Iako su se prve carine u trgovinskom ratu između Sjedinjenih Država i Kine počele naplaćivati 6. srpnja, a drugi paket trgovinskih tarifa stupa na snagu 23. kolovoza, izvoz iz Kine je u srpnju rastao snažnije od prognoza, a oštro je povećan i uvoz. Naravno, Kina još uvijek ima enormnu pozitivu trgovinsku bilancu, ali ovi podaci upućuju da unutarnja i vanjska potražnja Kine i dalje rastu, unatoč napetostima u trgovinskim odnosima sa Sjedinjenim Državama.
U izračunu u dolarima, izvoz Kine je u srpnju na godišnjoj razini porastao za 12,2%, nakon što je i lipnju također porastao za 11,2%, priopćila je Glavna carinska uprave Narodne Republike Kine. Prije objave podataka su analitičari za Reuters prognozirali prosječno povećanje izvoza za 10%, uzevši u obzir početak naplate carina u srpnju na robe iz prvog paketa Trumpove administracije.
Unutarnja potrošnja u Kini također raste, pa je i uvoz u srpnju na godišnjoj razini porastao za 27,3 posto, dok je očekivani rast bio 16,2 posto. Mjesec dana ranije uvoz u Kini na godišnjoj razini porastao za 14,1%.
Ukupni pozitivni kineski trgovinski višak je prošlog mjeseca iznosio 28,05 milijarde dolara, dok je u lipnju suficit iznosio 41,47 milijardi dolara. Analitičari su zbog trgovinskog rata predviđali pad pozitivne bilance na 39,33 milijarde dolara, ali je on bio nešto veći od dvije milijarde.
Međutim, Bloomberg i Reuters ne navode robe zbog kojih se kineska pozitivna bilanca na mjesečnoj razini gotovo prepolovila, ali se zna da to nije zbog trgovine sa Sjedinjenim Državama.
Kao najveći svjetski izvoznik, Kina i dalje uživati u blagodatima rasta globalne potražnje. Međutim, eskalacija napetosti i rastuće prepreke u trgovini s američkim partnerima ne slute na dobro, piše Bloomberg, iako priznaje da za sada još uvijek nema velikih promjena u trgovini sa Sjedinjenim Državama.
Naime, izvoz iz Kine u SAD je u srpnju porastao na 41,5 milijardi dolara, što čini 19,3% ukupnog američkog uvoza, dok je u lipnja brojka bila 19,7%. Dakle, bilježi se blagi pad od 0,4%.
Istovremeno je američki udio u srpnju iznosio 7,2% od ukupnog uvoza Kine, 0,6 postotnih bodova manje nego mjesec dana ranije.
Ne računajući trgovinu s ostalim partnerima, trgovinski višak Kine sa Sjedinjenim Američkim Državama je iznosio 28,09 milijardi dolara, što je blizu rekorda iz lipnja od 28,93 milijardi dolara.
U razdoblju od siječnja do srpnja ove godine je trgovinski višak Kine u razmjeni sa Sjedinjenim Državama iznosio 161,63 milijarde dolara, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosio 142,75 milijarde dolara.
Washington je dugo kritizirao trgovinski višak Kine u razmjeni sa Sjedinjenim Državama i zahtijevao od Pekinga da ga smanji.
Kako smo izvijestili ranije, prošli tjedan je Kina objavila popis američkih vrijednih 60 milijardi dolara na koje će uvesti povećane carine. To je bio odgovor na najavu Washingtona da će nametnuti dodatne uvozne carine od čak 25% na kineski uvoz vrijedan 200 milijardi dolara.
Ranije su obje strane uvele i počele naplaćivati carine na robu u vrijednosti od 34 milijarde dolara, a od 23. kolovoza će obje zemlje početi naplaćivati carine na novi popis roba vrijedan 16 milijardi dolara, čime će se zatvoriti krug carina na robu vrijednu 50 milijardi dolara, kako je ranije bilo najavljeno.
Reuters piše kako ulagači strahuju da bi dugotrajni trgovinski spor Kine sa Sjedinjenim Državama mogao narušiti osjećaj za poslovanje i ulaganja, poremetiti globalne opskrbne lance, te da će negativno utjecati na rast u Kini i ostatku svijeta. Iako drugi pokazatelji govore da je kineski gospodarski rast stabilan i da se kreće na razini 6,7 i 6,8%, što znači da je “manji od prognoziranog” za 0,1%, Reuters tvrdi kako najnoviji podaci govore da se rast kineskog gospodarstva “već počeo hladiti” i kako je vlada na to odgovorila ulijevajući više likvidnosti u bankarski sustav poticanjem kreditiranje i proaktivnijom fiskalnom politikom.
