fbpx

Podaci za srpanj – Kina ne trpi štetu od trgovinskog rata i ostvaruje suficit s SAD-om

Kineska ekonomije - zmaj

Iako su se prve carine u trgovinskom ratu između Sjedinjenih Država i Kine počele naplaćivati 6. srpnja, a drugi paket trgovinskih tarifa stupa na snagu 23. kolovoza, izvoz iz Kine je u srpnju rastao snažnije od prognoza, a oštro je povećan i uvoz. Naravno, Kina još uvijek ima enormnu pozitivu trgovinsku bilancu, ali ovi podaci upućuju da unutarnja i vanjska potražnja Kine i dalje rastu, unatoč napetostima u trgovinskim odnosima sa Sjedinjenim Državama.

U izračunu u dolarima, izvoz Kine je u srpnju na godišnjoj razini porastao za 12,2%, nakon što je i lipnju također porastao za 11,2%, priopćila je Glavna carinska uprave Narodne Republike Kine. Prije objave podataka su analitičari za Reuters prognozirali prosječno povećanje izvoza za 10%, uzevši u obzir početak naplate carina u srpnju na robe iz prvog paketa Trumpove administracije.

Unutarnja potrošnja u Kini također raste, pa je i uvoz u srpnju na godišnjoj razini porastao za 27,3 posto, dok je očekivani rast bio 16,2 posto. Mjesec dana ranije uvoz u Kini na godišnjoj razini porastao za 14,1%.

Ukupni pozitivni kineski trgovinski višak je prošlog mjeseca iznosio 28,05 milijarde dolara, dok je u lipnju suficit iznosio 41,47 milijardi dolara. Analitičari su zbog trgovinskog rata predviđali pad pozitivne bilance na 39,33 milijarde dolara, ali je on bio nešto veći od dvije milijarde.

Međutim, Bloomberg i Reuters ne navode robe zbog kojih se kineska pozitivna bilanca na mjesečnoj razini gotovo prepolovila, ali se zna da to nije zbog trgovine sa Sjedinjenim Državama.

Kao najveći svjetski izvoznik, Kina i dalje uživati u blagodatima rasta globalne potražnje. Međutim, eskalacija napetosti i rastuće prepreke u trgovini s američkim partnerima ne slute na dobro, piše Bloomberg, iako priznaje da za sada još uvijek nema velikih promjena u trgovini sa Sjedinjenim Državama.

Naime, izvoz iz Kine u SAD je u srpnju porastao na 41,5 milijardi dolara, što čini 19,3% ukupnog američkog uvoza, dok je u lipnja brojka bila 19,7%. Dakle, bilježi se blagi pad od 0,4%.

Istovremeno je američki udio u srpnju iznosio 7,2% od ukupnog uvoza Kine, 0,6 postotnih bodova manje nego mjesec dana ranije.

Ne računajući trgovinu s ostalim partnerima, trgovinski višak Kine sa Sjedinjenim Američkim Državama je iznosio 28,09 milijardi dolara, što je blizu rekorda iz lipnja od 28,93 milijardi dolara.

U razdoblju od siječnja do srpnja ove godine je trgovinski višak Kine u razmjeni sa Sjedinjenim Državama iznosio 161,63 milijarde dolara, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosio  142,75 milijarde dolara.

Washington je dugo kritizirao trgovinski višak Kine u razmjeni sa Sjedinjenim Državama i zahtijevao od Pekinga da ga smanji.

Kako smo izvijestili ranije, prošli tjedan je Kina objavila popis američkih vrijednih  60 milijardi dolara na koje će uvesti povećane carine. To je bio odgovor na najavu Washingtona da će nametnuti dodatne uvozne carine od čak 25% na kineski uvoz vrijedan 200 milijardi dolara.

Ranije su obje strane uvele i počele naplaćivati carine na robu u vrijednosti od 34 milijarde dolara, a od 23. kolovoza će obje zemlje početi naplaćivati carine na novi popis roba vrijedan 16 milijardi dolara, čime će se zatvoriti krug carina na robu vrijednu 50 milijardi dolara, kako je ranije bilo najavljeno.

Reuters piše kako ulagači strahuju da bi dugotrajni trgovinski spor Kine sa Sjedinjenim Državama mogao narušiti osjećaj za poslovanje i ulaganja, poremetiti globalne opskrbne lance, te da će negativno utjecati na rast u Kini i ostatku svijeta. Iako drugi pokazatelji govore da je kineski gospodarski rast stabilan i da se kreće na razini 6,7 i 6,8%, što znači da je “manji od prognoziranog” za 0,1%, Reuters tvrdi kako najnoviji podaci govore da se rast kineskog gospodarstva “već počeo hladiti” i kako je vlada na to odgovorila ulijevajući više likvidnosti u bankarski sustav poticanjem kreditiranje i proaktivnijom fiskalnom politikom.

