„Otvaranje novih tržišta, stranih ili domaćih, i organizacijski razvoj… neprestano revolucionira gospodarsku strukturu iznutra, neprestano uništavajući staru, neprestano stvarajući novu. Taj proces kreativne destrukcije bitna je činjenica o kapitalizmu.” — Joseph Schumpeter (1883-1950), američki ekonomist i politički mislilac austrijskog podrijetla, u svojoj knjizi Kapitalizam, socijalizam i demokracija, 1942.
“Svaka promjena prijetnja je stabilnosti. To je još jedan razlog zašto smo toliko oprezni u primjeni novih izuma. Svako otkriće u čistoj znanosti potencijalno je subverzivno; čak se i znanost ponekad mora tretirati kao mogući neprijatelj. Da, čak i znanost.” —Aldous Huxley (1894.-1963.), britanski autor futurističkog romana iz 1932. Vrli novi svijet, 16. poglavlje.
“Tehnološki napredak nam je samo omogućio učinkovitija sredstva za vraćanje unatrag.” —Aldous Huxley (1894-1963), britanski pisac, u svom eseju ‘Adonis i abeceda’, 1956.
“Cijeli naš toliko hvaljeni tehnološki napredak, i civilizacija općenito, mogli bismo usporediti sa sjekirom u ruci patološkog kriminalca.” — Albert Einstein (1879.-1955.), teorijski fizičar rođen u Njemačkoj, 1917.
“Umjetna inteligencija (AI) vjerojatno je najvažnija stvar na kojoj je čovječanstvo ikada radilo. Mislim na to kao na nešto dublje od struje ili vatre.” —Sundar Picha (1972.-), glavni izvršni direktor (CEO) Alphabet Inc. i njegove podružnice Google, 2018.
Uvod
Digitalna revolucija umjetne inteligencije (AI), koja se trenutno razvija vrlo brzo, tehnološka je inovacija koja koristi složene računalne programe i sofisticirane matematičke algoritme. Ovi robotski sustavi i modeli temeljeni na umjetnoj inteligenciji, koje pokreću AI čipovi i koriste superračunala, mogu automatizirati zadatke koji se ponavljaju, proizvoditi tekstove i brzo obrađivati goleme količine podataka, u komplementarnosti s ljudima.
Međutim, osim ekonomskih koristi koje bi iz toga proizašle, postoji prijetnja postupne zamjene ljudskih bića inteligentnim robotima, u nizu funkcija i aktivnosti koje su pogodne za takvu zamjenu.
Takav tehnološki napredak ima veliki potencijal da duboko preokrene nacionalna gospodarstva, poduzeća i društva u desetljećima koja dolaze, kada nove kapitalne investicije zamijene stare zastarjele kapitalne investicije, a neke kategorije radnika budu zamijenjene inteligentnim strojevima koji zahtijevaju specijaliziranije radnike.
To bi čak moglo dovesti do distopijskog ‘Vrlog novog svijeta’, ako autonomni moždani strojevi, u sljedećoj futurističkoj eri, budu sposobni samousavršavati se i razmišljati sami, a možda bi čak mogli naučiti programirati druge pametne strojeva, s gotovo nikakvim ljudskim doprinosom.
Globalni utjecaj industrijskih revolucija
Svi tehnološki izumi donose pozitivne pomake, ali mogu biti popraćeni raznim poremećajima i negativnim učincima.
Na primjer, izum noža, kojim se može rezati kruh; ali također omogućuje da se nekome prereže grkljan. Isto tako, izum dinamita i eksploziva pomogao je rudarskoj industriji, ali je također ratove učinio smrtonosnijim i udeseterostručio razornu moć terorista.
Isto vrijedi i za otkriće fisije atoma, što je dovelo do razvoja nuklearne energije. Ovaj izum omogućio je proizvodnju električne energije; također je omogućio izradu atomskih bombi i uništavanje cijelih gradova i njihovih stanovnika.
Teško je točno znati, unaprijed, kojoj će svrsi nova tehnologija služiti, za dobro ili za zlo, za ekonomski napredak ili za ljudsku regresiju.
