fbpx

Bruxelles Rimu prijeti sankcijama – Salvini i Di Maio ne misle popustiti

italija eu europa evropa

Jučer je Europska unija ponovno odbila talijanski proračun i priprema se za pokretanje disciplinskog postupka protiv Rima. Agencije prenose da je talijanska je vlada odbila smanjiti proračunski manjak na razinu koju je zbog prevelike zaduženosti preporučila Europska komisija, iako je manjak od 2,4% još uvijek u okvirima dozvoljenog u eurozoni, gdje se dopušta 3%. Jučer su napravljeni prvi koraci prema uvođenju sankcija protiv Italije, među ostalima prenose Reuters i britanski Daily Express.

Ranije je talijanska vladajuća koalicija uputila “otvoreni izazov eurobirokratima”, kada je predala nacrt proračuna za iduću godinu u kojem predviđa deficit od 2,4% bruto domaćeg proizvoda. Vodstvo Europske unije se boji da će proračun, koji premašuje 44 milijarde eura, dovesti do dodatnog povećanja inozemnog duga zemlje, koji danas iznosi 2500 milijarde ili 131% državnog BDP-a.

Ovaj nacrt proračuna je prvo odbacila Europska komisija u listopadu ove godine, a od tada je tekst pretrpio samo neke manje izmjene.

Prema europskom povjereniku Güntheru Oettingeru, neaktivnost Bruxellesa o ovom pitanju izazvat će prosvjed iz ostalih zemalja članica EU.

“Ako ništa ne učinimo u srijedu, to sigurno neće doprinijeti napretku”, rekao je europski dužnosnik.

Talijanski potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini je zauzvrat odgovorio eurobirokratima kako financijski ciljevi zemlje ostaju nepromijenjeni i odbio je dalje raspravljati o ovom pitanju.

“Uvjereni smo u brojke u našem proračunu. O tome ćemo govoriti za godinu dana”, kazao je Matteo Salvini novinarima.

Prema jučerašnjim informacijama, vodstvo EU već poduzima prve korake za nametanje disciplinskih mjera protiv Italije.

Ovi koraci su podržani od strane vlada eurozone, koje su zabrinute da će talijanski financijski planovi “izazvati još veću dužničku krizu, koja bi mogla pogoditi sve ostale zemlje koje koriste jedinstvenu valutu”.

U sljedeća dva tjedna zemlje članice EU će morati proučiti izvješće Europske komisije o Rimu. Ako se države slože sa zaključcima regulatornog tijela, Europska komisija će dobiti pravo da početkom prosinca ove godine protiv Italije pokrene “postupak prekomjernog deficita”.

Nakon toga, Vijeće Europske unije, koje se sastoji od šefova država ili vlada svih zemalja članica EU, morat će odobriti pokretanje postupka, a Italija će imati 3 do 6 mjeseci da poduzme bilo kakvu akciju sa svoje strane kako bi ispunila uvjete ultimatuma Bruxellesa.

Prema Salviniju, svaka sankcija od strane EU će biti “znak nepoštivanja Talijana”. Prema talijanskim vlastima, povećanje proračuna i rast državne potrošnje su nužni kako bi se država učinkovitije borila s usporavanjem gospodarskog rasta, koje zahvaća cijelu Europu.

Italija dug

FOTO – Proces razgradnje suvereniteta talijanske države je počeo primjenom neoliberalne politike i ulaskom u euro, nakon što su godinama mijenjani svi zakoni koji su to sprečavali

Kao što je navedeno od strane Mattea Salvinija, “ako Bruxelles ili neki uzoriti profesori žele da Italija ima nultu stopu gospodarskog rasta, oni nisu napali samo vladi ili jednog njezinog ministra”.

Govoreći jučer ujutro, talijanski potpredsjednik vlade je ponovio svoj stav, rekavši “kako je spreman za dijalog o ulaganjima, ali ne i za raspravu o proračunskom deficitu i mirovinskoj reformi”.

CNBC News upozorava kako talijanska vlada čvrsto ostaje pri svojim proračunskim prijedlozima, ali se zbog toga suočava s disciplinskim mjerama Europske unije.

Europska komisija, iako je dozvoljeni proračunski deficit za zemlje eurozone 3%, tvrdi kako to ne vrijedi za Italiju koja mora raditi na smanjenju svog velikog duga. Pokretanje “postupka prekomjernog deficita” bi moglo dovesti do kažnjavanja Italije.

Talijanski zamjenik premijera Matteo Salvini ostao je nakon vijesti prkosno rekao kako će razgovarati s Europskom komisijom, “pristojno, kao i uvijek, ali će nastaviti”.

