SAD prijete Kini carinama na 200 mlrd. dolara uvoza – Peking: “Borit ćemo se do kraja”

Predlažući carine od 25 posto, umjesto prethodnih 10 posto, američki predsjednik Donald Trump jača pritisak na Kinu, čime vjeruje da će ostvariti trgovinske ustupke. Ove se carine odnose na uvoz iz Kine vrijedan 200 milijardi dolara.

Američki trgovinski predstavnik Robert Lighthizer je rekao kako je Donald Tramp naložio povećanje prethodno predloženih 10% carine na 25%, jer je Kina odbila udovoljiti ranijim zahtjevima Sjedinjenih Država i nametnula je recipročne carine na američku robu.

“Povećanje moguće stope dodatnih carina trebalo bi osigurati Trumpovoj administraciji dodatne mogućnosti da potakne Kinu da promijeni štetnu trgovinsku politiku i ponašanje i usvoji politike koje će voditi poštenijem tržištu i blagostanju svih naših građana “, naveo je Lighthizer u priopćenju.

Već tjednima ne službenih pregovora između Washingtona i Pekinga o Trumpovim zahtjevima da Kina temeljno promijeni svoju politiku u zaštiti intelektualnog vlasništva, prijenosu tehnologije i subvencioniranju visokotehnoloških industrija.

Ako se uvedu, veće carine bi se odnosile na popis roba u vrijednosti od 200 milijardi dolara koje je američki trgovinski predstavnik odredio prošlog mjeseca. Ove su carine američki odgovor na recipročne carine Kine na početni krug američkih carina kojim je obuhvaćeno 34 milijarde dolara vrijednih kineskih elektronskih dijelova, strojeva, automobila i industrijske robe.

Trumpova uprava je ovu vijest objavila u vrijeme kada Kina i SAD pokušavaju ponovno započeti razgovore kako bi spriječili punopravni trgovinski rat, izvijestio je Bloomberg.

Izvor koji je upoznat s tim pitanjem je za Bloomberg rekao kako su ministri financija dvije zemlje, Steven Mnuchin i Liu He, imali privatne sastanke. Prije današnje objave je još jedan zapadni medij izvijestio da je američki predsjednik Donald Trump razmišljao o podizanju carina s 10 ne 25 posto na 200 milijardi dolara kineskog uvoza u SAD. Čini se da Trump pokušava prisiliti Kinu da najveće ustupke dobije mrkvom i batinom, prenosi Global Times, kineski list blizak vladi u Pekingu.

“Pregovori između Kine i Sjedinjenih Država nisu loši. No, očito Trumpova administracija još uvijek nije iskrena i povećava pritisak na Peking. Ovo nije obični trgovinski rat. Trump svoju politiku “America first” želi uspostaviti trgovinskim ratom i zadati udarac cijelom svijetu. Za Peking i Washington je trgovinski rat ujedno i proces redefiniranja bilateralnih odnosa, uslijed promjenjive ravnoteže moći na globalnoj razini”, piše kineski državni list.

“No, do redefiniranja odnosa Kine i Sjedinjenih Država će doći prije ili kasnije. Neke američke elite ne prihvaćaju prosperitet Kine, vjerujući da SAD mogu suzdržati strateški uspon Kine. Oni žele pokazati svoju sposobnost i moć i prisiliti Kinu da bude američki ekonomski vazal baš kao i Japan kada je 1985. prihvatio Plaza Accord”, nastavlja Global Times.

“Ako trgovinski rat bude štetio kinesko-američkim ekonomskim interesima, to neće biti teško riješiti. Kada obje strane pretrpe gubitke tijekom bitke, konačno će okrenuti pregovorima i postići kompromis, što je puno bolje nego nastavak borbe. Ako i Washington i Peking kontinuirano budu dizali uloge, sukob će se više prerastati u ukupno redefiniranje odnosa Kine i Amerike”, u svom uvodniku prije današnje najave Bijele kuće upozorava Global Times.

“Ima li se Kina pravo i dalje razvijati? Treba li se vratiti Sjedinjenim Državama, slušati zapovjedi Washingtona i preoblikovati kineski način gospodarskog djelovanja, tako da bude u skladu s interesima Amerike? Hoće li Peking predati većinu svog gospodarskog suvereniteta u SAD-u? Kina kaže “ne” i spremna je podnijeti čak i bolne rezultate trgovinskog rata”, upozorava Global Times, što su upozorenja Pekinga praktično od najave prvih carina na aluminij i čelik.

Redefiniranje odnosa između Kine i SAD-a kroz trgovinski rat, umjesto pravog rata ili sveobuhvatnog hladnog rata vjerojatno nije loš izbor za Peking. Kina je trgovinska i ekonomska sila, što je upravo najmoćnija od svih njenih snaga.

“Suočavajući se s previranjima u kinesko-američkim vezama, kineski narod ne treba paničariti. Washington je inicirao pokretanje trgovinskog rata i samo on ga može obustaviti. Ali kada se jednom prekine trgovinski rat, SAD će shvatiti kako nisu u stanju kontrolirati razvoj Kine. Sve dok Kinezi ostanu ujedinjeni, obrambena borba može potkopati bilo koju američku trgovinsku ofenzivu.

Kina mora ostati mirna i nositi se s ovim trgovinskim ratom kao dugotrajnim ratom sve dok se Washington ne odluči riješiti bilateralne trgovinske sporove kroz pregovore dviju jednakih zemalja, a ti pregovori s Kinom mogu biti primjer budućih bilateralnih konzultacija za cijeli svijet. Kina ima više nego dovoljno snage da nastavi borbu do tog dana”, zaključio je Global Times.

Kineski dužnosnici su ipak posljednji put apelirali na SAD da se vrate zdravom razumu.

Iz kineskog Ministarstva vanjskih poslova su ponovili da “ucjenjivački” napori SAD-a neće dati rezultat.

“Savjetovali bismo Sjedinjenim Državama da isprave svoj stav i da nas ne pokušavaju ucjenjivati. To neće imati nikakvog učinka na Kinu”, poručio je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi s foruma u Singapuru.

“Kao drugo, savjetovali bismo američkoj strani da se vrati zdravom razumu i da ne dozvoljava emocijama da slijepo utječu na njihove odluke, jer će im na kraju to nanijeti štetu”, dodao je glasnogovornik ministarstva Geng Shuang.

On je dodao kako su vrata Kine uvijek otvorena za dijalog, ali taj dijalog mora biti temeljen na uzajamnom poštovanju i jednakosti. Međutim, čini se da će Kina morati redefinirati svoje odnose sa Sjedinjenim Državama, s kojima vrlo dobro surađuje još od vremena Nixona i Kissingera, sve dok je suradnja išla u prilog američkoj strani.

Hoće li Kina popustiti pred prijetnjama i ucjenama? Naravno da neće. To nije učinio ni Iran, koji je u ekonomskom smislu u puno goroj situaciji od Kine. Nije popustila ni Rusija, koja je preživjela tešku, iako ne i katastrofalnu 2015. godinu. Poruka koju je u uvodniku  objavio Global Times je bez sumnje stav političkog vrha u Pekingu. Neće se povući ni Trump, što je pokazao u više navrata. Ključno je pitanje koliko dugo ovaj rat mogu izdržati građani Sjedinjenih Država, a koliko stanovništvo Kine?