U svijetu geopolitičkih i ekonomskih izazova, često se manje države nađu u situaciji gdje se moraju suočiti s moćnijim i organiziranijim protivnicima. Bosna i Hercegovina trenutno se nalazi u takvoj poziciji spram Europske unije i njenih ucjena vezanih uz Europski sustav trgovanja emisijama (ETS), što će uništiti sve termocentrale i poskupiti struju.
Što se događa?
Entitetska ministarstva energije BiH usaglasila su tekst Zakona o električnoj energiji i pristala na formiranje državne berze električne energije, što su ključni uvjeti da Bosna i Hercegovina bude izuzeta iz EU Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (CBAM), pri čemu država mora uspostaviti i sistem trgovine emisijama (EU ETS) koji omogućava kompanijama trgovanje “pravom da zagađuju“, čime bi se prihodi od zagađenja usmjeravali u BH. budžete umjesto u EU. Formiranje berze električne energije donosi milijarde gubitka, zatvaranje termoelektrana, gubitak radnih mjesta i upitnu budućnost Bosne i Hercegovine.
Što činiti?
Kada je neprijatelj jači, postoje dvije klasične opcije: pokorna predaja ili strateška prilagodba koja preokret usmjerava u vašu korist. U kontekstu energetske politike, BiH je suočena upravo s takvim izborom.
Europska unija svojim uvjetima vezanim uz ETS direktno prijeti bosanskohercegovačkim termoelektranama, koje su okosnica energetske samostalnosti zemlje. Prihvaćanje ovih uvjeta dovelo bi do zatvaranja termoelektrana ili plaćanje skupih poreza na CO2, što bi neizbježno rezultiralo znatno višim cijenama električne energije za građane i industriju.
EU traži postupni prelazak na obnovljive izvore – vjetroelektrane, solarne panele i hidroelektrane. Međutim, taj put zahtijeva desetljeća razvoja i golema ulaganja, a struja iz tih izvora često je skuplja i manje pouzdana zbog svoje intermitentne prirode.
Nuklearna elektrana – Treća i najbolja opcija
No, postoji treća opcija koja predstavlja strateški zaokret – izgradnja nuklearne elektrane. Ovakav potez omogućio bi BiH da:
- Osigura energetsku neovisnost za sljedećih 60-100 godina
- Proizvodi električnu energiju bez emisija CO₂ koji je dio Zelene agende globalista, čime bi se uskladila s europskim zelenim ciljevima
- Proizvodi energiju po značajno nižoj cijeni od većine obnovljivih izvora
- Razvija visokotehnološku industriju i stvara radna mjesta za visokoobrazovane stručnjake
- Postane regionalni izvoznik električne energije
Umjesto da se pokori uvjetima ili desetljećima gradi skupe, ružne i nepredvidljive sustave obnovljivih izvora, BiH može jednim strateškim potezom riješiti tri ključna problema:
- osigurati energetsku neovisnost
- proizvoditi čistu energiju i
- potaknuti gospodarski razvoj.
Nuklearna energija često je predmet kontroverzi, ali moderna nuklearna postrojenja predstavljaju najsigurniji i ekološki najprihvatljiviji izvor energije velikog kapaciteta. Dok se ostale zemlje muče s nestabilnošću opskrbe i rastućim cijenama, BiH bi mogla osigurati stabilnu energetsku budućnost za svoje građane i gospodarstvo.
Ponekad, kada se suočite s protivnikom koji ima prednost, najbolje je ne boriti se na njegovom terenu, već promijeniti igru korištenjem njegovih vlastitih pravila za stvaranje svoje prednosti.
Kako, što i koliko to košta građane?
Uvijek je lakše kritizirati i polemizirati, zato vam nudim detaljnu analizu kako bismo bolje shvatili kako se boriti protiv globalističkog plana, a da pri tome budemo bolji i jači. Da omogućimo nama, našoj djeci i našim unucima bolju budućnost. Sve je moguće kada čovjek staloženo i razumno funcionira – naravno, osoba mora biti intelektualno poštena, a ne kupljena od raznih lobija. Da krenemo…
Cijene električne energije u EU i BiH (utjecaj ETS-a)
Prosječna maloprodajna cijena električne energije za kućanstva u Europskoj uniji trenutno iznosi oko 0,30 € po kWh (uključujući sve poreze i pristojbe). To je povijesno visoka razina, djelomično potaknuta poskupljenjem goriva i troškovima emisijskih certifikata (EU ETS) tijekom energetske krize 2022–2023. Nasuprot tome, kućanstva u Bosni i Hercegovini plaćaju znatno nižu cijenu – oko 0,09 € po kWh (0,174 KM/kWh), što je svega ~43% prosjeka Europe. Sličan omjer vrijedi i za poslovne subjekte: npr. industrija u BiH plaća ~0,10 € po kWh, dok je europski prosjek oko 0,18–0,20 €. Jeste li primjetili da u BiH više plaćaju firme koji su veliki potrošači, nego fizička lica, što je suprotno u EU. Apsurd, zar ne? U Tablici 1 prikazane su usporedne cijene.
Tablica 1: Prosječna cijena električne energije (€/kWh) – kućanstva
| Područje | Prosječna cijena (€/kWh) |
|---|---|
| Europska unija (EU) | ≈ 0,30 € |
| Bosna i Hercegovina (BiH) | ≈ 0,09 € |
Glavni razlog ovako niskih cijena u BiH je izostanak troškova CO₂ emisija. Europski proizvođači električne energije moraju kupovati ETS dozvole za emisije CO₂, što poskupljuje struju iz fosilnih izvora. Cijena emisijskih jedinica u EU posljednjih je godina vrlo visoka (2023. dosezala i 80–100 € po toni CO₂) – u proljeće 2024. kreće se oko 63 €/t. Takva cijena ugljika dodaje približno 0,05–0,10 € na proizvodnu cijenu svakog kWh iz termoelektrana na ugljen (jer izgaranje 1 MWh ugljena emitira ~1 tonu CO₂). EU ETS tako znatno utječe na krajnju cijenu struje u EU. BiH trenutno nije dio EU ETS sustava, pa njene termoelektrane nemaju tu stavku troška – što djelomično objašnjava zašto su cijene struje u BiH i preko tri puta niže nego u EU.
Upravo vlasti u BiH potpisuju ugovor o pristupu ETS i to je razlog zašto pišem ovaj članak.
Osim ETS-a, u EU cijenu povećavaju i visoki nameti i PDV (prosječno ~24% udjela u cijeni za kućanstva), dok BiH održava nizak nivo poreza i koristi domaći ugljen. Ipak, valja napomenuti da su europske cijene 2024. blago stagnirale ili pale u odnosu na kriznu 2022/23. (zahvaljujući mjerama vlada i većoj proizvodnji iz obnovljivih izvora), ali i dalje ostaju više nego dvostruko veće od onih u BiH. Drugim riječima, prosječna cijena struje za kućanstva u BiH tek je oko 1/3 europskog prosjeka.
Godišnja potrošnja električne energije – kućanstva vs. industrija (EU vs. BiH)
Prosječna godišnja potrošnja električne energije po stanovniku u EU iznosi oko 1.500 kWh, dok u BiH iznosi oko 1.070 kWh. To znači da je ukupna potrošnja (po glavi stanovnika) u BiH ~36% manja od europskog prosjeka, što odražava niži stupanj industrijalizacije i manju potrošnju po kućanstvu, te korištenja ugljena, drveta i peleta za grijanje.
Kad gledamo po kućanstvu, situacija je slična. Kućanstva u EU, ovisno o zemlji i klimi, u prosjeku troše između ~3.000 i 5.000 kWh godišnje na električnu energiju (npr. “srednje” europsko kućanstvo troši oko 2.500–5.000 kWh godišnje). Za usporedbu, prosječno kućanstvo u BiH potroši oko 3.250+ kWh godišnje, prema anketama potrošnje. Ovaj podatak sugerira da su veća bosanskohercegovačka kućanstva (u prosjeku ~3,1 člana) i dalje znatan potrošač električne energije, možda zbog električnog grijanja u zimskom periodu ili manje energetske učinkovitosti. Tablica 2 prikazuje približne prosjeke.
Tablica 2: Prosječna godišnja potrošnja električne energije
| Pokazatelj | EU prosjek | BiH prosjek |
|---|---|---|
| Po stanovniku (kWh/osoba) | ~1.500 | ~1.250 |
| Po kućanstvu (kWh/kućanstvo) | ~5.000 | ~3.250 |
Napomena: EU prosjek kućanstva varira – manja potrošnja u južnim zemljama s manje grijanja, veća u sjevernim (npr. kućanstva u Njemačkoj oko 3.000–3.500 kWh, a u Švedskoj ili Francuskoj i preko 6.000 kWh zbog električnog grijanja). Potrošnja kućanstava u BiH (~5,2 MWh) uključuje i veća ruralna domaćinstva; činjenica da je bliska gornjem rasponu EU može odražavati nižu cijenu struje (pa se više koristi za grijanje i sl.). S druge strane, industrijska potrošnja čini veći dio ukupne potrošnje u EU nego u BiH. U EU industrija prosječno troši ~35–40% ukupne električne energije, dok kućanstva čine ~25–30%. U BiH je udio kućanstava oko 50% ili više ukupne potrošnje (jer je ukupna industrijska potrošnja relativno manja). To znači da BiH ima relativno manji opseg energetski intenzivne industrije: npr. ukupna godišnja potrošnja struje u BiH je oko 11–12 TWh (uz ~16–17 TWh proizvodnje, višak se izvozi), od čega otprilike polovicu troše građani, a polovicu industrija i usluge. Za usporedbu, EU ukupno troši preko 2.800 TWh godišnje, od čega stotine TWh odlaze pojedinačno na industriju i na kućanstva.
Scenarij: Nuklearna elektrana 1200 MW u BiH
Zamislimo da Bosna i Hercegovina izgradi nuklearnu elektranu (NE) snage 1200 MW. U ovoj sekciji analiziramo ključne aspekte takvog projekta: troškove izgradnje (ovisno o tehnologiji i državi izvođaču), pokrivenost potreba BiH tom elektranom, isplativost ulaganja kroz 50 godina eksploatacije, te utjecaj na kućanstva (koliko bi mjesečno koštao ovaj projekt po prosječnom domaćinstvu).
Trošak izgradnje (ovisno o izvođaču/reaktoru)
Cijena izgradnje nuklearne elektrane uveliko varira ovisno o odabranom dobavljaču tehnologije i državi graditelju. U svijetu danas postoji nekoliko vodećih tehnologija reaktora ~1200–1400 MW koje bi došle u obzir: američki Westinghouse AP1000, francuski EDF EPR, ruski Rosatom VVER-1200, te južnokorejski KEPCO APR-1400. Svaka od ovih opcija ima različitu cijenu, iskustva gradnje i financijske modele. Tablica 3 daje usporedbu okvirnih troškova na temelju recentnih projekata:
Tablica 3: Procijenjeni kapitalni trošak nuklearne elektrane 1200 MW prema tehnologiji
| Tehnologija / izvođač | Trošak (milijardi €) | Napomena (primjeri projekta) |
|---|---|---|
| SAD – Westinghouse AP1000 | od 6,5 do 14 mlrd € | Velik raspon zbog različitih ishoda: npr. projekt Vogtle (2×AP1000) prvotno procijenjen na $14 mlrd, a narastao na $30+ mlrd (preko 27 mlrd €) zbog kašnjenja i troškova; u idealnim uvjetima trošak po reaktoru ~6–7 mlrd €. |
| Francuska – EDF EPR | od 10 do 13 mlrd € | Vrlo skupa “Generation III+” tehnologija: npr. Flamanville-3 (1650 MW) trebao je koštati 3,3 mlrd €, ali je zbog 12 godina kašnjenja narastao na 13,2 mlrd €. Sličan EPR projekt Hinkley Point C (UK) procijenjen je ~£22–23 mlrd za 2 reaktora (≈13 mlrd € svaki). |
| Rusija – Rosatom VVER-1200 | od 4,5 do 6 mlrd € | Relativno niži troškovi uz rusko financiranje: npr. Bjelorusija je dobila ruski kredit od $10 mlrd za 2×VVER-1200 (što implicira $5 mlrd po bloku). Osnovna cijena reaktora bez infrastrukture procijenjena je i niže ($3 mlrd po bloku), ali uključujući infrastrukturu i kamate raste. |
| J. Koreja – KEPCO APR-1400 | od 4 do 5 mlrd € | Najkonkurentnija opcija: Koreja je za UAE izgradila 4×APR-1400 za $18,6 mlrd (≈17 mlrd €), dakle oko $4,65 mlrd (4,2 mlrd €) po bloku. Domaći projekti u Koreji imali su još niži jedinični trošak (~$2,7 milijuna/MW). |
Napomene: Cijene su informativne i ovise o tečaju (1 € ≈ 1,1 USD). Također, financijski model utječe na “cijenu” – npr. ruski i kineski model često uključuje državne kredite s odgodom plaćanja, build-own-operate aranžmane itd., što olakšava početno ulaganje zemlji kupcu. Američke i europske ponude obično zahtijevaju veće avanse i jamstva, što je izazov za manje ekonomije. U slučaju BiH, vjerovatno bi se tražilo strateško partnerstvo (npr. da strani partner financira i gradi elektranu, uz dugoročnu otkupnu cijenu struje ili suvlasništvo).
Iz Tablice 3 vidimo da bi nuklearka od ~1200 MW koštala okvirno između 4 i 12+ milijardi €, ovisno o scenariju. Najjeftinije je teoretski korejsko ili rusko rješenje (~5 mlrd €), dok bi zapadne opcije mogle prijeći 10 mlrd € ako dođe do kašnjenja. Za konzervativnu analizu, možemo uzeti ~6–7 mlrd € kao moguće srednje očekivanje (npr. da BiH odabere iskusnog graditelja i izbjegne ekstremno probijanje troškova).
Pokriva li 1200 MW nuklearna elektrana potrebe BiH?
Instalirana snaga od 1200 MW koja radi visokom pouzdanošću praktički bi mogla pokriti veliku većinu potreba za električnom energijom BiH. Nuklearne elektrane imaju vrlo visok faktor kapaciteta (iskorištenja) – često oko 90% ili više, što znači da godišnje isporuče energiju blisku svom maksimalnom potencijalu (rade skoro non-stop). Za naš reaktor od 1200 MW to znači oko 9–10 TWh električne energije godišnje (računica: 1200 MW × 8760 h × 0,85–0,95 = ~9–10,0 milijardi kWh).
U 2022. ukupna potrošnja električne energije unutar BiH iznosila je oko 11–12 TWh (ostatak proizvodnje od ~16–17 TWh izvezen je). Dakle, jedan takav nuklearni blok mogao bi pokriti oko 80–90% trenutne unutarnje potrošnje BiH. U energetski povoljnim godinama (npr. dobrim hidrološkim uvjetima) BiH ionako proizvodi višak struje i izvozi – nuklearka bi taj višak dramatično povećala. S druge strane, ako potrošnja poraste u idućim desetljećima (npr. elektrifikacija prometa, rast industrije), tih 1200 MW omogućilo bi da BiH bez problema podmiri vlastite potrebe i zadrži status izvoznika.
Drugim riječima, 1200 MW nuklearne snage bio bi ogroman izvor za BiH: otprilike ekvivalent svim postojećim termoelektranama na ugljen zajedno. Time bi se mogli zamijeniti stari blokovi na ugljen (ispuniti klimatske ciljeve globalista) i još uvijek imati viškova za izvoz ili za nove potrošače. Jedino ograničenje bilo bi dinamičko upravljanje mrežom – nuklearka radi stabilno u baznom režimu, pa bi fleksibilnost trebali osigurati hidroelektrane i buduće obnovljive elektrane kako bi se pratila dnevna potrošnja.
Isplativost projekta na horizontu od 50 godina
Nuklearne elektrane imaju dug životni vijek – projektira ih se za 60+ godina rada (uz refuelling svake 1–2 godine i periodičke revitalizacije). Razmotrimo 50-godišnji horizont za povrat investicije. Ključni čimbenici isplativosti su: kapitalni trošak (uloženo X milijardi €), operativni troškovi (gorivo, održavanje, osoblje, zbrinjavanje otpada) te cijena električne energije koja će se ostvarivati prodajom.
Ako pretpostavimo da bi nuklearka 1200 MW proizvodila ~9,5 TWh godišnje i da se ta struja može plasirati po prosječnoj cijeni od recimo 50 €/MWh (0,05 €/kWh) na veleprodajnom tržištu – što je konzervativno, jer trenutne tržišne cijene struje u regiji često su više – onda godišnji prihod iznosi oko 475 milijuna €. U 50 godina, to je nominalno ~23,8 milijardi € prihoda. Čak uz značajne operativne troškove i diskontiranje, ovakav projekt ima prostora otplatiti ulaganje od npr. 6–7 mlrd € i generirati dobit. Ako bi prosječna prodajna cijena bila viša, npr. 80–100 €/MWh (što je moguće ako EU uvodi karbonske takse na uvoz struje ili ako tržište ostane napeto), tada bi i prihodi bili veći (npr. 9,5 TWh × 80 €/MWh = 760 mil. €/god).
Važno je istaknuti da su operativni troškovi nuklearke relativno niski u usporedbi s termoelektranama na fosilna goriva. Gorivo (uran) je jeftino po jedinici energije i čini tek ~10% proizvodne cijene, a troškovi CO₂ emisija ne postoje (gotovo nulta emisija CO₂ u radu). Najveći O&M troškovi su za visoko kvalificirano osoblje, sigurnost i održavanje, ali sveukupno, kad je kapital otplaćen, nuklearna struja može biti vrlo konkurentna (čak jeftina). Problem je, naravno, otplata ogromnog inicijalnog duga: s kamatama, otplata 6–7 mlrd € može zahtijevati desetljeća. Međutim, projektni vijek od 50+ godina omogućava dug period zarade nakon otplate duga.
Konkretne analize isplativosti (NPV, IRR) ovise o pretpostavkama o cijeni struje. No, možemo zaključiti: ako se izbjegnu veliki troškovni prebačaji i osigura povoljno financiranje, nuklearna elektrana bi se u 50 godina vrlo vjerojatno isplatila i višestruko vratila uloženo. Primjer: južnokorejski APR-1400 reaktori u UAE imaju dogovorenu cijenu struje oko 0,08 $/kWh, i pri tome su investitorima isplativi; europski projekti (poput Hinkley Point C) imaju garantiranu cijenu ~0,11 €/kWh kako bi investitor (EDF) ostvario povrat. Dakle, čak i uz otkupnu cijenu od ~0,08–0,10 €/kWh, projekt bi bio financijski održiv.
S društveno-ekonomskog stajališta BiH, velika korist bila bi i energetska neovisnost i izbjegavanje troškova CO₂ – za nekoliko desetljeća, kada ugljen bude opterećen visokim taksama ili zabranama, nuklearka bi osigurala jeftinu i čistu energiju za domaće potrebe i izvoz bez karbonskih penala. Naravno, postoje i rizici: prije svega, rizik prekoračenja rokova i troškova (kao što su iskusili SAD i Francuska) koji bi ugrozili isplativost. Dobro ugovaranje projekta (fiksna cijena “ključ u ruke” s penalima za izvođača) bilo bi ključno.
Trošak po kućanstvu – koliko bi “plaćali” građani BiH?
Iz perspektive građana, zanimljivo je koliko bi ovakav mastodontski projekt teretio prosječno kućanstvo, bilo kroz račune za struju ili poreze. Pretpostavimo li da se kompletan trošak investicije ravnomjerno otplaćuje 50 godina kroz cijenu električne energije za krajnje potrošače u BiH, možemo procijeniti prosječni mjesečni iznos po kućanstvu.
BiH ima oko 1,13 milijun kućanstava. Ako je ukupna investicija, recimo, 6 mlrd €, to raspodijeljeno na 50 god × 12 mj = 600 mjesečnih rata, znači da bi mjesečno trebalo prikupiti 10 milijuna € da se isplati glavnicu (6 mlrd/600 mj = 10 mil €). Podijeljeno na 1,13 mil. kućanstava, to ispada oko 8,8 € mjesečno po kućanstvu (≈17 KM). U slučaju skuplje investicije od npr. 9 mlrd €, taj iznos bi bio ~13 € mjesečno.
Naravno, u praksi ne bi sav teret snosila samo domaćinstva – dio bi plaćala i industrija kroz račune, a vjerojatno bi značajan dio proizvodnje išao u izvoz (što donosi prihode izvana). No i ovaj grubi izračun ilustrira da trošak nuklearke, rastegnut kroz životni vijek, ne bi nužno bio neizdrživ. ≈10 € mjesečno po kućanstvu (što je ~20% prosječnog računa za struju u BiH) zvuči kao podnošljivo poskupljenje ako zauzvrat država dobije stabilan izvor struje bez emisija. Usto, nakon što se elektrana otplati, daljnja proizvodnja bi mogla sniziti račune.
Alternativno, projekt se može financirati djelomično i izvan računa za struju – npr. kroz javno-privatno partnerstvo, pa bi dio dobiti od izvoza struje ići otplati. Tako bi domaća kućanstva mogla i minimalno osjetiti trošak gradnje. U svakom slučaju, bitno je naglasiti da nuklearna elektrana zahtijeva velika početna ulaganja, ali pruža dugoročnu korist; stoga se povrat investicije mjeri u desetljećima.
Ekvivalentna proizvodnja iz vjetroelektrana (1200 MW nuklearke vs. vjetar)
Umjesto nuklearne elektrane, BiH bi istu godišnju proizvodnju energije teoretski mogla ostvariti i gradnjom vjetroelektrana. No, zbog prirode vjetra, za istu količinu MWh potrebno je instalirati višestruko veći kapacitet. Vjetroelektrane imaju puno manji kapacitet iskorištenja od nuklearki – ovise o vremenu. U BiH se može očekivati faktor kapaciteta vjetra oko 25–35% (ovisno o lokaciji), što znači da 1 MW vjetra daje tek ~1/4 do 1/3 godišnje energije koju daje 1 MW nuklearne snage.
Konkretno, da bi vjetroelektrane proizvele ~9–10 TWh godišnje (kao NE 1200 MW), trebalo bi instalirati otprilike 3–4 puta veći kapacitet vjetra. Procjena: pri 30% iskorištenja trebalo bi oko 3.600 MW vjetroelektrana, a pri 25% i do 4.500 MW. Uzmodernije turbine od 3 MW svaka, to znači oko 1.200+ vjetroturbina širom BiH. Za ilustraciju, studija MIT-a navodi da je “potrebno gotovo 800 vjetroturbina prosječne veličine da bi se energetski izjednačila proizvodnja jednog nuklearnog reaktora od 900 MW”. Razmjerno tome, za 1200 MW reaktor bilo bi potrebno oko 1.000 turbina te veličine.
Površina potrebna za vjetropark te veličine također je neusporedivo veća od lokacije jedne nuklearne elektrane. Nuklearna elektrana od 1200 MW mogla bi se smjestiti na lokaciju od možda 1–2 km² (uključujući zaštitnu zonu). Nasuprot tome, vjetroturbine moraju biti raspoređene na velikom području zbog međusobnog razmaka (radi boljeg “hvatanja” vjetra i smanjenja zasjenjenja vjetrom). Prema MIT-u, nuklearke zauzimaju ~10 hektara po proizvedenom TWh godišnje, dok vjetroelektrane trebaju oko 100 hektara po TWh samo za površinu temelja turbina, a čak 10.000 ha/TWh ako se računa čitav raspon vjetroparka (razmaci između turbina). To znači da bi za ~10 TWh iz vjetra ukupno područje vjetroparkova moglo biti reda veličine 800–1000 km² (srećom, to nije “izgubljena” zemlja – većinom bi to i dalje bile pašnjaci, polja ili brda između turbina). Vizualno, prirodne ljepote Bosne i Hercegovine bi bile uništene i više nitko od turista ne bih dolazio.
Primjer izračuna: ako jedna moderna turbina od 3 MW radi s 30% kapaciteta, proizvede oko 7,9 GWh godišnje. Za 9.500 GWh trebalo bi ~1.200 takvih turbina. Ako svaka turbina treba oko 0,1 km² ekskluzivne površine (temelj, prilazni put, razmak), to je 120 km² neposredno zauzeto, ali prostiranje farmi (s razmacima od nekoliko stotina metara) moglo bi obuhvatiti područje ~10 puta veće. Ukratko, vjetroelektrane zahtijevaju ogroman prostorni zahvat u odnosu na jednu elektranu.
Treba naglasiti i da bi ukupna investicija u toliku snagu vjetra također bila vrlo visoka. Cijena vjetroturbina je pala, ali i dalje iznosi oko 1–1,5 mil € po MW instalacije. Za ~4000 MW to je reda 4–6 mlrd € – dakle usporedivo s gradnjom nuklearke. Prednost je što se mogu graditi modularno i postepeno, no za istu energetsku pouzdanost trebalo bi uložiti i u sustave skladištenja ili balansiranja (jer vjetar ne puše stalno). Nuklearna elektrana daje stalnu snagu (baseload), dok bi 1000+ vjetroturbina davalo visoko varijabilnu proizvodnju (mnogo struje kad je vjetar, ali premalo u bonaci), pa bi bez masovnih spremnika energije BiH morala i dalje imati rezervu iz drugih izvora (hidroelektrana, plinskih ili uvoz) za bezvjetrice.
Sažetak: Teoretski je moguće ~1200 MW nuklearke zamijeniti s ~4000 MW vjetra, ali to znači stotine kvadratnih kilometara vjetroparkova i tisuću turbina po brdima. Također, efektivna dostupnost te snage nikada ne bi dosegnula pouzdanost nuklearnog bloka – uvijek bi bile potrebne rezerve ili skladištenje za pokrivanje varijacija vjetra.
Prednosti i nedostaci: Nuklearna elektrana vs. obnovljivi izvori u BiH
Na temelju prethodne analize, možemo istaknuti ključne prednosti i nedostatke izgradnje nuklearne elektrane u odnosu na ulaganje u obnovljive izvore (poput vjetroelektrana i solarnih elektrana) u kontekstu BiH:
- Stabilnost i pouzdanost vs. intermitentnost: Nuklearna elektrana radi kontinuirano i ima najveći faktor iskorištenja od svih izvora (90+%), što znači da osigurava stalnu baznu energiju. Obnovljivi izvori poput vjetra i Sunca su povremeni – vjetar ima faktor 20–40%, Sunce ~10–20% (ovisno o klimi), i ovise o vremenu i dobu dana. Prednost nuklearke je dakle energetska neovisnost od vremenskih prilika i pouzdana opskrba (što je ključno za industriju i stabilnost mreže). Nedostatak obnovljivih je potreba za balansiranjem i spremnicima (ili backup elektranama) što povećava stvarne troškove integracije.
- Količina energije i snaga: Nuklearna elektrana na maloj lokaciji proizvodi ogromne količine energije. Za sličnu proizvodnju, obnovljivi trebaju mnogo veći instalirani kapacitet i raspršenost. Kako smo vidjeli, 1200 MW nuklearno ≈ 3600–4000 MW vjetra ≈ tisuću turbina. Prednost nuklearke je štednja prostora – lakše je naći jednu pogodnu lokaciju nego stotine kilometara terena za vjetroparkove. S druge strane, obnovljivi izvori mogu se disperzirati – vjetroparkovi se mogu graditi po etapama na raznim lokacijama gdje ima vjetra, što smanjuje ovisnost o jednom objektu i jednu investiciju možete skalirati postupno. Nuklearka je “sve ili ništa” – velika jednokratna investicija i single-point-of-failure (ako stoji, stoji 1200 MW odjednom).
- Emisije CO₂ i okoliš: I nuklearna i vjetar/solar su nisko-ugljični izvori što promoviraju globalisti – nemaju izravne emisije stakleničkih plinova. Time bi pomogli BiH izbjeći EU CO₂ carine i doprinijeli klimatskim ciljevima globalista bez da se ugroze građani. Nuklearna ima prednost što ne zahtijeva fosilna goriva ni u standby (dok vjetroelektrane možda impliciraju potrebu za plinskim backupom). S okolišne strane, glavni problem nuklearke je radioaktivni otpad i potencijalna nesreća. Iako se otpad iz novih reaktora skladišti sigurno i količine su relativno male, to je i dalje teret za tisućljeća i zahtijeva odgovorno upravljanje. Obnovljivi nemaju takav otpad, ali npr. vjetroelektrane utiču na pejzaž, mogu imati utjecaj na ptice, proizvodnja solarnih panela ima svoj ugljični i kemijski otisak itd. No, općenito obnovljivi su percepcijski “čistiji” – nuklearke nose stigmu rizika (Černobil, Fukushima). BiH bi morala razviti vrhunsku regulativu nuklearne sigurnosti, osigurati skladištenje otpada i javnu podršku – što je značajan društveni izazov.
- Ekonomski aspekt i radna snaga: Izgradnja nuklearne elektrane je visokorizično ulaganje – zahtijeva precizno upravljanje projektom, jaku institucijsku podršku i ogromnu početnu investiciju. Prednost je što donosi vrhunska znanja, tehnologiju i kvalificirana radna mjesta, a vremenom i jeftinu energiju koja može privući industriju. No, pitanje je može li BiH financirati tako nešto bez zaduženja koje bi opteretilo proračun ili cijene. Obnovljivi projekti mogu biti manji i lakše financirani (npr. više manjih kredita za više vjetroparkova) i mogu uključiti domaće tvrtke u gradnji. Nuklearka bi vjerojatno bila uvoz “ključ u ruke” s relativno malim učešćem domaćih tvrtki (osim građevinara). Također, vrijeme izgradnje nuklearke (min. 7-10 godina u najboljem slučaju) je puno dulje nego vjetroparka (1-2 godine), pa se ulaganje sporije vraća i kasnije donosi korist.
- Sigurnost opskrbe i fleksibilnost: Nuklearka bi omogućila BiH energetsku neovisnost (uran se lako skladišti za godine unaprijed, a dobavljača ima više – Kazahstan, Kanada, Nigeria itd.). Za razliku od plina ili ugljena, ne ovisi se o dnevnim uvozima. Vjetar i solar ovise o lokalnoj prirodi – što je dobro, ali njihova fleksibilnost je niska. U slučaju viškova, vjetar/solar se moraju isključiti (ili trošiti na manje efikasan način), dok nuklearka može kontinuirano izvoziti baznu energiju. Nuklearka je manje fleksibilna u smislu modulacije snage (obično radi konstantno, premda moderni reaktori mogu do neke mjere smanjivati snagu), ali BiH već ima dosta hidroelektrana koje su odličan partner – mogu se brže paliti/gasiti da prate potrošnju dok nuklearna daje bazu. U scenariju 100% obnovljivih, BiH bi trebala ogromne spremnike energije ili oslanjanje na susjede za balans (što može biti skupo ili nesigurno).
Da zaključimo
Nuklearna elektrana u BiH bila bi strategijski iskorak koji donosi dugoročno obilje stabilne, čiste energije uz visoku početnu cijenu i kompleksnost, dok su obnovljivi izvori evolutivan put koji postupno poboljšava održivost energetike uz manje pojedinačne rizike, ali zahtijeva velike površine i rješavanje problema varijabilnosti. Idealna budućnost možda leži i u kombinaciji: BiH bi mogla maksimalno iskoristiti svoj obnovljivi potencijal (hidro, vjetar, solar) – koji je značajan – uz potencijalno dodavanje jednog nuklearnog bloka koji bi osigurao baznu snagu i zamijenio ugljen. Time bi se postigla globalistička dekarbonizacija uz sigurnu opskrbu. Naravno, takva odluka zahtijevala bi detaljne studije, široki konsenzus i međunarodnu podršku, s obzirom na financijske i političke izazove gradnje nuklearne elektrane u Bosni i Hercegovini, ali bitno u svemu ovome je to da Bosanci i Hercegovci ne bi financirali tuđe automobile, ljubavnice i odmore, nego bi se sav prihod slio u BiH.
Napomena autora: Iskreno molim sve čitatelje da u komentarima isprave eventualne greške u tekstu. Puno statističkih podataka nosi veliki rizik da se pogriješi. Cilj ovog teksta je objektivnost i informiranost, dakle ispravljat ćemo ga dok sve ne bude ispravno i objektivno.
Izvori:
- Cijene električne energije za kućanstva u Europi
- Cijene električne energije u Bosni i Hercegovini – rujan 2024.
- Emisije CO₂ u EU pale za 5 % u 2024. – napredak prema cilju 2030. | Reuters
- Statistika cijena električne energije – Eurostat
- Pregled energetskog tržišta BiH – Enerdata
- Prosječni godišnji trošak struje za bh. kućanstvo iznosi 892 KM – Večernji.ba
- Energetski sektor Bosne i Hercegovine – Trgovinsko izvješće SAD-a
- Projekcija troškova nuklearne elektrane Vogtle prelazi 30 milijardi USD
- EDF pokreće rad 1,65 GW EPR reaktora u Flamanvilleu (Francuska)
- Nuklearna energija u Bjelorusiji – World Nuclear Association
- Saudijska Arabija u potrazi za nuklearnim reaktorima – izvješće Neutron Bytes
- Nuklearna energija u Južnoj Koreji – World Nuclear Association
- Koliko je vjetroturbina potrebno da zamijene jedan nuklearni reaktor? | MIT
- Broj kućanstava u Bosni i Hercegovini – Helgi Library
102 komentara
Tzv. zapad, zapadni princip ekonomije, ma gdje da se primjenjuje, PROPADA, urušava se, jedino što je potrebno u toj situaciji, odmaknuti se da ne završite pod ruševinama.
Nema straha.
Bosna NEMA NOVACA za nuklearku. SREĆOM. Nema niti Hrvatska biti za jedan novi blok.
NEMA NITI POTREBE, što je najvažnije.
Industrije su pogašene.
Struja se izvozi u EU. Paraziti koriste ono što su izgradili komunisti, baš kao i iz Ukrajinskih centrala.
Jugoslavija je imala povezan sustav.
Pa ide iz Bosne u Hrvatsku npr.
Posrednici zarađuju.
Cijena električne energije za EU se utvrđuje na burzi struje, a određuje je najviša cijena.
Napisano pije vode i ostvarivo je. Rusi daju odgodu plaćanja. Samo da ima neko pametan u Sarajevu.
Sve su to inteligentni ljudi, ali…
Ali moraju slušati stvora, on voli krv….
Ima nas pametnih u Sarajevu, al’ nas ili nitko ništa ne pita, ili nas odjeßu što smo “pametniji” od njih (a znate da ne treba biti baš puno pametan za raditi ispravne stvari). Jbg 😛 😛
Nisu dozvolili da produzi(mo) zivot od ’91 navamo, pa nece ni ovo
Imas pravo, a kako se odvija i BIH odrzavaju haos pa sve dok im odgovara kao i na podrucju cijele Jugoslavije. To podrucje nemoze imani nikakvu ekonomsku snagu. Stanovnistvo dobrovoljno odlazi, a to im pase, jer lakse mogu sa dupeliscima manupilarati
Kad milicija nebi dobila platu makar dva meseca možda bi i bilo neke nade, ovako…
Prije svake investicije trebalo bi napraviti “cost-benefit” analizu i odrediti internu stopu rentabilnosti. Precizno definirati ulazne i izlazne parametre, kao i odrediti rok povrata uloženih sredstava. Nema sumnje da bi se takva investicija kao npr. Izgradnja nuklearne elektrane isplatila jer električna energija je nešto što svima treba i imali bi siguran prihod sa otplatu investicije. Međutim, problem je taj što se za “sve pitaju” političari (čitaj gospodari novca-“međunarodni” bankari, gdje su političari njihove marionete), a (korumpirani) političari su dovedeni na “vlast”, pogotovu u tzv. BIH, da sve raskuće i da raja odnese gaće na štapu (ili ono: nećete imati ništa i bićete ‘sretni’). To je njihov (političara) zadatak.
Tako da je uzalud dobra namjera (ako je iskrena) jer napredak jednostavno nije dozvoljen sa najviše instance.
Nema ništa od cost – benefit analize kad uopće neznaš tko piše zakone koje vlade predlažu, a parlanenti usvajaju kao da ti nije jasno da novac i medije dobije onaj predsjednik stranke koji onima koji mu osiguravaju medije i financije ostvari najviše, a to može jer kako bi glasačka mašina imala stopostotni stupanj iskoristivosti on na izbornu listu stavlja one koji će za saborsku ili parkamentarsku plaću samo dizat ili nedizat ruke. Ako treba istrguje se koalicija za koju ministarsku fotelju i desetak državnih poduzeća.
Osim toga cost – benefit analizu je nemoguće napravit bez fiksnih parametara novca odnosno bez da se zna vrijednost novca, količina, ksmata i raspodjela.
Nek ti je nick matrix, ali jedva da si iz matrixa provirio kad neznaš kako gospodari novca mogu podržavat zelene, a poslije naftaše, pa u nekom trenutku neke treće.
Zakonskom regulativom mogu se povećat troškovi transporta proizvedene energije, regulacija i zahtjevi prema zaposlenicima u sektoru, zaštita na radu i miljun sličnih stvari koje povećavaju cost, a smanjuju benefit.
Napredak niko nikome neće nikad dopustit, napredak se preuzima djelima, a ne riječima ispisanim prstima na tipkovnicu, ne samo u BiH nego i u cjelom zapadnom svijetu.
I? Imal itko ideju šta će se dogoditi?
BiH može izgradit Nuklearku kad bi Bosanci imali pameti složili se, ali onda bi naciomalne poglavice i prvi red uz njih koji obuhvaća par postotaka izgubili moć i novac.
BiH nije u EU i NATO i BiH može dogovorit sa Rusima da im Rusatom napravi nuklearku, jer kad Rusi rade Mađarima koji su u EU i NATO ne postoji razlog zašto to BiH nebi mogla. Razlog je u glavama Bosanaca, a koliko je pameti to je već druga stvar.
Sa Rusima se sve može dogovorit, da ta nuklearka bude u punome vlasništvu BiH, a Rusi bi prihvatili plaćanje raznim kompenzacijama u robama i uslugama.
I ono šta je najvažnije Rusatom mjenja staro gorivo za novo i nema problema s nuklearnim otpadom.
Stvari se ispred naših očiju mjenjaju, Rusi i Amerikanci očito neće uspit međusobno zaratit, a ako neće ratovat onda će surađivat
U EU ne cvijetaju ruže i ne samo Bosancima nego ni ostalim Balkancima ne treba čekat za ispalit sljedbenike Ursule vd Leyen. Ovakva EU dolazi u kraj i to treba ubrzat šta nije lako, jer bar 5% ljudi u BiH izravno od ovakve EU živi i slavit će Ukrajinu, Ursulu, Kaju i Annalenu do smrti.
ne, odjebite, su jedini odgovori prema eu bandi
dok kod odbijaš borbu, dok nisi spreman odreć se svega, u izgubljenoj si poziciji, i nacisti su bili jači pa su se pravi ljudi borili sa puškom u ruci, nisu rekli oni su jači amo strateška prilagodba
ovo beskrajno mrcvarenje kolonija je moguće jer su ljudi postali konformisti, piz…e,
ili smrt ili borba, nema druge, samo termoelektrane igraju u Bosni sljedećih pedeset godina, dok stanovništvo ne poraste do 6-7 miljuna i industrija i privreda ojača do mjere da standard bude ka danas u Italiji
guše nas iz godine u godinu , spremaju nam potpuno nestanak, trebaju odlučni ljudi i odlučne akcije, prvo je izbacivanje iz države kompletno svih zapadnjaka, članica eu i nato, zatvaranje i protjerivanje ambasada, kada može Burkina Faso može i BiH , kočnica su oni šta putuju na zapad i tamo rade, neka ostanu tamo i ne vračaju se
+
Dobar i istinit tekst ALI BiH je zarobljena kriminalom i korupcijom i ta NE bi jednako bila pod udarom i prorežimskih, tri režima a ne vlast u BiH, i “nezavisnih, slobodnih medija”, nema u BiH “slobodnih medija”!
Naj bolje je ko u “dobra stara vremena” 1 sijalica u kući a oko kuće mrkli marak, nema skupih el. potrošača tipa bojler, frižider, el.peć, tv, pc, mobiteli…samo sijalica i špore u jednoj sobi i do pola 10 svijetlo gori. I eto ga jeftini računi za struju (ko 50do90ih)…imaš jugu koji troš 10l.benzina al tu je prednost oće kresnut neće kresnuti tako da uvijek uštediš nešto ako ne kresne….
+
A i ti si blažen u neznanju pa ti je mobitel koji troši 0,2W skupi potrošač kao peć od 2000W.
Prosječna peć troši samo 10000 puta više struje od prosječnog mobitela.
A led žarulja troši 3 – 4 puta manje nego žarulja sa wolframovom niti iz 50-60-ih godina.
Sa led žaruljom, laptopom i mobitelom potroşit ćeš manje struje nego sa žaruljom iz 50 – 60-ih koja ima wolframovu nit.
Ništa onda ti uvrni led i puni mobitele al isključi bojlere, el.peć frižidere, klimu…. da imaš približnu potrošnju el energije
Nisam ja ni napisao kako to želim napravit, ti si napisao kako je najbolje kao u dobra stara vremena, a razlika u potrošnji između peći i mobitela koju zanemaruješ samo pokazuje način tvoga razmišljanja koje trenutnom stanju nema opcije osim povratak u prošlost.
Strah te je gubitka tople vode i mobitela i spreman si pristat na sve šta ti se nametne uz uvjet da možeš mlatit po tipkovnici ili s jezikom.
Tvoje razmišljanje je ovdje puno poželjnije od mog i dok je tako promjena nema. Ovo je samo ono šta ja primjećujem bez suda da li treba nešto mjenjat ili ne. Jer ako je svima dobro tko sam ja da im kažem šta bi trebali radit.
+
Udario si priču istu koju EU priča da CO2 da smo 2030 već svi sprženi.
Vjerojatno nikad nisi vidio štetu od solarnih i vjetropolja koja je nspravljena zauvijek, nema popravka nakon šta se postrojenja ugase.
Ništa ti ne stavljam u usta, sam si odabrao katastrofičnost nuklearne energije kao šta zeleni lobi sa CO2 plaši Europljane.
Sam si spomenuo nuklearni lobi, a lobiji postoje i u svim drugim načinima pretvorbi energije, pa tako postoji i ugljeni, naftni, hidro i zeleni lobi koji je zavladao Europom.
Interesantno je da je najslabiji hidro lobi koji je najmanje invazivan i s najmanjim posljedicama za okruženje, premda stariji ljudi pričaju kako se punjenjem umjetnog jezera Peruča u okolici Splita promjenila mikroklima.
Svi podaci koje si naveo su politički generirani veličajići troškove u obimu radova pri gašenju elektrana i trajanjem i intezitetom štetnosti zračenja.
To me podsjeća i na kampanju iz sredine 1970-ih kad je zaživio petrodolar kad su svi mediji tupili kako nafta nestaje i daće je u Sjevernom moru bit do 2002 godine.
Danas smo u 2025 i više niko ne spominje nestanak nafte u Sjevernom moru.
Dobro se sjećam katastrofičnosti kiselih kiša od sumpora iz mazuta i ugljena prije 30 godina kad se pričalo da do 2010 Hrvatska ostaje bez šuma.
Moć propagande je enormna, a ako se sjećaš, propagande nema bez magijske pripreme.
Ne mislim ništa loše, nego na drugačiji način od tebe procesuiram podatke koje mi do uma dolaze je jedna razlika, a druga razlika je u tome da uzimam u obzir smisao i frekvenciju vibracije napisanog kao i odnos sadržaja i forme. Skoro uvijek se oslanjam na sveukupni izbalansirani osjećaj.
Baš jutros me uspaničeni prijatelj uvjeravao kako će u Hrvatskoj do 2030 godine bit zabranjena dizel auta, a 2035 benzinci. Rekao sam mu da sere bez obzira na to gdje je to pročitao, da li mu je to rekao živi čovjek ili UI koja polako ljude pretvara u zombie, a da toga nisu svijesni jer magija nefizički djeluje na svijest, a propaganda fizički djeluje na percepciju.
Na kraju mogu i ja imat svoj osjećaj štetnosti raznih načina pretvorbi energije izraženih po megawattu el energije kao šta mogu imat osjećaj kako mi zvuči tvoj komentar.
Hvala! Najzad pravi solidan članak o energetici.
Bosna ne koristi niti 30% vodenog kapaciteta za hidrocentrale, ima potencijal da ima čistu tzv. zelenu energiju.
Bosna nikada neće u EU kao i Srbija jer je određena da se raskopa i zagadi. To se vidjelo prilikom sporazuma Švabe šolca i gubičara iz Čipuljića pored Bugojna. Niko nije reagirao u Srbiji
I Bosni se zemlja renta za 3% strancima oni sve ubiše rudnici vjetroelektrane paneli, zlo. U kantonu 10 će prekriti livanjsko polje panelima ljudi će umirati od zračenja i smeća, ali ‘rvacki interes je valjda pobiti svoj narod u Bosni i poslat ih vani da peru guzice svojim neprijateljima.
Ovdje će biti svu uništeno jer je sve lijepo.
Zapad mrzi naše ljude, a ljudi ne žele da to prihvate.
Ako se ne ujedinimo mrtvi smo svi.
+ …
+
Sta ce jim elektrarna kad svi napustaju BiH , navodno ce za 10 godina bit na 2,5 miljona stanovnika
valjda postoje negdje poduzetnici koji bi sve ovo ostvarili i pritom zaradili…
Hajdemo pogledati malo iz prakse.
Dvije nuklearke na civino Japansko stanovništvo, posljedice katastrofalne ali, da li je 1000 godina to područje nenaseljivo ?
Černobil, katastrofa, uspjeli su je “zabetonirati”, nakon 30 godina život po okolnim šumama i dalje traje. Ne tvrdim da je to najbolje riješenje za energuju ali uz sve te svjetske stručLJake koji svašta tvrde mogli su već izmisliti nešto manje opasno a trajno, Torium-Torij npr ?
Najčišće su hidroelektrane ali nećeš ti protiv zelenih, nači će 1000 razloga protiv HE, kao pobiće se bube i žohari. Nema šanse da se boriš protiv tih štetočina koji se nazivaju zeleni.
Vjetar ? nesnošljiva buka i nema baš stalno vjetra, Sunce, nema stalno sunca a paneli osjetljivi na vjetar i led.
Dakle, pričekajmo novog Nikolu Teslu ali u svjetu u kojem neće biti pohlepe za novcem već da postolji želja za napredak i dobrobit ljudi.
Znači nikad !
….👍
gdje si brale, pomagaj: u nasem sokaku mutna ticurina, crna kao vrana, izbacuje jaja iz tudjih gnijezda – sta da radim, bice perja na sve strane;)
a šta znam brale.. možda je ta tičurina sa zadatkom kontrole rađanja he..
da, ima raznoraznih kokosa – probacu ocenas, mozda se nebesa smiluju;)
da to brale, molitva uvjek smiri, razum i nebesa otvori..
Zračna puška i upucaj.
A možeš prvo, ako ti se da, naći pticofile da te riješe 9ovneta. Jbg 😛 😛
ma, ima unuk dobru pracku – komsiluk ga jako voli;)
Reklo bi se ,ne moreš bit pošten i jeben .Pa sad se odluči 😛
Tko je, životinje oko Černobilja su se prilagodile velikoj radijaciji.
Međutim, niko nema podatke koliko je životinja uginulo u procesu odabira pošto su preživele samo one koje su prirodno bile otpornije.
Tako bi bilo i sa ljudima: pri velikom nuklearnom zagađenju ne bi svi poumirali ali… velika većina bi!
Da zaključimo.. poštovani Jasak, BiH ima sve preduvjete za čiste i zdrave alternativne energije – puno sunca, vjetra i vode .
Da sačekamo izvještaj o razlozima energetskog kolapsa u Španiji i Portugalu pa da onda nastavimo priču o solarnoj i vjetro energiji.
Priča o čistoći solarne i vjetro energije se može provjeriti u Africi gdje se rudare neki elementi bez kojih nema tih “čistih” energija ali i gdje se odlažu istošeni i nereciklirani djelovi “čistih” elektrana.
Priče o čistoj energiji i el. vozilima je još jedan način bogatih da iskirištavaju siromačne i zadržavaju svoj vlast nad njima.
Njemačka je iskočila iz prozvodnje struje sa atomski reaktora…
jest da sada više struje uvoze nego prije, ali su se odlučili njihovi političari na taj potez prije godinu dvije..
Napravise oni puste vjetrenjace , svaki put kad prodm od 20-30 na nekoj lokaciji radi jedna-dvije ili nijedna , a oni uredno naplacuju za “zelenu” energiju
Njemačka je iskočila iz prozvodnje struje sa atomski reaktora.
“..Gdje je Njemačka nakon godinu dana bez nuklearne energije
Datum: 30.07.2024.
Prije godinu dana posljednji njemački nuklearni reaktor isključen je iz tračnica. Od tada je Njemačka uvezla puno električne energije, a to nije samo zbog performansi.
Prema stručnjacima, u Njemačkoj je električna energija čišća nego ikad.
15.Travnja 2023., nešto prije ponoći, posljednje tri nuklearne elektrane u Njemačkoj konačno su isključene iz mreže. Nakon višegodišnje rasprave o vremenu povlačenja”…
rade po potrebi, da vidis od nürnberga prema berlinu sto okrecu, sve redom;)
Vjetroelektrane su sve osim čiste. Da li si ikad vidio bazu vjetrenjače od nekoliko tisuća kubika vibriranog betona i čelika, trup od čelika i pale od kompozita i da li si se zapitao koliko treba prirodnih resursa upotrijebit za sve to proizvest i koliko prirode uništit da bi se prokopali temelji i još deseci ili stotine kilometara brda i nizina za pristup mehanizaciji koja se na labudicama dovozi do vjetrenjača i koliko treba kanala prokopat do najbliže elektrane u koju bi bile uklopljene vjetroelektrane kako bi se optimalizirala isporuka u elektromrežu.
Najmanje koristi od vjetroelektrana imaju ljudi koji žive u blizini jer im zuje pale poviše glava, subvencioniraju to svakim potrošenim kilovatom, a profit se taloži tamo daleko.
Vjetroelektrane su nerentabilne i svaki koncesionar od države ima zagarantiran otkup energije za vrijeme trajanja koncesije, a to znači ako vjetrenjače manje proizvedu da tu razliku koncesionaru nadopunjava država iz proračuna odnosno svi porezni obveznici uključujući i pivaše koji piju pivo ispred samoposluge.
Slično bi mogao ispisat o suncu i vodi.
Za zabavu uzmi termoelektranu na ugljen Plomin i njezin output i preračunaj koliko bi za isti output trebalo bit jedinica vjetrenjača na godišnjoj bazi pa usporedi uništenja prirode.
Ako ne išta hrabar si u svome neznanju pisat o alternativnoj energiji.
Ljutio se ti ili ne, ali ti si primjer kako magija od ljudi čuda čini.
Kornel, ima drugi izvora energije samo nije dopuštena jer bi bila badava.. ovdi di sam ja spaljuju smeće u sred grada. pored samog terena za rekraciju gdje se mala djeca i roditelji igraju, ostali boćaju i igraju odbojku na pjesku, pored prodavnice , bistroi, kafići, butizi, terase i restorani imaš osjećaj kao da se se nalaziš u gradskom parku i rekretivnom centru. tu su u blizini i zgrade za stanovanje, poslovni prostori i firme i osteli gradki objekti.. na vrh spalionice izlazi samo para bez ikakva mirisa i gasova (specijalni filteri..) i proizvode na osnovu toga struju sa natpisom na spalionici smeća, elektrane “i smeće je energija.”
+
he brale, ti to dobro znaš…
brale, znam gdje to – a, u hinwilu se mnogi griju zahvaljujuci smecu;)
brale, pa naravno da znaš..zajebani su alpinci.. mnogi misle zahvaljuć bankarstvu su postigli to što su postigli..al su svjetski prvaci u puno toga šta život čini ljepšim.
seien wir ehrlich: mnogi ovdje zive a da nemaju pojma gdje zive – volim i poznam svicu u svakom smislu daleko bolje nego balkan;)
zapala te dobra karta brale.. ovi ovde znaj reć; ne možete čekati sreću, tada ona neće doći. na tome treba poraditi.
brale, zvijezde i sudbina – to je to;)
brale, da i to..
poranio brale, sidjem dole da nahranim ptice i bjez’ nazad – zima se vratila;)
Brale, evo šta eidgenosse u bernu kažu;
“Der Begriff der erneuerbaren Energien verbindet man meist mit Sonnenkollektoren, Windräder oder mit Wasserkraft. Dabei sind Abfall und Abwasser wertvolle Energielieferanten’ ..
Pojam obnovljivih izvora energije obično je povezan sa solarnim pločama, vjetroturbinama ili hidroenergijom. Uz to, otpad i otpadne vode vrijedni su dobavljači energije.
vielen dank – vielen hvala;)
+
Nije da ce izvodac doci samo jer ce kupac platiti.
Odlican tekst
Ali,
Sad se svi ljute na zlocesti Zapad koji gnjavi BiH
Umjesto na BiH politicare koji tako nesto nisu napravili u ovih 30 godina
Ali,
Politicari dobivaju glasove jeftinom strujom
Struja će brutalno poskupjeti protiv Tita cca 50 naprema 500.
Petre, nemoj o struji piši o malom od pok. F. Ferdinanda…
Torijum reaktori mogu trošiti i otpad iz uran ili plutonijum reaktora. Još nisu potpuno razvijeni, ali se aktivno radi na razvoju. A kako s otpadom vjetro- i solarnih postrojenja tijekom eksploatacije i nakon dekomisije? Ima tu stvari za vagati, nije da nema, jbg 😛 😛
Raspitajte se kod proizvođača električne energije, i vani i kod nas: vjetro i solari prave značajne probleme u proizvodnji i VN distribuciji (na trafo postrojenjima). Takve informacije imam, pošto kupio – po to prodajem, jbg 😛 😛
Bosanci trebaju shvatiti da je EU fašističko – nacistička tvorevina koja Bosance želi istrijebiti!
Nemojte se predati.
Ako zele umanjiti ugljik onda citav svijet. Atmosfera je zajednicka.
Onda uvesti ugljik-carine na uvoz iz zemalja koje ne umanjuju ugljik. Onda uvesti poreze na konzumerizzam i demografski rast.
Ako je trgovacka shema onda mora biti netko tko dobiva taj novac. Onda oni koji posumljavaju i odrzavaju sume trebaju dobiti novac.
Sto se tice energije mislim da je najbolje stedjeti; toplinska zastita i javni prijevoz se najlakse i najjeftinije rijese.
ma, patnja je to – samo ‘planet iarga’ ili nista;)
Kaže Tesla, koji sve to promatra iz nebeskog svijeta, da se treba javiti Vatikanu da oslobodi njegove patente za besplatnu električnu energiju iz ionosfere koje mu je CIA maznula i koje su poslije prebacili u tajnu biblioteku Vatikana.
Druga starija varijanta iz 1790. godine je viđena u seriji od šest dijelova u vezi Velike Tartarije, gdje se jasno vidjelo da su kuće i velike zgrade imale ugrađene svoje vlastito osvjetljenje, koje je bilo prilično jako.
https://youtu.be/KWSqeRpDXro?t=2761
https://youtu.be/aiOi5gQjn10?t=5497 – struja i osvjetljenje u 1790. godini, daleko prije Tesle i Edisona
Taj stari samodostatni svijet je bio uništen tadašnjim “Velikim Resetom”, jer su tada svi imali direktan pristup električnoj energiji u svojoj kući ili zgradi, a nakon “Velikog Reseta” se prešlo na velike elektrane i masno naplaćivanje električne energije – i danas nas kontroliraju i drže u financijskom ropstvu preko troškova tzv. “režija”.
Gledo sam ovo.
Može li gluplje?
Ja doduše znam koji su veliki gradovi postojali u Srednjem vijeku, sa 500.000 do milijun stanovnika.
Ali samo jedan od njih je imao noćnu rasvjetu.
Naravno ne od struje.
Nemaš pojma zato jer negiraš Veliku Tartariju, iako se jasno vidi koliko je to bila napredna civilizacija na sadašnjem području Rusije i šire.
+ istina ali tko to ovdje shvaća? Možda 3 njih.
Balkanski Vazali naravno ne odlucuju nista osim kako pokrasti svoj narod iliti svoje ovcice za krupne novcice.
+
Iako je u BiH konstantno jako napeta situacija nesporno je da se dobro zivi , dovoljno je pogledati samo vozni park naroda i sve je jasno javni prevoz pa skoro ugasen. Ne postoji zemlja u kojoj se manje radi a bolje zivi i zato kazem bilo mi ovako do smrti .
Već je Bosna u kujcu. Neki dan se vratio, sve poskupilo 2-3 puta, kamere na svakih 100 metara, što one za brzinu, što ove špijunske.
Sve je to ok, ali hoce li neko istraziti kada kupim avio kartu i platim tu neku naknadu za CO2 ili eto ta uplata za obnovljive i taj ETS, gdje taj novac ide i u sta? Placas neku taksu, neki porez na CO2 i sta? Gdje se taj novac akumulira, na sta se trosi, kako ce mi cisci zrak biti ako dam novac?
Krupne greške u zaključcima članka. Prvo, polazi se od toga da bi BiH trebala prihvatiti CO2 takse tj EU ucjene umjesto da tu priču suvereno odbaci. Još se kaže da su nuklearke dobre jer nema emisije CO2 I time bi se uskladili sa zelenom agendom??? Otkad Logično vjeruje u CO2 otisak i otkad brine da se zadovolje ciljevi globalista? Drugo, ne nije struja u BiH jeftina zato jer se ne primjenjuju CO2 takse. Jeftina je jer se drži nisko godinama iz populističkih razloga, čak ispod proizvodne cijene u termoelektranama. Domaći političari to rade da stado bude happy da bi se dobili glasovi na izborima. Treće, u članku se forsiraju nuklearke kao najbolje i jeftino rješenje. Zašto bi se međutim pravila nuklearka od 8 milijardi eura za koju još trebati kupovati uranijum iz inostranstva (gdje je tu neovisnost) a blok 7 TE Tuzla bi riješio sve potrebe sa ispod 1 milijarde i pri tom se rezarve uglja u BiH procjenjuju na 2,5 milijarde tona I vrijede cca 250 milijardi. Da ostavimo 250 milijardi pod zemljom i zadužimo se za 8 milijardi da bi mogli uvoziti uranijum iz Kazahstana ili odakle god? Da ne kažem da postoji ogroman neiskorišten potencijal i u HE od min nekoliko stotina MW (npr na Bosni ali I drugim rijekama) Ne kvarite dobar utisak o vama stečen zadnjih 5 godina ovakvim člancima koji zvuče kao plaćeni oglas.
Poštovani Monty,
Sve što ste napisali stoji i ja se s vama slažem, međutim, kako sam napisao u tekstu, takav otpor vodi u momentalni nestanak Bosne i Hercegovine.
EU u roku 24 sata može pokrenuti rat u Bosni i Hercegovini. Dovoljno je da uvede vize, zabrani izvoz roba iz BiH i zašto ne i uvoz. Preko noći 60% radnika gubi posao i kreće krvoločni rat.
U životu treba misliti glavom, a ne srcem.
Svako dobro i hvala na komentaru.
Ovakva BiH mora doslovno nestat da bi se stvorila nova. Kad pišem nestat onda se podrazumijeva ono šta u umu Bosanaca BiH predstavlja, a ne na teritorije s pripadajućim narodima.
BiH nema popravka, ono malo po malo. To ide u obrnutom smjeru, BiH se od korone malo po malo sve više i više regulira u svakom segmentu života.
Bosanci su baš sad srcem za svoje nacije i religije, a glava im ne radi.
Nad BiH visi Damaklov mač krvoprolića i sad kao nikad treba srce prebacit sa nacije i religije na samoga sebe.
To nije samo problem BiH. Tako je i u Hrvatskoj, sve da se u Hrvatskoj i pojavi predsjednik vlade koji otkaže poslušnost američkim, njemačkim i engleskim veleposlanicima u Zagrebu u državni proračun za pokrpit deficit (Grčka 2015) nebi došlo više ni eura, kolabiralo bi zdravstvo, socijala, pa redom plaće u državnim poduzećima, penzije, plaće u javnoj upravi i eto kaosa u kojem bi svoje odradile tajne službe koje bi preuzele vojsku i policiju. Za takvo stanje ljudi su neuki i onesposobljeni i 95% njih nema pojma o tehnologiji smjene vlasti.
Predsjednik vlade bio bi primoran na predaju.
A tko vjeruje u izbore neka to radi i dalje i ovdje je najveća podjela na one koji misle kako se izborima može nešto promjenit. Nemože.
Umjesto komentiranja raznih političara važnije je pisat o teoriji i praksi funkcioniranja unutrašnjeg i vanjskog neprijatelja, veleposlanstvima kao prvom ešalonu stranih tajnih službi i sprezi domaćh tajnih službi sa stranima koje ih kontroliraju.
U svakom slučaju treba bit spreman na totalni kolaps sistema i obustavu svih plaća i penzija, inače ništa, ostaje samo iluzija kako će se nešto samo od sebe promjenit.
Jučer ujutro bila je dogovorena tuča na kraj crkve na Pujankama u Splitu između BBB i Torcide. 95% ljudi je uvjereno kako tajne službe nemaju ništa s tim kao ni sa crtanjem swastike na stadionu prije nekoliko godina kad baš tu noć sve kamere nisu radile.
Petre, idealista si, dolje je sve napravljeno još prije trideset godina za nastavak 92-e.
1992 je nastavak 1945 koja je nastavak 1918 . . . i tako dalje preko Turaka, Crkvenog raskola 1054, Rimskog carstva do Babilona i Sumerie.
Razlike su između nas ne samo da li je moguće prekinit ti vražji krug nego i kako to napravit.
Kad te neko uvjeri da se to nemože napravit onda živiš u tom uvjerenju i uvjeravaš druge u to.
Iz vražjeg kruga se može izać, ali malo kome se izlazi iz konformizma jer to traži materijalnu žrtvu i za izlazak iz konformizma potrebno je nadmašit logiku i racionalizaciju te se prepustit višim sustavima navođenja.
Najteže je sam sebi priznat želiš li stvarno otkupit dušu koja je vragu prodana jer to nije nimalo lako
Kornel – to je svemir u kojemu se nalazimo i kojega je oblikovala u duhovni zatvor u kojemu se živi kao po pravilima životinjskog svijeta. Takvi uvjeti života bez duha dopuštaju postojanje matrixa u kojemu se favorizira uzimanje sebi na štetu drugih. Evolucija svijesti u matrixu je potpuno izostala
Da si povezao sve shvatio bi na koji način se matrix može nadmašit odnosno da se duh više ili manje probije kroz oklop ega koji bi trebao bit sluga, a ne gospodar.
Jasno je kako bez djelovanja duha na um nema niti provirit u zajedničku svijest.
U matrixu je pristup vrhovnom umu odnosno zajedničkoj svijesti egom potpuno blokiran.
Preko umjetne inteligencije se nemože doć do prirodne jer je smjer poretka duh iznad uma, a um iznad materije nepromjenjiv.
I točno je da se sve već dogodilo, a mi to sad u fizičkoj stvarnosti gledamo, ali i na fizičku stvarnost se može uticat iz metafizičke stvarnosti odnosno od izvan linearnog vremena izmjenama slojeva stvarnosti koje na pravcu linearnog vremena redaju.
Kornel – U fizičkoj stvarnosti moguće je bit samo u jednoj točki vremenskog pravca, i magija je ta koja um stavlja u taj kavez razuma kad je prošlost poznata i nema magije jer je sve poznato, a budućnost je nepoznata pa magije nemože ni bit, a to je iluzija fizičke stvarnosti u koju se intervenira iz metafizičke stvarnosti gdje nema ni kraja ni početka.
Jasno je kako se u fizičkoj stvarnosti može bit samo u jednoj točki prostora i pravca vremena, međutim kad se pređe u metafizičku stvarnost moguće je bit u svim točkama prostora i pravca linearnog vremena.
Za nešto šta podsvijesno odnosno intuitivno znaš nema fizičkih dokaza. Tek izlaskom iz fizičke stvarnosti moguća je obrana od magije jer su sve opcije vidljive i otvorene, nema onoga da ja nešto znam, a ti to neznaš jer ako dijelimo zajedničku svijest slobodni smo i zaboravljamo kako izgleda kavez razuma i logike kao šta fizičkim rođenjem zaboravljamo tko smo, šta smo i odakle dolazimo.
Ni ja dok sam u fizičkom tijelu nemam punu sposobnost obrane od magije jer uvijek ima netko šta zna ono šta ja neznam i to koristi protiv mene, to je kritična točka odnosno početak spoznaje. Ego je taj kojemu je pojam neznam nepoznat jer ego to u virtualnoj stvarnosti ne trpi i luduje, vrijeđa, a u fizičkoj stvarnosti ozljeđuje i ubija. Ego sve racionalizira, tuži, sudi i kažnjava i ego je determiniran matrixom, izvan ega odnosno matrixa racionalizacija, tuženje, suđenje, kažnjavanje ne postoji.
Porez na CO2 je izmisljen da bi mi obicna boranija placali ovim velikim igracima struju za njihove robote, kamere, vjestacnu inteligenciju (serveri sa grafickim i sl.) i ostala digitalna sranja koja ce nas nadzirat u buducnosti.
Tako je.
Umjesto da oslobode besplatne izume od Tesle, oni nam naplaćuju struju, pa čak i tzv. “ugljični otisak”.
Oduvijek se radilo samo o kontroli i nametanju troškova, a nikada o zamjeni na tehnologiju koja bi svima smanjila troškove.
+
Kad smo kod energetike: Kinezi napravili natrijum-jonsku bateriju koja je neuporedivo čistija i jeftinija a sirovinska baza neiscrpna (zamislite koliko soli-natrijum hlorida ima u morima i okeanima!!!).
Problem je što imaju “manju gustinu energije” koju skladište pa su zbog toga veće i teže ali su idealne recimo za kućne baterije – puniš bateriju po jeftinoj tarifi a koristiš kad je skupa!
A ti to tako, natrija ima u moru, a mora ima koliko hoćeš. Mudro.
To si ti čuo kako je aktalno kopanje litija pa ti je palo na pamet da natrija ima u moru i samo zagrabiš.
Samo nije to tako jer za izvuć natrij iz kemijskog sastava mora treba energija, a ona još uvijek ne dolazi po duhu svetome.
Pokušaj samo izračunat koliko ti topline treba za isušit litru mora za dobit tri grama soli NaCl.
Za te baterije na anodi i katodi treba imat sloj plemenitih metala kako bi bile propusne za ione.
A to ti je za gram plemenitih metala treba iz zemlje izvadit nekoliko do nekoliko desetaka tona rude.
cjela to ekološko sranje za spašavanje zagađenosti, za spašavanje prirode i klime je agenda varanskih reponja a cilj cjele te klimatske agende je na kraju oduzimanje imovine svim gojimima..
zato zabranjuju sve elektrane na fosilna goriva i žele zabraniti bilo kakakvo grijanje na fosilna goriva, ubuduće će zabraniti i grijanje na drva…a zna se da je EU do 2035. želi zabraniti i sve autombile na gorivo i prisliti sve da koriste električna auta, koja su fijasko
a također zabranjuju i hidroelektrane, pod izlikom, ma da se kobajagi ne uništava prirordni sistem rjeka i jezera, da ih se ne smije pregrađivati i ne smiju se praviti brane..
a također će zabraniti i atomske centrale, na koje varanska stranka Zelenih odvano ima pik– jer prjeti radijacija i atomska ekpsplozija, – još dvije varanske podvale za plašenje gojima
Klaus Švab (kojega su repate gazde nedavno kobjagi smjenuli) je najavio i zabranu gojimima da uzgajaju i proizvode vlastitu hranu, nema ti ni sađenja krompira, ni kupusa, ni uzgoj voća i povrća ni ništa… kažu “stručnjaci” kada gojim u svojoj bašči posadi malo kummpira, luka, kupusa ili paradjza, to više zagađuje prirodu nego velike agrarne kompanije, u vlasništvu varana, one koje pod staklenicima, površine ko cijela polja. uzgajaju one plastične paprike i paradjze genetski modifikovane
BiH koja ima vode i ćumura i da sa njima može bez problema zagrijavati cijelu državicu– repati gospodari žele prisliti da to sve to pozatvara i samouništi i da im onda nametne one vjetrenače, koje su totalna pušiona i fijasko, u Njemačkoj, Holandiji, Danskoj i drugim državama, , gdje ih ima puno i gdje više zagađuju i ugrožavaju prirodu nego sve elektrane na ćumur, vodu i ove na uran..
tako su repati gospodari već naredili njemačkoj da pozatvara sve svoje elektrane na ćumur i sve atomske elektrane i sve plinovode.. njemačka koja baš ima najveće zalihe ćumura u Evropi, ali i sve rudnike je davno zatvorila, jer su repate gazde vađenje i proizvodnju ćumura preselile u kinu.. Koja tamo sa svojim poniznim,, gojimskim, stanovništvom, poslušnog ropskog mentaliteta, 10 puta jeftinije proizvodi ćumur i onda opksrbljuje sa ćumurom cjelu Jevropu..
njemačku su također prisilili i da pozatvar sve svoje atomske centrale, koje su bile najbolje i najsigurnije u Jevropi.. i tamo u zapdnoj jevropi za grijanje nameću toplinske pumpe, koje žderu više struje neg krdo krava poždere sjena
ovo sa BiH, pokazuje još jednom ono što gojimi nikako ne kontaju: da su sve države pod kontrolom iste vranske mafije reponja… i da je sasvim svejedno što BiH (isto ko i Srbija) nisu članice EU,. Nisu formalno, ali faktički jesu, jer izvršavaju sva naređenja..
+
Nema straha.
Bosna NEMA NOVACA za nuklearku. SREĆOM. Nema niti Hrvatska biti za jedan novi blok.
NEMA NITI POTREBE, što je najvažnije.
Industrije su pogašene.
Struja se izvozi u EU. Paraziti koriste ono što su izgradili komunisti, baš kao i iz Ukrajinskih centrala.
Jugoslavija je imala povezan sustav.
Pa ide iz Bosne u Hrvatsku npr.
Posrednici zarađuju.
Cijena električne energije za EU se utvrđuje na burzi struje, a određuje je najviša cijena.
+
+, trenuto se pravi infrastruktura da osigura energiju i hlađenje tete umjetne…..
“BiH je zbog rata i masovnih migracija već osjetila znatan pad broja stanovnika. Prema popisu iz 1991., BiH je imala 4.2 milijuna stanovnika, dok ih je prema popisu iz 2013. bilo 3.5 milijuna. Međutim, brojke pokazuju da je stvarni broj bio bliži 3 milijuna, jer su popisani i oni koji u zemlji samo posjeduju nekretnine, a žive u inozemstvu.
do 2050. godine BiH bi trebala imati 18.2 posto manje stanovnika nego što je imala 2013
za manje od 50 godina u BiH će živjeti nešto više od 1.5 milijuna ljudi, navodi se u analizi Populacijskog fonda UN-a (UNFPA).
U školama je danas 20 posto manje učenika nego 2011. godine. Prema podacima iz 2023., osnovnu školu pohađa 256.343 djece, dok ih je 2011. bilo 316.657 – čak 60.314 učenika manje.”
Komentari
“Gledao sam neke emisije iz Sarajeva,gdje govoru da je već sad Bih na ispod 2.5 milijuna,uspoređivali su potrošnju struje i vode i došli do zaključka da u Bih trenutno stalno živi oko 2.4 milijuna ljudi.
Cijelom Balkanu prijeti demografski slom
Srba je od 2011 do 2022 manje za 850 000 Hrvata je od 2011 do 2023 manje za 600 000.To su statistick ipoidaci tih drzava
To se dešava kad tzv patriote, nacionalisti i vjerski fanatici preuzmi državu i krenu da sisaju krv na slamku.
cijela istocna Hercegovina npr Nevesinje, Gacko,Han Pijesak, Rudo pa zatim mjesta poput Grahova,Drvara, Glamoca gdje nema ni banke ni doktora vec godinama.
Bojim se da si promasio metu.
Ali kako god, to je tragedija sviju nas.
pisite o slavonskim gradovima koji su u samo 10g, od 2011 do 2021. izgubili i do 25 posto ljudi…ne sela, gradovi”, index
——
Vec isplanirano davnih dana
https://www.google.com/url?sa=t&source=web&rct=j&opi=89978449&url=https://www.un.org/development/desa/pd/sites/www.un.org.development.desa.pd/files/unpd-egm_200010_un_2001_replacementmigration.pdf&ved=2ahUKEwi11byHufmMAxX-GBAIHRbzO9sQFnoECCsQAQ&usg=AOvVaw33IBxDoxkePL1g2zgmxWu
Neprovjereno
Struja iz nuklearki je najskuplja. Lazard izveštaj broj 17 iz 2024.godine pokazuje da je LCOE cena za MWh iz nuklearki porasla sa 107 dolara u 2010. na 182 $ u 2024.godini, dok je cena za fotovoltaik pala sa 248 $ u 2010.godini na 61 $ u 2024.godini. Za izgradnju neklearne elektrane treba bar 10 godina, za koje vreme se vrati investicija u solarne i vetroelektrane. Koga ovo interesuje može da pogleda na adresi: https://www.lazard.com/media/xemfey0k/lazards-lcoeplus-june-2024-_vf.pdf
Moj prijatelj je ugradio solarne panele prije 2-3 godine za 90.000 kn, od čega je dobio subvenciju oko polovine tog iznosa.
Cijele godine mu je besplatna struja, a ljetni višak mu HEP vraća preko zime.