Rekao je kako će Italija objasniti svoje strukturne reforme i investicijske planove Europskoj uniji i kako se nada da će izbjeći sankcije.

Talijanski premijer Giuseppe Conte, kojeg u velikoj mjeri smatraju za tehnokratskog vođu pod utjecajem Salvinija, kao i njegov kolega Luigi Di Maio, izjavili su kako je vlada uvjerena u svoj proračun i dodao kako  će o svemu razgovarati s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom u nedjelju.

U trenutnom scenariju, odbijajući izmijeniti svoje proračunske planove, Italija se sada suočava s novčanom kaznom od strane Europske komisije.

Ranije ujutro u srijedu je talijanski list La Stampa izvijestio kako bi Salvini mogao biti otvoren za reviziju vladinog proračuna za 2019. godinu, ali da neće dirati ključne stavke iz predizbornih obećanja koje su Salvini i Di Maio dali građanima.

Nacrt proračuna, koji predviđa osnovni dohodak za siromašne, smanjenje poreza i izmjene mirovinske reforme kako bi se pogodovalo umirovljenicima, Bruxelles je odbacio i mogao bi kazniti Italiju ako se proračun ne primijeni.

Međutim, ova je prijetnja mač s dvije oštrice, jer bi se kažnjavanjem dodatno rasplamsao plamen euroskepticizma među Talijanima, od kojih bi većina na hipotetskom referendumu već sada glasala za izlazak iz EU.

La Stampa navodi kako je Salvini spreman smanjiti planiranu potrošnju za zajamčeni dohodak siromašnim građanima i odustati od mirovinske reforme, ali su iz sjedišta Lige, koju vodi Salvini, poručili kako je riječ o neutemeljenim medijskim napisima i kako neće biti nikakvih izmjena usvojenog nacrta proračuna.

To znači da Rim i Bruxelles ulaze u razdoblje otvorenog sukoba, što je prvi put da središnje vlasti EU ulaze u rat s jednom od zemalja utemeljiteljica Europske unije.

Europa je na prekretnici – Ili suverenitet ili barbarstvo

0 0 vote
Ocijenite članak
Sviđa li vam se Logično? Ako niste već lajkali, učinite sada: ❤
Pretplati se
Obavijest
guest
29 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
dinaricus vulgaris
Gost
dinaricus vulgaris
2 godine prije

rim treba odmah podiči legije i vratit granice iz 5 stolječa…neče gali,vizigoti,germani i ostali barbari krojit rimsku politiku

fenix
Gost
fenix
2 godine prije

Do sada najbolji komentar hahaha?

Brainstorm
Gost
Brainstorm
2 godine prije

mislim da se svaka drzava kojoj je ugrozena proizvodnja treba prvenstveno koncentrirati na povecanje poreza na trgovinu (pdv) dok istovremeno drasticno smanjiti poreze na rad i proizvodnju.

Mikojan
Gost
Mikojan
2 godine prije
Reply to  Brainstorm

@Brainstorm, u sridu, tratko i jasno. Država koja ima PDV 25% ne bi smijela imati ni jedan drugi porez i sve bi bilo savršeno, ne da bi se svi vratili nego bi privukli strance da investiraju, rade, stvaraju. A najveća mi je želja da se konačno največi HRVATI vrate u Hrvatsku iz Kraljevine Monako !

Moreno
Gost
Moreno
2 godine prije
Reply to  Brainstorm

Brainstorm Za proizvodnju odnosno povećanje produktivnosti najbitniji su monetarni, a tek onda fiskalni alati.
Čini se kako si podlega sveopćoj propagandi koja se služi poluistinama kako bi se sakrija glavni uzrok.
Poluistine su puno opasnije od notornih laži jer se na ovome primjeru niko nemože ne složit kako je porezna presija neizdrživa, a sve kako se glavni uzrok nebi spominja, a kamoli da bi se o njemu raspravljalo.

Tak
Gost
Tak
2 godine prije

Kad idu oni fiskalni bonovi koje bi trebali koristiti gospodarstvenici legalno kao sredstvo plaćanja (alternativa euru?)

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  Tak

Čini se da su od toga odustali

Tak
Gost
Tak
2 godine prije

Pa to je bilo glavno!!

Moreno
Gost
Moreno
2 godine prije
Reply to  Tak

Tak Paralelna valuta nebi tribala ić na prvu dok se ne isprovaju ostali načini rješavanja problema.
Bilo bi suludo u ovoj fazi uvodit paralelnu valutu u Italiji, ali ako Italija dođe u situacija ka Grčka prij tri godine onda je to opcija . . . drugim riječima kad EU stisne Talijancima jaja u moršu da ovi vide mali miljun europskih žutih zvizdica isprid očiju tek onda će se pokazat jesu li Talijanci muda imali ili ne. Tsipras je u Grčkoj kleknija, oće li ovi Talijanci to neznamo.