Pitanja koja postavlja umjetna inteligencija (AI)
Kao i kod bilo koje nove tehnologije, današnje primjene umjetne inteligencije i njihova generalizacija u budućnosti nedvojbeno će stvoriti pobjednike i gubitnike, i to ne samo na gospodarskom polju, već i u politici, geopolitici, društvenim pitanjima, biologiji, umjetnosti, pa čak i u vojnim sukobima. Stoga je važno procijeniti hoće li pobjednici biti brojniji od gubitnika ili će biti upravo suprotno, s malim brojem uspješnih operatera i velikim brojem potrošnog materijala.
Na primjer, kakve će biti posljedice Nvidijinih AI sustava ili unaprijed programiranih robota za razgovor, kao što su ChatGPT (Open AI), Copilot (Microsoft) ili Gemini (Google)? Hoće li najvećem broju poboljšati životni standard i kvalitetu života ili će nekima dopustiti da se obogate, a cijele kategorije radnika učiniti zastarjelim i osiromašenim? U tom bi slučaju mogle dovesti do povećanja razlika u prihodima i bogatstvu.
Doista, svaka nova industrijska revolucija u prošlosti učinila je neke uspješne kapitalističke pionire ultra bogatima. Na primjer, postojalo je razdoblje u Sjedinjenim Državama, u kasnom 19. stoljeću, nazvano doba pljačkaških baruna. Bilo je to vrijeme obilježeno bogatim monopolistima (Carnegie, Rockefeller, Vanderbilt, Mellon, itd.), u industriji čelika, nafte, željeznica ili financija, koji su slamali konkurente, namještali tržišta i korumpirali vlade.
Na političkoj i geopolitičkoj razini, je li danas moguće da neke zlonamjerne oligarhije koriste takve digitalne strojeve za bolji nadzor i kontrolu ljudi te za lakše pokretanje ratova u budućnosti?
Sve je to daleko od čisto teoretskih pitanja. Američki Pentagon već planira koristiti inteligentne robote i dronove, kojima upravlja umjetna inteligencija, za vođenje ratova u budućnosti.
Kratkoročni i srednjoročni i dugoročni ekonomski učinci umjetne inteligencije i četiri industrijske revolucije od 1760.
U ekonomiji, pojmovi kratkoročnog (1-4 godine), srednjeg (4-9 godina) i dugoročnog (10 godina ili više) mogu varirati, ovisno o gospodarskom i financijskom sektoru. Za gospodarstvo u cjelini moguće je govoriti o kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim ekonomskim poslovnim ciklusima. Na primjer, mnogo je godina prošlo između izuma prvog divovskog računala, velikog poput zgrade, 1946. godine i inovacije prijenosnog računala na tržištu računala, 1977. godine, a potom i dolaska Appleovih Macintosh računala, 1998. godine.
Prva industrijska revolucija (1760.-1870.) započela je sredinom 18. stoljeća u Britaniji, u tekstilnoj industriji. Po prvi put u povijesti, ukupna proizvodnja i potrošnja u jednoj zemlji mogla bi rasti brže od broja stanovnika, zahvaljujući povećanju produktivnosti koje su omogućile tehnološke inovacije i proizvodne tehnike.
Otkrića novih izvora energije, poput onih iz plina i nafte, uz ugljen, kao i električne energije, bila su u središtu druge industrijske revolucije (1870.-1914.). To je dovelo do inovacija u prijevoznim sredstvima (željeznica, parobrod, automobil i zrakoplov). Pojačana industrijalizacija tada je uzrokovala demografsku migraciju sa sela u gradove, što je pojačalo pojavu urbanizacije, što je rezultiralo stvaranjem velikih gradova i mega metropola s velikom gustoćom naseljenosti.
Treću industrijsku revoluciju (1930.-2010.) karakteriziraju inovacije nuklearne energije i dolazak informacijskog doba, uglavnom tijekom drugog dijela 20. stoljeća. Omogućen je izumom mikroprocesora i nastankom prvih računala, zatim inovacijom interneta, satelita i bežične komunikacije.
Što se tiče tekuće četvrte industrijske revolucije (koja proizlazi iz primjene umjetne inteligencije, izraza koji je prvi put uveden 2011., na konferenciji održanoj u Njemačkoj kako bi se osmislila nova industrijska politika za tu zemlju temeljena na strategijama visoke tehnologije), bilo bi mudro razlikovati početno razdoblje šoka i tranzicije, te dulje razdoblje postupnog prihvaćanja i sazrijevanja, koje se može protezati kroz nekoliko desetljeća, čak stoljeće ili više.