Kineski mediji se rugaju Trumpovim izjavama o “pobjedi u trgovinskom ratu”
Mediji znaju unijeti pomutnju u ocjeni određene situacije, objavljivanjem poluistina, što je bio slučaj i s Kinom. Ne zna se točno je li Trump vjerovao Reutersu ili je Reuters citirao Trumpa, ali je tako bilo u slučaju Kine, kada su kineski državni mediji ismijali Trumpove snove o padu vrijednosti kineskih dionica, što je protumačio kao bio znak njegove pobjede u trgovinskom ratu.
Kineski list China Daily je komentirao Trumpovu objavu na Twitteru u subotu, kada je rekao: “Rezultati su puno bolji od očekivanih, a kinesko tržište je u posljednja četiri mjeseca palo za 27%.”
Kinesko tržište dionica je pokazalo slabost, ali se to dogodilo u vrijeme “toplih odnosa” s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i najave postignutog dogovora o izbjegavanja trgovinskog rata i obostranih carina.
Reuters je naveo kako je pad dionica djelom bio posljedica nastojanja Pekinga da smanji dugove poduzeća.
Agencija je morala priznati da carine američkog predsjednika nemaju nikakve veze s tim, te da je u lipnju američki trgovinski deficit s Kinom porastao za 3 milijarde i dosegao 46,3 milijarde dolara, što je bio prvi porast u četiri mjeseca.
Kineska vlada često koristi list China Daily kako bi se obratila međunarodnoj javnosti. U ponedjeljak je list Komunističke partije Kine na svom internetskom izdanju na engleskom jeziku, People’s Daily, napisao kako američki predsjednik ima “važnu ulogu u vlastitom scenariju lažne drame iznude i zastrašivanja u stilu uličnog nasilnika”.
Kineski mediji naglašavaju da je gospodarstvo zemlje dovoljno snažno za preživljavanje trgovinskog rata.
“Imamo razloga vjerovati da tijekom ovog teškog trgovinskog spora, oslanjajući se na domaće tržište, Kina može nastaviti jačati svoju vodeću ulogu u svjetskom ekonomskom i industrijskom sustavu”, napisao je Mei Xinyu, dužnosnik Ministarstva trgovine Kine.
Trumpova administracija uvođenjem punog paketa carina na robu vrijednu 50 milijardi dolara i prijetnjom da će uvesti 25% carina na 200 milijardi dolara kineskog uvoza, vjeruje da će vlasti u Pekingu popustiti i prihvatiti američke uvjete trgovinskih odnosa, što je besmisleno očekivati.
Kao odgovor, Kina je najavila uvođenje recipročnih sankcija na 16 milijardi američkog uvoza istog dana kada SAD počne naplaćivati carine, a kako Kina ima višestruko manji uvoz roba iz Sjedinjenih Država, kao odgovor na carine za 200 milijardi dolara kineskog izvoza u SAD je Peking poručio kako će nametnuti carine odmazde na američki uvoz u Kinu vrijedan oko 60 milijardi dolara.
Priča ne završava ovdje, ali trenutni podaci ne sugeriraju pobjednika u ovom ratu, posebice ne na temelju podataka od prije nekoliko mjeseci, kao što tvrdi Trump.
Bilo bi zanimljivo znati s kojim je partnerima i za koje robe Kina prošlog mjeseca ostvarila trgovinski deficit na mjesečnoj razini u iznosu od 13 milijardi dolara, ako je u trgovini sa Sjedinjenim Državama suficit bio isti kao u lipnju.
Glavna carinska uprava Kine je objavila samo podatak da je ukupni kineski trgovinski višak je u srpnju iznosio 28,05 milijarde dolara, dok je u lipnju bio 41,47 milijardi dolara, a suficit u trgovini sa Sjedinjenim Državama je ostao na istoj razini i dva mjeseca zaredom iznosi 28 milijardi dolara. No, kako Kina objavljuje samo one podatke koje je dužna, često i njih sa zakašnjenjem, to je trenutno nepoznanica.