Fridrich dr
Gost
Fridrich dr
2 godine prije

Svijet duguje 10000000000000000000000000$
Kome?

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  Fridrich dr

Svi svima, zato treba uskrsnut Kardelja ili Branka Horvata, dat mu knjige , da on “isprebija dugove”. Znaš ono ti duguješ meni ja tvom komšiji , a tvoj komšija tebi, pa se izračuna i anulira toga barem 80%.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije

Samo je “problem” kako bi onda živli međunarodni kamatari. Npr. Grčka je efektivno posudila 90 mlrd eura, a sve ostalo su kamate, do 350 mlrf. Italija isto tako , mislim. Dio od 2350 mlrd je samo stvarno zaduženje, a sve ostalo zrak.

Mia
Gost
Mia
2 godine prije

Po pravilima iz 1960 svaka banka ima pravo za jednu jedinicu valute u banci posuditi 10puta toliko, znaci od mil kn banka moze posuditi 10mil kuna kredita. Od 10kuna istog trenutka stvaraju 100 uz to kamata na tih 100kn 6% kamata na godinu.

Splitexpress
Gost
Splitexpress
2 godine prije
Reply to  Mia

To nije pravilo iz 1960,to je tzv multiplikator depozita,kod malih banaka on je 3-5,a kod velikih 8-10 puta depozit,radi toga banke traže depozit od 10%,da ustvari uvećavaju deponentnu bazu,jer kada bi banka davala kredit samo iz depozita svaka bi bila u minusu,jer je kamatna razlika između aktivne i pasivne relativno mala?

Mercury
Gost
Mercury
2 godine prije
Reply to  Splitexpress

@ Splitexpress
Na pravom si putu. To je kreditni multiplikator. Ovisi od države do države. Kod nas je on ograničen. A primjerice Ameri su uspjeli do prije 2008 natjerati ga 1 naspram 33. Ne znam koja je danas brojka.
I ne, banka ne bi bila u minusu da nema kreditnog multiplikatora.
Međutim, problem je, kao što Mia kaže, da banka, za primjer, na 10 kn depozita izdaje 100kn kredita te dobiva kamatu na 90kn koje ne postoje. Jel smiješ ti raditi taj posao? Ne smiješ. To je bankarska privilegija o kojoj danas nitko ne priča. osim što banka zarađuje na novcima koji ne postoje, problem je još veći kada se ti novci ne vrate jer je kredit dan prijatelju. Znači banka je ostala bez 100kn, a za pokriće ima samo 10kn. To je laičko objašnjenje za propadanje banaka koje onda spašavaju porezni obveznici. Primjerice, u cijeloj Italiji ima oko 600 milijardi NPL-ova (non preforming loans). To netko mora platiti… Talijanska vlada je što direktno, što indirektno već iskeširala preko 40 milijardi eura za taj problem. Talijansko bankarstvo trenutačno ne može preživjeti još jednu “2008”. Ispričavam se, može, ali će završiti kao Grčka.

Moreno
Gost
Moreno
2 godine prije

Laki Globalni dug je doša do 250 tisuća miljardi dolara šta je tri globalna BDP-a, a kolaterali za ti dug niti u približnome iznosu ne postoje šta znači kako bi puno njih po toj tvojoj teoriji ostalo kratkih rukava.
A kad se globalna Ponzi shema uruši neka nam Bog pomogne.

Mercury
Gost
Mercury
2 godine prije
Reply to  Moreno

@ Moreno

Na žalost, dobro si rekao, puno njih će ostati kratkih rukava, a to smo mi, porezni obveznici.
Trenutačni sustav kretanja novaca je da su 1% njih vjerovnici, a svi ostali dužnici. Jedan od glavnih kanala preusmjeravanja love ka tih 1% su primjerice države. Države se zadužuju i zadužuju i zadužuju i zadužuju, a mi plaćamo to zaduživanje. Država je samo jedan od posrednika koji nama uzima lovu i preusmjerava ih u ovaj 1%.

Imaš primjer iz 2008 gdje se u Americi dogodila samo jedna bitna stvar, a to je da se ovih 1% obogatilo na toj krizi za nekih 1200 milijardi dolara preko leđa poreznih obveznika. Uz to, financijski sustav je doživio okrupnjavanje i postao još gora neman koja će sljedeći puta još više koštati kada onih 1% zatraži laku lovu.