Teška tranzicija otpuštanja, kratkoročno i srednjoročno, za radnike u tercijarnom sektoru koji su najviše ugroženi digitalizacijom i automatizacijom
Već su institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i investicijske banke Goldman Sacks, između ostalih, pokušale kvantificirati neto učinak koji će primjene umjetne inteligencije imati na različite kategorije radnika. Za MMF, 40% radnih mjesta u svijetu moglo bi biti pogođeno, na ovaj ili onaj način, razvojem umjetne inteligencije. To će uglavnom biti radna mjesta u tercijarnom uslužnom sektoru, za koja postoji opasnost da će ih zamijeniti ili utjecati u različitim stupnjevima inteligentni roboti. Zaista, možemo klasificirati poslove na koje će sustavi umjetne inteligencije na ovaj ili onaj način utjecati u tri kategorije:
- – poslovi koji su potencijalno zamijenjeni (kao što su pomoćni ili tajnički poslovi u bankama, osiguravajućim društvima, računovodstvenim uredima, knjižnicama itd.);
- – poslovi kojima ne prijeti AI jer se obavljaju ili na otvorenom ili jer zahtijevaju fizičku aktivnost (npr. stolar, vodoinstalater, električar, ličilac, krovopokrivač, frizer itd.);
- – velika većina poslova bit će pod određenim stupnjem utjecaja umjetne inteligencije, osobito u financijama, obrazovanju, zdravstvu, medicini, inženjerstvu, administraciji, kibernetici, video igrama itd.
Na primjer, u studiji objavljenoj u ožujku 2023., Goldman Sachs je procijenio koliko bi umjetna inteligencija mogla utjecati na zapošljavanje u cijelom američkom gospodarstvu. Njihov je zaključak bio da bi umjetna inteligencija mogla zamijeniti 7% sadašnjih poslova, uglavnom poslova uredskih i bijelih ovratnika, u godinama koje dolaze. Međutim, može se očekivati da većina poslova, 63% od ukupnog broja, bude komplementarna umjetnoj inteligenciji, da će imati koristi od povećanja produktivnosti i čak bi mogla dobiti na važnosti. S druge strane, oko 30% poslova, uglavnom fizičkih poslova, teško ili nikako ne bi bilo pod utjecajem umjetne inteligencije.
Uloga politike, nadzora i regulacije primjene umjetne inteligencije (AI)
Revolucija umjetne inteligencije nedvojbeno može zamijeniti i stvoriti radna mjesta te, povećanjem produktivnosti rada, stvoriti bogatstvo. Međutim, postoji rizik da će izazvati određene potrese na određenim tržištima rada i rezultirati značajnim otpuštanjem radnika u nekim industrijama.
Zato vlade, odgovorne za opći interes, moraju osigurati da ne dođe do većih gospodarskih i društvenih ekscesa i prilagoditi obrazovne programe kvalifikacijama koje se u budućnosti traže. Također moraju osigurati da radnici koji bi potencijalno bili kažnjeni otpuštanjem dobiju naknadu i da tako stvoreno novo bogatstvo može koristiti društvu u cjelini, a ne samo nekolicini operatera. To neće biti lak zadatak jer postoji međunarodno natjecanje između zemalja u monopoliziranju korisnih učinaka novih tehnologija.
Trenutačno su zemlje koje prednjače u regulaciji tehnologija umjetne inteligencije i sustava umjetne inteligencije Europska unija, Kina, Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo. EU je iznio preliminarni regulatorni i digitalni strateški okvir pod nazivom Zakon o umjetnoj inteligenciji. Cilj je identificirati prihvatljive i neprihvatljive rizike koji će proizaći iz primjene novih digitalnih tehnologija. Isto tako, u lipnju 2022. kanadska savezna vlada predstavila je Zakon o umjetnoj inteligenciji i podacima (LIAD) kao dio prijedloga zakona C-27, tj. Zakona o provedbi digitalne povelje iz 2022. Svrha je usmjeriti inovacije umjetne inteligencije u pozitivnom smjeru i potaknuti Kanađane i kanadska poduzeća na odgovorno usvajanje AI tehnologija.
Zaključci
Najavljuje li dolazak revolucije umjetne inteligencije (AI) izvanredno obećavajući napredak za čovječanstvo ili radije nosi rizik velike zbrke i civilizacijske regresije?
Doista, mnoga pitanja padaju na pamet: hoće li ljudi ovladati različitim sustavima umjetne inteligencije tako da služe ne samo privatnim ekonomskim i industrijskim interesima koji stoje iza njihovih aplikacija, već i interesima raseljenih radnika i zajedničkom interesu? Je li moguće da će ti sustavi postati toliko sveprisutni i moćni da bi mogli postati sile kontrole, dehumanizacije i porobljavanja velikog broja ljudi?
Prvi zaključak je da nitko ne može precizno odgovoriti na ova pitanja s punim poznavanjem činjenica. A ako ikad dobijemo odgovore, moglo bi biti prekasno. Posljedično, sve će ovisiti o tome kako ćemo koristiti ovu novu tehnologiju.
Digitalna revolucija umjetne inteligencije stoga postavlja više pitanja nego što daje odgovora, budući da se radi o tehnologiji za koju se očekuje da će se razvijati i pronaći nove primjene, dobre ili loše, tijekom vremena.
Drugi zaključak je da bi zemlje i gospodarstva koje zaostaju u usvajanju AI tehnologije mogle doživjeti ekonomske poteškoće u godinama i desetljećima koja dolaze. Čak i one ekonomije koje su na čelu nove industrijske revolucije mogle bi očekivati povećanje razlika u prihodima i bogatstvu.
Treći zaključak je da inovacija inteligentnih robota koje pokreće Umjetna inteligencija sigurno otvara novo polje za povećanje produktivnosti rada kroz kreativnu destrukciju, u određenom broju profesija i industrija. Međutim, to je s pravom razlog za zabrinutost, jer bi također moglo olakšati varanje, falsificiranje, zabunu i dehumanizaciju ljudskih bića u mnogim područjima.
Autor: Prof Rodrigue Tremblay
Ljudi su sami dopustili AI da radi protiv njih samih šta znači kako postoji vrsta više inteligencije od ljudske koja je uspila kodirat ljudski DNK odgovarajućim k8dovima kako bi ljudi bili robovi kojima nije potreban čuvar u fizičkom smislu, a kad čovjek čuvara robova nemože taknit rukom onda čuvar niti ne postoiji i čovjek shvati kako se slobodnom voljom odlučio na život bez duše u slobodi i demokraciji namamljen kao američii domorodac šarenim stakalcima za koja je domorodac davao i zlato i dušu. Ljudi uopće nevide širu sliku i dužu vremensku crtu razvoja tehnologije od kola i ležaja do procesora koji mogu procesuirat nezamislivu količinu podataka u jedinici vremena, i da nije bilo kola nebi bilo ni AI. Neki misle kako se kolo stvorilo u umu čovjeka bez vanjskih uticaja, ali to je u kontradikciji sa činjenicama kako su postojale civilizacije čija je tehnologija današnjem čovjeku nepoznata i nema odgovora… Čitaj više »
Sa čim vezujete Nikolu Teslu? Čovek je bio vizionar, genije bez ikakve sumnje! Ali se retko prisetimo da je bio “čudak”, da je imao krajnje redukovan socijalni život. Kad malo bolje razmislimo njegov um je bio bliži AI od ogromne većine ostalih umova ne samo tog već sve do današnjeg vremena. Razmislite – da li mu je upravo to omogućilo da napravi tako veličanstvena otkrića? Koga još možete uporediti sa Teslom po intelektualnim dostignućima? Možda antičke filozofe? Zar i oni nisu često bili izolovaniji od društva u odnosu na statak populacije? Ja sam to u nekadašnjim tekstovima nazivao “uklanjanjem intelektualnog šuma” – maksimalna redukcija nepotrebnih informacija koje samo “zauzimaju intelektualne resurse” bez korisnog dopinosa (kao recimo svakodnevno praćenje vesti i njihovo analiziranje bez mogućnosti uticaja na razvoj situacije 😉 Mašine koriste procesorske resurse racionalno, informacije selektuju tako što obrađuju samo relevantne a “šum” odbacuju. Velika procesorska snaga uz obradu samo… Čitaj više »
Kažu nam, Srbija dobila veliku čast! Predsedavamo u globalnom partnerstvu za veštačku inteligenciju!
