Znanstvenici sa Sveučilišta u Tjumenu (UTMN) predstavili su svjetskoj znanstvenoj zajednici koncept jedinstvenog biomorfnog neuroprocesora, koji se temelji na novoj komponenti nanoelektronike; kompozitnoj, memorijskoj diodnoj traci, što je prenijela UTMN-ova služba za tisak.
Prema znanstvenicima UTMN-a, postojeći neuroprocesori namijenjeni su hardverskom ubrzanju operacija u umjetnim neuronskim mrežama na jednostavnim neuronima te omogućavaju operacije računalnog vida, strojno učenje i druge sustave koji koriste slabu umjetnu inteligenciju (AI).
Obrada informacija i donošenje odluka kod takvih procesora vrši se odabirom najvjerojatnijeg rješenja, utemeljenog na prethodno uspostavljenim i ”naučenim” obrascima.
Kreatori neuro procesora, koji je razvijen na Sveučilištu u Tyumenu, potvrđuju da je taj procesor sposoban stvoriti nove asocijacije (nova znanja) i to koristeći biološki sličan mehanizam, što nalaže mogući prijelaz iz ”slabe” u ”jaku” umjetnu inteligenciju. Pod jakom umjetnom inteligencijom podrazumijevamo sposobnost razumijevanja i učenja novih znanja.
Prema rezultatima istraživanja sveučilišta iz Tyumena, biomorfni neuroprocesor implementira hardversku neuronsku mrežu, koja je utemeljena na biomorfnom neuronskom modelu koji pak koristi sofisticirani, originalni električni softver.
Kreatori tvrde da je njihov procesor dizajniran tako da simulira rad kortikalnog dijela mozga, uz rješavanje tradicionalnih zadataka obrade informacija.
“Za razliku od postojećih neuroprocesora s jednostavnim neuronima, biomorfni neuroprocesor, kojeg smo prezentirali, sposoban je donositi odluke ne samo iz unaprijed određenih asocijacija, već i iz novih asocijacija, formiranih u procesu obrade signala u dinamički promjenjivim uvjetima”, objasnio je profesor Odsjeka za primijenjenu i tehničku fiziku, TSU Sergej Udovičenko.
Prema riječima profesora, neuroprocesor je u osnovi jedinstveni sustav novog naraštaja, koji u sebi sadrži umjetnu inteligenciju.
Korištenjem posebno razvijenog hardvera moguće je riješiti različite tehničke probleme, poput povećanja brzine i energetske učinkovitosti računanja, u usporedbi s danas postojećim računalnim alatima (kao što su osobna računala, serveri i superračunala).
Učinak se postiže primjenom miješanih analogno-digitalnih izračunavanja, uključujući one koji koriste bipolarne memristore integrirane u kompozitne memristorske diode.
Do današnjeg datuma, znanstvenici sa Sveučilišta u Tjumenu uspješno su pokazali obradu informacija, koje su nastale u proizvedenim memristorskim dioda trakama, kao što je vaganje, dodavanje i usmjeravanje impulsa, kao i asocijativno samoučenje te stvaranje novih asocijacija. Donedavno se asocijativno samoučenje pokazalo mogućim samo u hardveru, koji je sadržavao neuronske mreže, koje su pak bile izrađene izgrađene na diskretnim memristorima.
Trenutno istraživački tim nastavlja s ispitivanjima hardvera novog sustava. Prema procjenama znanstvenika, lansiranje jedinstvenog neuroprocesora za male proizvode bit će moguće do 2025. godine. Istraživanje je podržano u stipendijama Ruske zaklade za osnovna istraživanja (RFBR) broj 19-07-00272 i 19-37 -90.030.
Rezultati proučavanja objavljeni su u časopisu ”Microelectronics Journal”.
Milovali smo ježa.
Vec vidim kako procesor zakljucuje tko je nabavio laznu potvrdu da je cijepljen.
[Učinak se postiže primjenom miješanih analogno-digitalnih izračunavanja, uključujući one koji koriste bipolarne memristore integrirane u kompozitne memristorske diode.]
Hajde da se svi pravimo da smo razumeli šta gore piše.
Saga umjetne inteligencije je u dobro napisanom softwareu. Danas se vrti na mobilnim telefonima. Jaka umjetna inteligencija je ona smoučećeg tipa pa joj opet ne treba jaki hardver nego jaki software.
Danas su trendovi takvi da postoje čitavi studiji o umjetnoj inteligenciji, kojima je jedan od ciljeva da pišu programe sami za sebe, primjera radi ti samo zadaš koji cilj hoćeš a on ti napiše čitavi program.
Znači program koji piše programe prema zadatku. Umjetna inteligencija će vladati u intelektualno jakim područjima koje su do sada držali ljudi ali joj treba još malo vremena da se usavrši.
U bankama su počeli otpuštati analitičare jer umjetna inteligencija bolje analizira stanje na tržištu i donosi kvalitetnija rješenja, u ovom slučaju čovjek je postao slaba karika.
Kazes proizvod.
Eno ubacili su AI u SU-57 i armatu. Ali jos joj ne vjeruju. Vojnici i dalje sjede i u svakom momentu mogu preueti upravljanje avionom, odnosno tenkom.
“Napravili” su oni (u stvari sve je to poznato onima koji nama vladaju samo nam dozirano ubacuju sve to da pomislimo da su to ljudi izmislili pa tako je i u svezi ovog bimorfnog kao procesora) već i digitalno-biološki pretvararač (isto kao digitalno analogni pretvarač u elektronici) putem kojeg nam mogu učitati sve što imamo u mozgu i onda to ubaciti nekom robotu, borgu ili avataru na server bilo gdje na planetu ili svemiru (ako naravno postoji uopće).
Pa izvoze u u siti (londonderište gusarsko) stalno zlato, fizičko a ne papirno koje ni ne postoji već je svo fizičko u Đeruzalimu gdje čeka dolazak.
Pretjerujete svi ovdje. Lijepo je misliti da je ovaj rad približio nam robota iz Kubrickove Odiseje, ali manje više nije ništa novo. Dok je pojam jake umjetne inteligencije povezan sa nekim humanoidnim robotima istina je da su dijelovi njih uvijek slabe umjetne inteligencije. I čovjek kada se rodi mora učiti. Ako do 20god nisi nikad imao doticaja s autom normalno je da ga nećeš znati voziti kao što ni stroj koji nije učen za neki zadatak ga neće znati vršiti. I slaba umjetna inteligencija može se doimati kao jaka ovisno o tome koliko je dobro trenirana za svoj zadatak te i ona može stvarati nove obrasce na temelju starih. Pojam jake inteligencije je više definiran našim shvaćanjem i nekom filozofijom, kada se sve svede na najnižu razinu nismo puno drugačiji od strojeva koji shvaćanje vrše na računskoj razini, a mi na biološko-neuronskoj. A ovo da će nas strojevi sve zamijeniti… Čitaj više »