SAD kažu da su naredne sedmice “ključne” za Ukrajinu

Ukrajini bi možda preostalo samo nekoliko sedmica ako se nada da će povratiti teritorije pod kontrolom Rusije, rekao je u ponedjeljak za Politico’s National Security Daily predsjedavajući Odbora za oružane snage Predstavničkog doma Adam Smith. Ukrajinskim snagama trebat će oružje većeg dometa poput taktičkih projektila i udarnih dronova kako bi promijenile tok bitke, rekao je on nakon svoje posjete Kijevu.

Približavanje zime pretvorilo bi tekući sukob između Moskve i Kijeva u rat iscrpljivanja koji bi samo koristio Rusiji, navodi se u novinama, dodajući da je Kijev zatražio od delegacije američkog Kongresa da uvjeri Washington da hitno pošalje pomoć.

“Pomozite im sada koliko god je to moguće. Sljedećih tri do šest sedmica su ključne”, rekao je Smith (D-WA) za novine. Prema riječima kongresmena, ukrajinska vlada je voljna postići mirovni sporazum s Moskvom, ali i dalje želi natrag svoje teritorije, posebno one na jugu.

Ruske trupe preuzele su kontrolu nad ukrajinskom južnom regijom Herson i većinom susjedne regije Zaporožje ubrzo nakon početka vojne operacije u februaru. Lokalni zvaničnici u dva regiona od tada razmatraju održavanje referenduma o pridruživanju Rusiji.

Kijev je više puta izjavljivao da je njegov cilj da povrati sve svoje teritorije. Ranije u julu, ukrajinski ministar inostranih poslova Dmitrij Kuleba rekao je da je cilj njegove nacije u sukobu „obnavljanje našeg teritorijalnog integriteta i punog suvereniteta na istoku i jugu Ukrajine“.

Ali ovo nije prvi put da Kijev nagovještava da želi vidjeti kraj sukoba prije nego što dođe do niskih temperatura. Krajem juna, predsjednik Vladimir Zelenski je na samitu G7 rekao da želi da se sukob okonča do početka zime, navodi Reuters.

Smith vjeruje da bi ukrajinskim snagama bilo potrebno teže naoružanje da postignu ovaj cilj. „HIMARS sistemi sa svojim dometom… [od] 30 do 50 kilometara su zaista od pomoći. Uticaj smo vidjeli tek u posljednjih mjesec dana. Ali da su imali veći domet, Rusima bi bilo teže da sakriju svoje stvari”, rekao je Smith za RSE/RL u subotu dok je još bio u Kijevu.

Vašington je do sada Kijevu isporučio 12 višestrukih raketnih sistema HIMARS. Prošle sedmice, Pentagon je najavio da će Ukrajina dobiti još četiri ova sistema, čime bi njihov ukupan broj na bojnom polju bio 16.

Smit, međutim, očigledno smatra da to nije dovoljno, jer je za RSE rekao da je njegov cilj bio da u Ukrajinu pošalje čak 30 takvih sistema što je moguće. Kijev je ranije zatražio najmanje 50 višecevnih raketnih bacača HIMARS. Drugo oružje na kongresmenovoj listi mogućih nabavki su sistemi  „dronovi i elektronsko ratovanje“.

Šef Komiteta za oružane snage Predstavničkog doma priznao je, međutim, da u ovom trenutku nije bilo moguće nabaviti Ukrajini američke borbene avione. Washington je Ukrajini pružio pomoć od 8,2 milijarde dolara od početka ruske vojne operacije, ali se do sada suzdržavao od opskrbe Kijevu nekim od svojih oružja većeg dometa kao što je Army Tactical Missile Systems (ATACMS) s dometom od oko 300 kilometara MQ-1C Gray Eagle dronovi.

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena zabrinuta je zbog moguće eskalacije sukoba ako se ukrajinske snage dočepaju oružja koje može pogoditi rusku teritoriju. Smit, međutim, vjeruje da bi Vašington mogao da promijeni mišljenje.

“Uprava u ovom trenutku nije spremna da to uradi, ali postoje dobri argumenti. To bi se u jednom trenutku moglo promijeniti”, rekao je za Politico. Drugi kongresmen, Mike Waltz (R-FL), otišao je još dalje nakon što je predložio slanje američkih vojnih savjetnika da pomognu Kijevu oko planiranja i logistike.

Rusija je poslala trupe u Ukrajinu 24. februara, navodeći kao razlog neuspjeh Kijeva da sprovede sporazume iz Minska, čiji je cilj da regionima Donjecka i Luganska da poseban status u okviru ukrajinske države. Protokoli, uz posredovanje Njemačke i Francuske, prvi put su potpisani 2014. Bivši ukrajinski predsjednik Pjotr ​​Porošenko je od tada priznao da je glavni cilj Kijeva bio da iskoristi primirje kako bi kupio vrijeme i “stvorio moćne oružane snage”.

U februaru 2022. Kremlj je priznao republike Donbasa kao nezavisne države i tražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti nijednom zapadnom vojnom bloku. Kijev insistira da ruska ofanziva nije bila potpuno ničim izazvana.