…zar baš mora ta naprava imati ljudsko obličje – najprije je zato ružna i odbojna,kao svaka laž.
Takozvana umjetna inteligencija je ultimativni birokratski aparat svjetske vlade, sve ostalo je SF. “UI” objedinjuje: šalteruše, špijune(danas su u svakom đepu), cenzore, čitače blesimetara, poreznike, doktore, učitelje/škole(indoktrinacijske centre) ……itd. Tehnološki gledano prvi kompjuteri su jednako “inteligentni” kao i ovi danas jer ih programira jednako inteligentan čovjek. Inteligencija je jedno a brzina i količina obrade podataka drugo. Ako netko zatvori oči i odmakne od vlastitih misli i onako pošteno bez laganja samog sebe ih analizira, vidjet će da mozak nije ništa drugo doli bio kompjuter kojeg vozaju za života usvojeni programi(dobri i loši). E sad, tko je Taj koji može napravit taj odmak, što UI nemože jer ga nema?
Sve bi bilo u redu kada se tehnologija ne bi koristila protiv ljudi, a znamo da oni financiraju razvoj tehnologije s ciljem sve većeg porobljavanja ljudi. AI prevoditelji su toliko evoluirali zadnjih godina, da su prijevodi drastično bolji nego prije dvije godine, jer umjetna inteligencija neprekidno uči i samu sebe usavršava i razvija. Microsoft je ugradio prevoditelj u Word i Outlook u MS Office 2021, tako da se sada tekstovi i knjige mogu direktno prevesti unutar tih programa, što prije nije bilo moguće. Isto tako na internetu postoje stranice koje direktno prevedu titlove za filmove i odmah ga snime u SRT formatu. Dovoljno je pronaći dobar titl na bilo kojem jeziku i za tren oka ga se može prevesti na naš jezik – doslovno je prevedeni titl spreman za 20 sekundi. Do prije nekoliko godina su takve stvari bile nezamislive i trebalo je puno više vremena i zezancije da se… Čitaj više »
Samo novi,moderniji,represivniji model kontrole robova..
Na kraju će AI jasno iznedriti i svetu prikazati šta je suština “demonske svesti”.
.
Jedno je svet prirode i čoveka stvorenog i odnegovanog u prirodi.
.
Drugo je svet tehnološke civilizacije koji od početka destruira i uništava prirodu.
Na primer grad (koji na gori stoji) je što se tiče prirode najgora vesta pustinje-kamenita pustinja.
.
AI daje ubrzanje razvoju antiprirode (tehnološke civilizacije).
AI je tehnološka civilizacija na autopilotu.
Unutrašnja svrha AI je destrukcija sveta.
Cilj je, da AI aplaudira onima na vlasti. Jer obični ljudi neče. Nečemo ni na izbore, vlast če nastaviti AI botovi.
Ako želite iz prve ruke vidit plodove tehnološkog razvoja vrle nam civilizacije, samo uzmite u obzir odlike mladih generacija – rođenih 2005. i nadalje, kad je i započeo najveći skok u razvoju tehnologije te širenje mnoštva štetnih trendova, bilo tehnoloških ili društvenih ili prehrambenih.
Kad to dobro promotrite, šta ćete zaključit; jeli tehnološki razvoj dobar ili je loš? Jeli poželjan ili je odvratan?
‘Je li moguće da će ti sustavi postati toliko sveprisutni i moćni da bi mogli postati sile kontrole, dehumanizacije i porobljavanja velikog broja ljudi?’
Da, tako je oduvijek bilo i zamišljeno. Nije da nas nisu upozorili već nebrojeno puta – putem kinematografije i video igara, doslovno nam crtaju objašnjenje, kao vrtićkoj djeci.
Ali vrtićka djeca, iako draga i nevina, često znaju bit malo spora u primijećivanju i shvaćanju, ali i odviše strašljiva, pa su mnogima to tek mitovi i bajke – teorije zavjere.