Kineski mediji se rugaju Trumpovim izjavama o “pobjedi u trgovinskom ratu”

Mediji znaju unijeti pomutnju u ocjeni određene situacije, objavljivanjem poluistina, što je bio slučaj i s Kinom. Ne zna se točno je li Trump vjerovao Reutersu ili je Reuters citirao Trumpa, ali je tako bilo u slučaju Kine, kada su kineski državni mediji ismijali Trumpove snove o padu vrijednosti kineskih dionica, što je protumačio kao bio znak njegove pobjede u trgovinskom ratu.

Kineski list China Daily je komentirao Trumpovu objavu na Twitteru u subotu, kada je rekao: “Rezultati su puno bolji od očekivanih, a kinesko tržište je u posljednja četiri mjeseca palo za 27%.”

Kinesko tržište dionica je pokazalo slabost, ali se to dogodilo u vrijeme “toplih odnosa” s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i najave postignutog dogovora o izbjegavanja trgovinskog rata i obostranih carina.

Reuters je naveo kako je pad dionica djelom bio posljedica nastojanja Pekinga da smanji dugove poduzeća.

Agencija je morala priznati da carine američkog predsjednika nemaju nikakve veze s tim, te da je u lipnju američki trgovinski deficit s Kinom porastao za 3 milijarde i dosegao 46,3 milijarde dolara, što je bio prvi porast u četiri mjeseca.

Kineska vlada često koristi list China Daily kako bi se obratila međunarodnoj javnosti. U ponedjeljak je list Komunističke partije Kine na svom internetskom izdanju na engleskom jeziku, People’s Daily, napisao kako američki predsjednik ima “važnu ulogu u vlastitom scenariju lažne drame iznude i zastrašivanja u stilu uličnog nasilnika”.

Kineski mediji naglašavaju da je gospodarstvo zemlje dovoljno snažno za preživljavanje trgovinskog rata.

“Imamo razloga vjerovati da tijekom ovog teškog trgovinskog spora, oslanjajući se na domaće tržište, Kina može nastaviti jačati svoju vodeću ulogu u svjetskom ekonomskom i industrijskom sustavu”, napisao je Mei Xinyu, dužnosnik Ministarstva trgovine Kine.

Trumpova administracija uvođenjem punog paketa carina na robu vrijednu 50 milijardi dolara i prijetnjom da će uvesti 25% carina na 200 milijardi dolara kineskog uvoza, vjeruje da će vlasti u Pekingu popustiti i prihvatiti američke uvjete trgovinskih odnosa, što je besmisleno očekivati.

Kao odgovor, Kina je najavila uvođenje recipročnih sankcija na 16 milijardi američkog uvoza istog dana kada SAD počne naplaćivati carine, a kako Kina ima višestruko manji uvoz roba iz Sjedinjenih Država, kao odgovor na carine za 200 milijardi dolara kineskog izvoza u SAD je Peking poručio kako će nametnuti carine odmazde na američki uvoz u Kinu vrijedan oko 60 milijardi dolara.

Priča ne završava ovdje, ali trenutni podaci ne sugeriraju pobjednika u ovom ratu, posebice ne na temelju podataka od prije nekoliko mjeseci, kao što tvrdi Trump.

Bilo bi zanimljivo znati s kojim je partnerima i za koje robe Kina prošlog mjeseca ostvarila trgovinski deficit na mjesečnoj razini u iznosu od 13 milijardi dolara, ako je u trgovini sa Sjedinjenim Državama suficit bio isti kao u lipnju.

Glavna carinska uprava Kine je objavila samo podatak da je ukupni kineski trgovinski višak je u srpnju iznosio 28,05 milijarde dolara, dok je u lipnju bio 41,47 milijardi dolara, a suficit u trgovini sa Sjedinjenim Državama je ostao na istoj razini i dva mjeseca zaredom iznosi 28 milijardi dolara. No, kako Kina objavljuje samo one podatke koje je dužna, često i njih sa zakašnjenjem, to je trenutno nepoznanica.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
17 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
put in
Gost
put in
2 godine prije

američki dug koji nastaje iz proračunskog deficita financira najvećim dijelom kina. to znači da bi kina mogla smanjiti financiranje američkog duga. da bi amerika privukla sredstva za financiranje svoga duga, a kako bi nadomjestila gubitak kineskih financijera, morat će dizati kamatne stope na dug što će povećati troškove zaduživanja a time i poslovanja a to znači dodatno opterećenje za gospodarstvo.

s druge strane nemali broj američkih tvrtki posluje u kini i velikom broju tih tvrtki kina je glavno tržište. to znači da su te tvrtke prenjele veliki dio svoje tehnologije u kinu. to znači da kina ima i ovaj mehanizam pritiska na ameriku a to je da povećaju poreze na američke tvrtke koje posluju u kini a da pri tome zadrže svu tehnologiju

smatram da je na ovome primjeru američka administracija površno gledala na interese amerike kao i da je površno pokrenula trgovinski rat sa kinom a da pri tome nije razmotrila svu štetu koju bi mogla nanjeti američkom gospodarstvu a u konačnici i društvu. dakle za amerikance bi bilo manje bolno da su trpili trgovinski deficit sa kinom nego da trpe eventualne sankcije a koje bi im mogla uvesti kina

Valter
Gost
Valter
2 godine prije

SAD je najvece trziste za kineske proizvode, pa ako se ugrozi americko gospodarstvo i smanji kupovna moc amerikanaca to opet nije dobro za Kinu i njenu proizvodnju. Zacarani krug.

put in
Gost
put in
2 godine prije

uvjetno govoreći moglo bi se reći da si u pravu ali netreba zaboraviti da su američke tvrtke koje posluju u kini jednim potezom ubile dvije muve. jedan je kineska jeftina radna snaga koju koriste da pojeftine proizvodnju a onda te proizvode izvoze u sad a druga muva je ogromno i veoma bitno kinesko tržište za američke tvrtke. tako da taj kineski izvoz u sad najvećim dijelom potječe od američkih tvrtki

Tomica
Gost
Tomica
2 godine prije

Baš kako je napisano u People’s Daily, da Trump “ima važnu ulogu u vlastitom scenariju lažne drame iznude i zastrašivanja u stilu uličnog nasilnika”.i ja gledam na sve njegove dosadašnje poteze. Zaprijeti maksimalnim zahtjevima i represijama a kad žrtva popusti prepolovi pritisak. Na kraju, ako nije zadovoljan rezultatima, ponavlja istu igru, dok ne postigne šta je želio. Nadam se da će mu se o glavu obiti igranka i s Kinom i sa Iranom.

drvobradi
Gost
drvobradi
2 godine prije

da, samo sto mu protivnici nisu bas veslo sisali
kinezi su jebeno mudri a bogami ni rusi nisu glupi, ruse su vec navukli al im nije ospjelo ovaj put i ici ce jos teze,
ni jedni ni drugi vise ne pushe americke blafove i fine rjeci

Weteran
Gost
Weteran
2 godine prije

Tramp je veliko osveženje na učmaloj i predvidljivoj Svetskoj sceni !

Bubakar Sanogo
Gost
Bubakar Sanogo
2 godine prije

Ne razumijem kako mozete napisati da Kina ne trpi stetu ako je u samo prvih mjesec dana izgubila milijardu dolara trgovinskog suficita. S tim da je na snazi bio samo pocetni val carina koji nije bio niti blizu svoje pune iskoristivosti jer je dosta robe uvezeno po starijim ugovorima. Da se samo ovako nastavi Kina bi godisnje gubila 12 milijardi dolara sto je golem novac a 4 puta veci val tek slijedi. Stvarno bih molio malo vise objektivnosti prilikom izvjestavanje. Unaprijed hvala.

mačak
Gost
mačak
2 godine prije

Iz ovog članka se ništa ne može saznati. Koji su to proizvodi koji će trpeti štetu, odnsono gde će se ti proizvodi koje uvozi SAD praviti?
Nikave podatke nemamo samo neke suvoparne cifre koje ništa ne znače i ipitanje je da li su one uopštee tačene.

Šta je to kineski proizvod? Proizvdodi koji se prave u Kini za američko tržište su kineski ili američki? Tramp je bacio keca iz rukava a da nije ni trepnuo a želi da igra poker. To ne radi ni dete koje je tk počelo da uči tu igru. Jedne karte se vlaju na stolu a druge karte se dele ispod stola.

Videli smo samo na primeru jedne kompanijeZTE, kako su su ubalžili stav preko noći. Simbioza je čudo.

P:S
Problem za SAD će biti veći jer je Kina nezaustavljiva u ekspanziji na druge kontinente.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije

S Amerikom ne, sve je isto, 13 milijardi je manji suficit u trgovini s cijelim svijetom

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije

Tko zna što su nagomilali išto su radili s tim parama.

mačak
Gost
mačak
2 godine prije

Svi su u zabludi da je SAD u prednosti na kratkim stzama uvođenjem dodatnih nameta kineskoj robi.
Razlog je vrlo prost, SAD uveliko zavisi od uvoza robe koja se proizvodi u Kini. Da bi se ta roba zamenila drugom, SAD mora sama početi da proizvodi tu robu. Ko veruje u taj scenario?