I nažalost, ova ponzi shema se neće urušiti jer je utemeljena na ljudskoj naravi. Jedan profesor ekonomije iz Amerike je davao intervju i pitan je žašto Američki san još uvijek živi. Odgovor je bio i citiram “Zato što onih 99% živi u nadi da će doći među onih 1%”. Od kad se rodimo, programira nas se da trčimo za lovom. Pogledaj oko sebe u što se ljudi pretvaraju.

Valter
Gost
Valter
2 godine prije
Reply to  Fridrich dr

Kako kome …pa bankama … što centralnim, što komercijalnim. A ove pak stvaraju novac iz čistog zraka 🙂

Moreno
Gost
Moreno
2 godine prije
Reply to  Valter

Valter Laki je dobro napisa, svi su dužni svima. Centralne banke proizvode novce i distribuiraju ih priko velikih banaka (prime dealera) koje sa ostalim bankama zadužuju države, tvrtke, građane, pokupe svoju maržu i dugove u obliku vrijedonosnih papira opet prodaju drugim državama, fondovima i banke idu dalje . . . samo Deutche Bank ima derivativa u visini tri godišnja BDP-a cile EU i ako klekne svi koji su imali te derivative dobit će šipak.
Osnovna stvar šta većina ne razumi je to kako je svaki dug nečija imovina.
Najbanalniji primjer ti je da je jedan od komentatora ovoga portala diga kredit za stan, a drugi komentator upkaćuje u mirovinski fond koji je podsredstvom banke kupija taj dug i ako prvi više ne bude moga plaćat kredit za stan ovi drugi puši dio mirovine.

Bluebird
Gost
Bluebird
2 godine prije
Reply to  Fridrich dr

Kad bogati nemaju šta raditi s novcem, kupuju državne obaveznice koje zavisno od slučaja donose više ili manje siguran dobitak. Zato se zovu obaveznice jer se države obavezuju vratiti. To su novci koje države posude za investiciju u državnoj infrastrukturi. Kad su ti novci korektno investirani (ceste, željeznice i.t.d) onda se zaradi i dug se vrati. Kad je novac upotrebljen za potplaćivanje glasača i slično, dug raste, kamate rastu i nikad kraja .(Grčka, Italija, Hrvatska i ostali) Nešto kao ostale dionice na burzi, koje nemoraju donesti novac ako im vrijednost padne. Državne obaveznice uvijek donose novac. Kina ima najviše američkih obaveznica, kojih se polako oslobadja jer nema više povjerenje u dollar. Ukratko sad zaš kome države duguju.

nije bitno tko
Gost
nije bitno tko
2 godine prije
Reply to  Fridrich dr

Svet sav taj novac duguje štampačima novca odnosno največoj mafiji na svetu, koja se zove FED.

eu kolonija
Gost
eu kolonija
2 godine prije

represija diktatorskog režima prema italiji se nastavlja. smrt eu diktaturi, sloboda narodu

ps. možda bi bruxelles više volio da italijani te novce daju za sanaciju američkih posrnulih banaka umjesto narodu italije kao što su davali novce I šakom I kapom 2008. god. neka malo odštampaju eura barem su na to navikli I to znaju raditi

Bumbum
Gost
Bumbum
2 godine prije

A koliko Italija trosi za vojne potrebe? Tko to njoj prijeti da se stalno fila atomskim glavama i vojnim bazama koje financira dok za gradane pogodene potresom eto nema se… ma fuj svi vazali su isti

alan ford
Gost
alan ford
2 godine prije

Kriminalci Juncker, Mario Draghi (predsjednik ECB i Goldman Saksovac koji je 2001. kao menadžer GS-a imao svioje prstiće u lažiranju grčkih financija i uguravanju Grčke u euro zonu), i ostali, koji bi u stvari svi trebali biti u pržunu, prijete Italiji. Jer im tako naređuju njihove gazde ciobanksteri iz FED-a.
Ti navodni dugovi u milijardama i stotinama milijardi eura su virtualni novac na kompjuterima, a ciobankarska mafija na taj način svaku državu želi staviti u okove dužničkog ropstva.
Jedini izlaza je raspad cionističke korporativne tvorevine EU, i povratak suverenosti nacionalnioh država, to će morati shvatiti i Italija, i Mađarska i Češkja i Poljska i ostale države, koje sada nešto malo talasaju protuv briselskih kriminalaca

Splitexpress
Gost
Splitexpress
2 godine prije

Bez brige Talijani su najstariji bankari u Evropi,preveliki su da propadnu a da ne povuku i druge,nisu oni mali kao što je bila Grčka?

Lauda
Gost
Lauda
2 godine prije

Pita će Junkera… Ako bude trezan ????

Mat
Gost
Mat
2 godine prije

Draga,stara,dobra……..lira.

apolo
Gost
apolo
2 godine prije

Di Maio:” Italijea nece ratificirati sporazum CETA”.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik