fbpx

Kako se zaštiti i ostati pozitivan uz crnilo koje nas okružuje?

Kako ostati pozitivan
0

Ma koliko se odupirali, svakodnevno imamo dodira s lošim vijestima. One su dio našeg života, ali vrlo često i našeg izbora. Moderno doba i internet su od vijesti stvorili najveći izvor negativnih misli i frustracija.  Nekad je to neizbježno, nekad čak i potrebno, međutim svi smo se bar jednom u životu pitali što učiniti?

Loše vijesti uvijek stižu u eskadrili (Jacques Chirac – predsjednik Francuske)

Tek što je u medijima objavljena vijest o jednom terorističkom činu, slijedi serija vijesti o daljnjim terorističkim akcijama. Počinjemo se osjećati kao da se urušava svijet oko nas. Zašto nam se to događa i tko je odgovoran za našu tugu i jad? Mi sami ili loše vijesti? Može li se išta poduzeti protiv toga?

Od postanka života svakom su živom biću svojstveni karakteristični načini ponašanja. Oni su određeni biološki (genski) i okolinom odnosno utjecajem sredine. Kada je riječ o ljudima, kombinacija tih faktora može dati i genija i kriminalca. Empatična osoba može se u određenim okolnostima pretvoriti u egoista. Posrijedi su „zakoni imitacije“ koje je detaljno opisao zaboravljeni francuski sociolog i filozof Jean-Gabriel Tarde (1843–1904).

Što su „zakoni imitacije“ o kojima govori Tarde?

Gledajući nekoga tko s užitkom jede, glad ovlada i nas. Zijevamo li u društvu, počnu zijevati i drugi. Ako krenemo bježati, instiktivo će se i drugi dati u bijeg, iako za to nemaju očitog razloga. Zapjevamo li, zapjevat će i drugi. Kad zaplačemo, zaplakat će i drugi. Ako kupujemo i drugi će kupovati. Dakle, zakon imitacije je vjerojatno temeljno ponašanje društva, ali i prirode općenito – ugrađen u “algoritam života“. On nas štiti kolektivnom inteligencijom. Problem nastaje kada postane predmet manipulacije. Tada zakon imitacije postaje vrlo snažno psihološko oružje.

Kako informacije potiču loša djela – svjesno ili nesvjesno

Na prostoru bivše Jugoslavije “crna kronika” ima povlašteno mjesto u medijima. Ona šokira i privlači, a također utječe na naše ponašanje. “Crna kronika” nas uznemiruje i stvara u nama osjećaj ugroženosti. Upravo u takvom stanju osjetljive osobe čine stvari koje inače ne bi činile.

Primjer kako to izgleda u stvarnosti:

Zakon imitacije novinari

Objašnjenje utjecaja i posljedice gore navedenih negativnih vijesti na čitatelje:

  1.  Student zapada u depresiju jer mu profesor govori da nikada neće dobiti posao.
  2.  Godišnji odmor zbog gužve postaje godišnji pakao.
  3.  Normalno je zapaliti nečiji ručnik jer to svi rade.
  4.  Tući nekoga i zalijevati ga vodom je cool.
  5.  Ako je bračni par u Indiji ubijen za manje od jednog eura, onda je posve normalno ubiti čovjeka za 1000 eura.
  6.  Ako nekoga želiš ubiti, samo ga baci u rijeku i reci da je to bila šala.

 Depresivna osoba odlučuje se na samoubojstvo jer oponaša samoubojicu iz “crne kronike”.


Pomnožimo li broj medijskih kuća s brojem negativnih vijesti, možemo reći da je zbog “crne kronike” stradalo, pa i smrtno, jako puno ljudi. Senzibilnih ljudi, koji bi u zdravoj okolini živjeli normalno i uspješno.

Vrlo je bitno odvojiti što je crna kronika, a što nije i kada je treba izbjegavati. Zatvaranje očiju pred činjenicama nije još nikomu pomoglo da bude bolji čovjek. Stvar je odnosa prema crnoj kronici i selekcije onoga što bismo trebali “konzumirati“, a što izbjegavati. Ovo je temeljno načelo po kojem bi trebali funkcionirati današnji mediji.

Ključ sreće je u nama

Uspjeh je ići u suprotnom smjeru. Pretvorimo egoiste u empatične osobe. Kriminalace u moralne osobe i žestoke borce za ljudska prava. Njihovu hormonalno uvjetovanu biološku agresivnost pretvorimo odgojem u energiju koja će ih učiniti spremnima da daju maksimum svojoj zajednici, a time i samima sebi. Naučimo odvajati sadržaj koji informira od onoga koji negativno utječe na nas. Jednostavno, pretvorimo pesimiste u realiste koji u realnosti mogu pronaći realitet vlastitog pozitivizma, a što bi doista trebala biti uloga medija.

* Izraz “crna kronika” potječe iz nekadašnjeg Večernjeg lista, koji je imao rubriku tog naslova. Kad bismo citirali tu rubriku, govorili bismo npr. o “Večernjakovoj Crnoj kronici”. Ali taj se naslov otada pretvorio u stilem, u metaforu koja općenito označava “loše vijesti”.
0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
0 Comments

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
0
()
x