glavni čimbenik koji će onemogućiti razvoj ovog plovnog puta.

No, duljina Sjevernog pomorskog puta je 15 000 kilometara, što je 4444 km manje nego put iz Šangaja do Rotterdama preko Sueskog kanala. Tijekom probne vožnje je kineski transportni brod uštedio 820 000 dolara.

I kineski trgovački brod “Tyantszyan” je ovim putem doputovao u Esbjerg u Danskoj. Ušteda u odnosu na Sueski kanal je bila  oko 15 dana i 383 tona goriva, piše kineski portal na engleskom jeziku People’s Daily.

Prošle godine su Kinezi pokušali ploviti novim načinom. Kineski ledolomac “Xue Long” je prošao sjeverozapadnim prolazom na Arktiku, prešavši put od Azije do Sjeverne Amerike u rekordnom vremenu.

U ljeto 2017. je šest kineskih brodova prošlo Sjevernom pomorskim putem. Bilo je potrebno jasno definirati sporazume i Rusija je morala usvojiti potrebne zakone, pa su ovi brodovi plovili s jednokratnim dozvolama. Sada se sve mijenja i Kina ovim projektom ulazi u strateško partnerstvo s Rusijom.

Klima također pomaže u povećanju protoka robe. Zbog zagrijavanja arktičkih voda ima manje leda, što produljuje mogućnost plovidbe i smanjuje troškove otpreme.

“Kina se, naravno, vodi vlastitim interesima i pokušava sniziti cijene prijevoza, pa se količina tranzita kineske robe ovim putem povećava.

Neki čak vide prijetnju u takvoj ekspanziji. Teoretski, u budućnosti mogu izbiti sukobi zbog značajnog topljenja leda i povećanja vojnih ambicija Kine. No, u ovom trenutku su te prijetnje pretjerane”, vjeruje Andrijevski.

“Mnogo je važnije što će Kina uložiti u razvoj Sjevernog pomorskog puta i bit će glavni partner Rusije u trgovini, tranzitu i mineralima. Danas je najbolja opcija za Rusiju suradnja s Kinom u razvoju Sjevernog pomorskog puta i Arktika”, dodaje stručnjak.

Trgovina Kina-Rusija

FOTO: Ilustracija, Luka Tianjin

Kina danas aktivno surađuje s Južnom Korejom, koja gradi tankere za led i spremna je čak za izgradnju ledolomaca.

“Možda je nemogućnost Rusije da postane konkurent Južnoj Koreji u izgradnji brodova za Arktik glavni izazov za našu zemlju”, vjeruje Andrijevski.

“Rusija apsolutno treba razviti vlastite proizvodne pogone za proizvodnju brodova i tankera za led. Interes za mala i srednja poduzeća će time samo rasti, pa će se i interes za takvom opremom povećati”, kaže stručnjak.

No, spomenimo i da za izgradnju klasičnih brodova za plovidbu Sjevernim pomorskim putem Rusija gradi ogromno brodogradilište “Zvijezda” na Primorskom kraju na Pacifiku.

Za Rusiju je važno ne samo da kineski teret prolazi kroz Sjeverni pomorski put, nego ida se osigura utovar. Želja azijskog diva da uloži ogromne novce u razvoj Sjevernog pomorskog puta i infrastrukture je velika i veliki je plus za Rusiju. Zajedničko korištenje potencijala Sjevernog pomorskog puta, kao važnog dijela “Novog puta svile”, bit će izvrstan pokretač razvoja ruskog gospodarstva, a partner je siguran.

Jedini je “problem” što se može dramatično promijeniti karta svjetskih pomorskih puteva i još uvijek nije poznato kakav odgovor na dogovor Kine i Rusije spremaju gubitnici u ovoj igri. Vjerojatno ćemo ga ubrzo saznati i nema sumnje da će biti oštar, jer je svjetski pomorski tranzit jedan od najvažnijih sektora nad kojim monopol ljubomorno čuvaju dojučerašnji vladari svjetskih mora.

Izazov na Arktiku – Kroz Sjeverni pomorski put će ploviti samo ruski brodovi

ANALIZA: SAD na Arktiku moraju dokazati da su još uvijek vodeća sila na svijetu

sjeverni morski put

FOTO –Sjeverni pomorski put u ruskim vodama (plavo)

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
16 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije

Po svemu sudeći, čini se da s ovom najavom diobe ekskluzivnog ruskog prava na prolaz isključivo ruskih brodova arktičkim putem između Rusije i Kine, Rusija po prvi put dolazi u podređeni položaj u odnosima s Kinom (može to netko nazivati strateškim partnerstvom, kao što to nazivaju i MOLovo suvlasništvo u INI, ma je jasno tko je jači i tko određuje pravila igre). Još veća konkurentnost kineske robe koja će biti još jeftinija u Europi, nego li do sad, značit će dalje jačanje Kine. U odnosu na Rusiju i sve ostale. Pa će prije ili poslije doći do kineske potrebe za lebensraum-om za njihovo i dalje rastuće stanovništvo.

