Idemo li ka digitalnom društvu ili srljamo u digitalno ropstvo?

Napredak znanosti posljednjih nekoliko desetljeća je dosegao takve razine da je samo prvih 17 godina novog milenija nemoguće usporediti s 20. stoljećem, ranije da ne govorimo.

Gotovo patološka opsjednutost  za digitalnim gospodarstvom je dobro poznata. Ni Rusija, Kina i druge zemlje u tome nisu iznimke. Moskva je čak usvojila odgovarajući vladin konceptualni program. Međutim, je li tako lijepo i bezbrižno u projektu izgradnje “digitalne budućnosti”? Moguće da jeste, ali ovisi kojim putem idemo. S druge strane, tehnološki napredak je nemoguće zaustaviti.

Ruski stručnjak u području kibernetike i nadzornih sustava Valerij Filimonov smatra da je “digitalno društvo” globalistički projekt kojem je cilj, korištenjem informacijskih tehnologija, telekomunikacijskih mreža i srodnih projekata, izgraditi novu robovsku zajednicu.

U Ženevi je 2003. godine održana prva poznata rasprava o tome kako izgraditi nadnacionalno digitalno informacijsko društvo. Skup je održan pod imenom “World Summit on the Information Society” (WSIS).

Nakon 2005. godine se ovi sastanci održavaju na godišnjoj razini u različitim dijelovima svijeta u “poluzatvorenom obliku”. Izaslanstvo iz Rusije je također prisutno. U ovom konceptu se države promatraju kao platforme s elektroničkim sustavom javne uprave. Prema Valeriju Filimonovu, Ruska Federacija ovdje ima “eksperimentalnu ulogu”.

Kad se govori o “digitalnoj ekonomiji”, to treba razumjeti ne samo kao proizvodnju ili tržište, već i kao “digitalno upravljanje”. “Digitalna transformacija” postupno pretvara državu u “tvornicu za obradu podataka”. To znači da se format države mijenja, koju se od izvora moći pretvara u strukturu za pružanje usluga.

Ustav se može postupno zamijeniti “tržišnim zakonima”, što paralelno može pratiti ukidanje gotovine kao sredstva plaćanja, što je proces koji je već u tijeku.

Središnja banka može iznenada odlučiti da papirni novac više “nije profitabilan i da je opterećenje u poslovanju”. U ovom slučaju, institucije vlasti postaju velike banke, koje će preuzeti državne funkcije.

Gotovo svatko će imati “financijski dosje”, koji će sadržavati sve izvore prihoda i podatke o potrošnji. Kao pokazatelj pristupa elektroničkim sredstvima plaćanja i razmjena će se koristiti biometrijski parametri.

Ako ne postoji država koja ima ovlasti nad financijskim sustavom, bit će nužno uspostaviti anonimno tijelo, “elektroničku vladu” koja će moći ne samo osigurati financijske transakcije, nego i kažnjavati. Načelo slobode izbora se vrlo lako može zamijeniti načelom “lojalnosti prema sustavu”, što će biti glavni kriterij kvalitete ljudskog postojanja u društvu.

“Digitalno društvo” može biti pojednostavljena verzija “digitalnog ropstva”. Ekonomski liberalizam u povijesti nikada nije poboljšao kvalitetu života stanovništva, samo je omogućio lakše iskorištavanje.

Ovdje treba naglasiti da govorimo o ekonomskom liberalizmu na globalnoj razini, a ne u nekoliko gospodarstava Europe, koja su procvala upravo zahvaljujući takvom sustavu, koji im je omogućio iskorištavanje zemalja takozvanog Trećeg svijeta.

Uzmite samo primjer krvi na našim rukama. Nas koji koristimo pametne telefone, kućna i prijenosna računala, konzole za razne igrice i drugu visoku tehnologiju. Nitko od nas se ne pita odakle Apple, Samsung, Nintendo, Canon, Nikon , Sharp, HP, Dell ,Microsoft, HTC i drugi dobivaju vrijedne sirovine bez kojih bi proizvodnja svega što koristimo bila nemoguća. Da nije ubijeno najmanje 6 milijuna ljudi i porobljeno na desetine milijuna drugih samo u Kongu, taj “digitalni svijet” bi bio nemoguć. Slijedom toga, čak i liberalna “digitalna budućnost” se već temelji na genocidu, ali to nikoga ne zanima.

VIDEO – “Digitalnu budućnost” prati genocid u Kongu

Naravno, kao što smo rekli, tehnološki je napredak nemoguće zaustaviti, ali treba biti oprezan pri usvajanju zakona i transformacije države u “digitalno društvo” kojem država neće biti ni potrebna.

U antičko doba su plemeniti metali bili ekvivalent za ljudski rad i proizvedene robe, potom je stvoren metalni novac, koji je na kraju zamijenjen novcem kakvog smo poznavali sve do prije nekoliko desetljeća. Papirnati novac, govorimo o američkom dolaru, naravno, odustaje od zlatnog standarda, da bi tehnološkim napretkom sada sve valute u svijetu trebao zamijeniti elektronički novac.

“Ovo nije ekonomija, već sustav upravljanja kroz manipulaciju novcem. Značenje financijskog tržišta se ne mijenja, ali se mijenja sadržaj. Zapravo se prelazi u fazu teške prisile, bez ikakve obveze da nam se jamči bilo što drugo, osim nasilja u slučaju neposlušnosti. Anonimni sustav upravljanja bi se provodio preko ovlaštenih predstavnika, a oni bi se koristili metodama financijske, ekonomske, policijske, psihološke i vojne prisile. Svijet bi postao “Veliki Babilon” u kojem se svaki financijski rob skrbi za “svevidljivo oko”. Obratite pažnju da se nakon raspada Sovjetskog Saveza svijet ubrzano “razvija” u tom smjeru”, upozorava kibernetički i stručnjak za nadzorne sustave Valerij Filimonov.

Iako promišljanja Valerija Filimonova imaju i odlike znanstvene fantastike, ako pažljivije pogledamo što se događa u svijetu, onda je stručnjak u brojnim stvarima u pravu.