Što automatski znači da moraju da nađu druge zemlje koje bi proizvodile robu koja če se trošiti u SAD. To je malo više nego komplikovano. Trba sagraditi fbrike i obučiti ljude da rade na trkama i na tim mašinama. To još i nekako može da prođe ali treba imati u vidu i organizaciu poslovanja. Nije to radionica u kojij će da se motaju kablovi kao kod nas u Srbiji. Organizacija proizvodenje vielkih količina robe je umetnost a za to je potrebno veliko znanje.
Međutim ni tu nije kraj svaku robu prate i vleiki broj usluga kako finansiski sektor tako i saobraćaj. Da zanemarimo taj finasijski sektor i trensfer novca. Sabraćajna infrastruktia i transport robe je nešto zašta je potreno vrme ma koje god znanje i tehniku imali.
Koja zamelja u kratkom roku može da sagradi putn mrežu, železničku mrežu i luke za trnasport velikih količina robe, koja se transportuje od fabrka do luka i aerodroma za robu koja se izvozi.
Ni jedna zemlja sa jeftinom radnom snagom u nanrednih trideset godina neće biti ustanju to da uradi. Sagraditi jednu luiku sa velikim kapacitetima i upravljati time, za to su potrebne ne samo pare nego vrme i makar dve generacije radnika. Jena generacija radnika koji rade tamo mora se maltene učiti na sopstvenim gršekama kao bi znaje preneli u drugu generaciju. Mi unašim zmljam sa ovih prostora vrlo dobro zanmo kao je kad dođe do prekida kontinuiteta u proizvodnji i koliko je to teško ponovo pokrenuti. Ne zbog manjka znanja nego najviše zbog stečenog iskustva koje se nije prenelo na sledeću generaciju.

Zaključak SAD će nastaviti da kupuju robu iz Kine, a ta roba će biti skuplja američkim potrošačima zbog uvedenih sankcija.

Crodaemon
Gost
Crodaemon
2 godine prije

Da u pravu si, tribali su uvest carine od minimalno 50% da poniste kineske subvencije i damping 😉 ps narucis glupost od 1$ i dobijes besplatnu postarinu preko pola planeta.

mačak
Gost
mačak
2 godine prije

Jadna Amerika pa sve to kupuje zlatiom a ne dolarima koje nemilice štampa.

Crodaemon
Gost
Crodaemon
2 godine prije

Prerano je za ikakve analize carina, koliko vremena traje od kada osoba naruci robu, plati, dok ta roba dodje u drzavu i carini se.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije

Ako zanemarimo naslov, najbitniji podatak iz teksta je onaj o smanjenju kineskog trgovinskog suficita za 13 mlrd dolara.To je vrlo velika brojka i bilo bi zanimljivo vidjeti gdje su to Kinezi podbacili, gdje im je izvoz za toliko pao.
Dugoročni interes Kine je da svoje izvozne suficite zadrže, a dugoročni interes ostatka svijeta je da ti suficiti nestanu i da se Kina vrati u ravnotežu.
Kinu ne interesira u kojoj valuti im je tko dužan, bitno je da je dužan. Samim tim prijemčiviji za ustupke bilo koje vrste. Izvozna ekspanzija nije u suštini puno drugačija od okupacije. Riječ je o kolonijalizmu u suvremeno doba.
Kad se u igru ubaci još i dolar, onda imamo odmah najmanje dvije kolonijalne sile. Kinu i SAD. S tim da Kina kamatari građane SAD-a, a SAD kamatari sve druge.
Bit će zanimljivo vidjeti izvješće o američko-kineskoj razmjeni za mjesec-dva. Brojke sasvim sigurno neće izgledati kao u ovom izvješću. Bit će niže na obje strane. SAD i Kina, obje države pred pucanjem po šavovima, jedna drugoj ne smije dopustiti da propadne jer bi propale obje. Zato i jesu u mrtvoj trci.

mačak
Gost
mačak
2 godine prije

Glavna carinska uprava Kine je objavila samo podatak da je ukupni kineski trgovinski višak je u srpnju iznosio 28,05 milijarde dolara, dok je u lipnju bio 41,47 milijardi dolara.. Tu je razkika nekih 13 milijardi$.
Šta nam govori ovaj podatak uprincipu ništa, ako se zna da je osmi mesec specifičan po mnogo čemu,a najviše po kolektivnim odmorima u najrzavijenijim zemljama sveta. Tako da onaj ko je davao ove podatke trbeao je da nam dostavi kretanje u zadnjih pet godina za mesec avgust. Ubeđen sam da je ovo period godine gde je proizvodnja najmanja i promet roba najmanji. Za razliku uslužnnih delatnosti gde imao najveći rast.

Tkornjaca
Gost
Tkornjaca
2 godine prije

Znam da je SAD dno dna po gotovo svemu,ali po cemu je Kina bolja

POVEZANE VIJESTI

Izbornik