Mak
Gost
Mak
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Rusko je more, a Kineski trgovački brodovi, tako da ne znam o čemu trabunjaš, možda će Kinezi manje plaćati, ali put od vladivostoka do evrope, je kraći nego od hon-konga do Soluna! Ulaganje pola-pola! Poyyy

lima
Gost
lima
2 godine prije

Evo i nekakve koristi od globalnog zatopljenja.

Weteran
Gost
Weteran
2 godine prije

Kina je na dvostrukom kvačilu?!
Tako treba da ostane!

Željko
Gost
Željko
2 godine prije

OFF TOPIC
https://www.youtube.com/watch?v=EayS0HF9ttQ
Pitanje, ne potcjenjujem Sarajevo, ali ipak su Zagreb i Beograd “jači” sa novinarima, ali kako to da emisija “Paralele”, odlična emisija, egzistira u poluprotektoratu po imenu Bosna i Hercegovina, a da ne može u Zagrebu ili Beogradu? Mladen Marić, novinar FTV iz Sarajeva je NOVINAR u pravom smislu riječi! I neku FACE TV imaju, vrlo dobru TV, u Sarajevu!

Alen
Gost
Alen
2 godine prije
Reply to  Željko

Mladen je ekstra…

Mak
Gost
Mak
2 godine prije
Reply to  Željko

Mladen je valjda Hrvat, ponaša se ko Srbin, a vole ga Muslimani isto kao i pokojni prof. Lovrenović! Poyyy

Krkan
Gost
Krkan
2 godine prije
Reply to  Mak

Emisija Paralele se na FTV emituje preko 10 godina, i ja je pratim preko 10 godina. Dobra emisija svakako za potpuno glupo i nepismeno drustvo, kakvo je ovdje u BiH. Meni nije jasno kako se ta emisija toliko dugo uspjela odrzati, i to posebno na SDA televiziji, sto FTV jeste. FTV vecinom gledaju penzioneri, kao i polupismeni srednjovjecni industrijski radnici, koji uopce ne kontaju o cemu Mladen prica tolike godine. FTV tim ljudima konstantno ispire mozak lazima i potpuno pesimistickim iracionalizmom, te ako pogledate.Dnevnik 2 u 19.30 na istom kanalu, svaki dan im zvuci kao armagedon, za 10 dana dobijete zelju da izvrsite samoubistvo. Zbog toga mi nije jasno kako tako dobra emisija toliko dugo egzistira na SDA kanalu kao FTV.

Sinisa
Gost
Sinisa
2 godine prije

Budale sa Zapada…otjerase Rusiju ka Kini.
Ono kada trazis potkovicu a uz put izvubis kpnja dorata!

Alen
Gost
Alen
2 godine prije

Odlicna stvar za kinu i rusiju , ovo se zove s jednim udarcem 50 muha….
Sigurna ruta od svih americkih smicalica i reketarenja…

Da sto prije utvrde rutu i da sto prije zazive milioni tona s tom rutom..
Kina i rusija.nek se razvijaju sretno i u partnerskim odnosima zajedno su jaci…
A psihopate iz imperije nek se brckaju na svojim nosacima aviona jel tamo sjeverno nemaju s cim…

Sinisa
Gost
Sinisa
2 godine prije

“Juzni tok” postaje “Srpski tok”?

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  Sinisa

Potok uz Moravu, gdje ti je sad ta info. Ali nemoj molim te Blic, Informer, Kurir i sl…. Gdje je ugovor, il se šališ? Nije problem otvoriti stranicu Gazproma.

Sinisa
Gost
Sinisa
2 godine prije

Izmedju ostalog i Blic pa i ako je.
Laki,video si znak pitanja na kraju komentara;ako nisi sposoban razviti nesto konstruktivno onda barem se ponasaj 😛

Mak
Gost
Mak
2 godine prije
Reply to  Sinisa

Blic=Bljic+Bljuc!

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije

Alo malo, grickaj čipi čips, dakle ovo su ruske teritorijalne vode. gdje je problem? a sad će oni Greenpeace itd, već sam vidio da se bune što brodovi plove morem, čak je i HRT objavio dokumentarac koliko štete učine samo u Južnom kineskom moru. zašto baš tamo, ajtd znaj? Zašto ne na ruti New York – London

Neutralno
Gost
Neutralno
2 godine prije

Kinezi vole slavene tj vole slavenske zene

POVEZANE VIJESTI

Izbornik