Shvaćanje da mi nismo “ljudi”, već stanje proširene svijesti zarobljeno u iluziji “ljudskoga”, potaknut će naše svjesno povezivanje s onim tko smo zapravo – a mi smo ljubav Jednostavno ljubav.
Sustavna destrukcija i ništa drugo.
Jedan lijep i sunčan dan danas u Splitu ,taman za proslaviti Dan žena 😘🌹Zato upućujem svim ženama i našim kolegicama najljepše želje uz ovaj njihov dan .Sretan Vam dan žena.
P.S. Muškarci su Sunce ,oni vladaju danju ,žene su Mjesec ,one vladaju noću .
Kada vidimo da centri moći uporno forsiraju neku ideju jasno je da to nikako ne može biti za ljudsku korist. Tako je i s umjetnom inteligencijom. Bar na ovim stranicama možemo stalno čitati kako nam se na bezbroj načina želi naštetiti i samo nerazumna osoba može pomisliti da umjetna inteligencija donosi benefit. Kako u svemu lošem se može možda pronaći neka pozitivna karakteristika tako se i ovdje može izvući možda neki minijaturni benefit, ali to nema nikakvog smisla. Moje je mišljenje da nas umjetna inteligencija zakonito vodi u propast.
Sin Goldbergovih, Jake, se odbijao ozbiljno posvetiti školi. Nikada nije pisao zadaću i neprestano se igrao. Ravnatelj je predložio da ga pošalju u privatnu školu. Oni su to učinili, ali nakon nekoliko tjedana je bio izbačen. Goldbergovi su znali da su katoličke škole dosta stroge, stoga su odlučili poslati Jakea tamo. Prijavili su ga u Školu za dječake Krista Kralja i upozorili svog sina da se lijepo ponaša i da uči, jer je to bila njegova posljednja prilika. Ako ga izbace, poslat će ga u školu za delikvente. Nakon jednog tjedna katoličke škole, Jake se vratio doma sa odličnim ocjenama. Nekim čudom, on je postao ozbiljan i discipliniran učenik. ” Kako to da si se promjenio?” pitao ga je tata. Jake je odgovorio,” Kada sam vidio muškarca kako visi s križa u svakoj sobi, shvatio sam da je bolje da se sredim kako nebi završio kao on.” Neka se ljudi… Čitaj više »
AI je arkonska inteligencija.
Дуго сам размишљао, и најзад схватио: Умјетна интелигенција, па то вам је вештачка интелигенција.
Kad AI bude proizvodila umjesto svih nas mi nećemo imati prihode da kupimo hranu i odječu koju proizvodi umjetna inteligencija i čemu onda proizvodnja i AI. O tome nitko ne razmišlja.
Simulakrum. AI u prvoj od tri faze – trenutno kopira original. Sve je otvoreno. U drugoj će ga oponašati. U trećoj i završnoj pobija original iz kojega je nastao, troši sve resurse da se zakamuflira i razdvoji dva realiteta, tj. zatvara vrata. Sada, stvara se Zemlja 2.0 i digitalni humanoid da egzistiraju zajedno, analogna i digitalna ljudotinja. Gadgeti se pomiču od:: on-the-body na in-the-body. U trećoj fazi kada će doći do razdvajanja, digitalni i analogni ljudi više neće imati interakciju. Membrana će razdvojiti realiteta. I ovaj naš realitet je simulakrum nekog prethodnog realiteta i trenutno je, osim što je podloga za stvaranje AI simulakruma, u svojoj trećoj fazi i troši sve resurse da pobije neki prethodni original iz kojega je nastao (manifestira se kao gomila laži koja nas okružuje). To i takvo stvaranje potom ide beskraj. Baš kao i inkarnacije adamičnih duša. Portali (backup people prema D. Cannon) nemaju reinkarnacije.… Čitaj više »
Ako umjetna, ikad, zapjeva onu staru Mehinu; o majko majko, što me rodi kad sreće nemam ja…značit će da smo ga odavno nayebali.😁
Dehumanizacija .
Jedino su ljudi sposobni unistiti sami sebe svojom pohlepom i nepromisljenoscu