američki dug koji nastaje iz proračunskog deficita financira najvećim dijelom kina. to znači da bi kina mogla smanjiti financiranje američkog duga. da bi amerika privukla sredstva za financiranje svoga duga, a kako bi nadomjestila gubitak kineskih financijera, morat će dizati kamatne stope na dug što će povećati troškove zaduživanja a time i poslovanja a to znači dodatno opterećenje za gospodarstvo. s druge strane nemali broj američkih tvrtki posluje u kini i velikom broju tih tvrtki kina je glavno tržište. to znači da su te tvrtke prenjele veliki dio svoje tehnologije u kinu. to znači da kina ima i ovaj mehanizam pritiska na ameriku a to je da povećaju poreze na američke tvrtke koje posluju u kini a da pri tome zadrže svu tehnologiju smatram da je na ovome primjeru američka administracija površno gledala na interese amerike kao i da je površno pokrenula trgovinski rat sa kinom a da pri tome… Čitaj više »
Baš kako je napisano u People’s Daily, da Trump “ima važnu ulogu u vlastitom scenariju lažne drame iznude i zastrašivanja u stilu uličnog nasilnika”.i ja gledam na sve njegove dosadašnje poteze. Zaprijeti maksimalnim zahtjevima i represijama a kad žrtva popusti prepolovi pritisak. Na kraju, ako nije zadovoljan rezultatima, ponavlja istu igru, dok ne postigne šta je želio. Nadam se da će mu se o glavu obiti igranka i s Kinom i sa Iranom.
Tramp je veliko osveženje na učmaloj i predvidljivoj Svetskoj sceni !
Ne razumijem kako mozete napisati da Kina ne trpi stetu ako je u samo prvih mjesec dana izgubila milijardu dolara trgovinskog suficita. S tim da je na snazi bio samo pocetni val carina koji nije bio niti blizu svoje pune iskoristivosti jer je dosta robe uvezeno po starijim ugovorima. Da se samo ovako nastavi Kina bi godisnje gubila 12 milijardi dolara sto je golem novac a 4 puta veci val tek slijedi. Stvarno bih molio malo vise objektivnosti prilikom izvjestavanje. Unaprijed hvala.
Svi su u zabludi da je SAD u prednosti na kratkim stzama uvođenjem dodatnih nameta kineskoj robi. Razlog je vrlo prost, SAD uveliko zavisi od uvoza robe koja se proizvodi u Kini. Da bi se ta roba zamenila drugom, SAD mora sama početi da proizvodi tu robu. Ko veruje u taj scenario? Što automatski znači da moraju da nađu druge zemlje koje bi proizvodile robu koja če se trošiti u SAD. To je malo više nego komplikovano. Trba sagraditi fbrike i obučiti ljude da rade na trkama i na tim mašinama. To još i nekako može da prođe ali treba imati u vidu i organizaciu poslovanja. Nije to radionica u kojij će da se motaju kablovi kao kod nas u Srbiji. Organizacija proizvodenje vielkih količina robe je umetnost a za to je potrebno veliko znanje. Međutim ni tu nije kraj svaku robu prate i vleiki broj usluga kako finansiski sektor… Čitaj više »
Prerano je za ikakve analize carina, koliko vremena traje od kada osoba naruci robu, plati, dok ta roba dodje u drzavu i carini se.
Ako zanemarimo naslov, najbitniji podatak iz teksta je onaj o smanjenju kineskog trgovinskog suficita za 13 mlrd dolara.To je vrlo velika brojka i bilo bi zanimljivo vidjeti gdje su to Kinezi podbacili, gdje im je izvoz za toliko pao. Dugoročni interes Kine je da svoje izvozne suficite zadrže, a dugoročni interes ostatka svijeta je da ti suficiti nestanu i da se Kina vrati u ravnotežu. Kinu ne interesira u kojoj valuti im je tko dužan, bitno je da je dužan. Samim tim prijemčiviji za ustupke bilo koje vrste. Izvozna ekspanzija nije u suštini puno drugačija od okupacije. Riječ je o kolonijalizmu u suvremeno doba. Kad se u igru ubaci još i dolar, onda imamo odmah najmanje dvije kolonijalne sile. Kinu i SAD. S tim da Kina kamatari građane SAD-a, a SAD kamatari sve druge. Bit će zanimljivo vidjeti izvješće o američko-kineskoj razmjeni za mjesec-dva. Brojke sasvim sigurno neće izgledati kao… Čitaj više »
Glavna carinska uprava Kine je objavila samo podatak da je ukupni kineski trgovinski višak je u srpnju iznosio 28,05 milijarde dolara, dok je u lipnju bio 41,47 milijardi dolara.. Tu je razkika nekih 13 milijardi$.
Šta nam govori ovaj podatak uprincipu ništa, ako se zna da je osmi mesec specifičan po mnogo čemu,a najviše po kolektivnim odmorima u najrzavijenijim zemljama sveta. Tako da onaj ko je davao ove podatke trbeao je da nam dostavi kretanje u zadnjih pet godina za mesec avgust. Ubeđen sam da je ovo period godine gde je proizvodnja najmanja i promet roba najmanji. Za razliku uslužnnih delatnosti gde imao najveći rast.
Znam da je SAD dno dna po gotovo svemu,ali po cemu je Kina bolja