fbpx

Laži, besramne laži i studije o cjepivima

Lidija Gajski - Cjepiva - Portal Logično
97 komentara
2,909

U predstojećem Svjetskom tjednu cijepljenja liječnici i javnost bit će ponovo bombardirani tvrdnjama o neupitnoj korisnosti ovog medicinskog postupka. Ove godine promotori cijepljenja imaju i novi argument – nedavno objavljenu veliku znanstvenu studiju kojom je otklonjena veza cjepiva i autizma. Je li ta veza ovim istraživanjem doista osporena i mogu li se iz njega izvesti neki drugi i drugačiji zaključci, pročitajte u analizi Lidije Gajski.

Nedavno je svjetlo dana ugledao još jedan znanstveni rad koji odbacuje povezanost cjepiva i autizma (1). Riječ je o jednoj iz niza epidemioloških studija koje dolaze iz Danske. Na uzorku od gotovo 660 000 danske djece Anders Hviid i suradnici usporedili su djecu cijepljenu MMR cjepivom (vakcina protiv ospica, zaušnjaka i rubeole) s onom koja nisu cijepljena tim cjepivom i zaključili da MMR cjepivo ne povećava vjerojatnost autizma.

Vijest o studiji munjevito se proširila svijetom. Studija je objavljena u medicinskom časopisu Annals of Internal Medicine 5. ožujka 2019.; isti je dan osvanula u glavnim nacionalnim medijima. Štoviše, britanski Guardian piše o njoj već 4. ožujka, u naš Jutarnji list 5. ožujka u 00:00 h. Svi su članci slično opremljeni, gotovo identičnog naslova (Velika studija potvrdila: cjepivo ne uzrokuje autizam) i s tekstom u kojem se nalaze jednake rečenice i citiraju iste organizacije i ljudi koji uvjeravaju čitatelja da je svaka sumnja o vezi cjepiva i autizma ovom studijom otklonjena. Onome tko se razumije u znanstvena istraživanja, međutim, jasno je da je već naslov neistinit, jer nijedna epidemiološka studija ne može niti dokazati niti otkloniti uzročnu povezanost dviju pojava. O manipulaciji kojom se neistiniti zaključak studije implicitno generalizira na sva cjepiva i na sve populacije da i ne govorimo.

Način na koji je istraživanje lansirano upućuje na koordiniranu akciju iz globalnog centra političko-ekonomske moći. Osim distribucije, na ekonomsko-političku pozadinu upućuje i sam nastanak studije.

Studiju financira zaklada vezana uz farmaceutsku industriju

Istraživanje Hviida i suradnika financirala je Zaklada Novo Nordisk i dansko ministarstvo zdravstva (u izvještaju o studiji nema podatka o omjeru ulaganja; realna je pretpostavka da je većinu platila Zaklada). Zaklada Novo Nordisk vrijedna je 49,1 milijardu USD i najveća je zaklada u Danskoj. Definira se kao „danska zaklada s korporativnim interesima“ koja s jedne strane „podupire znanstvene, društvene i humanitarne ciljeve“, a s druge strane „posjeduje kompanije i u njih investira“. Usredotočena je na medicinsko liječenje i istraživanje te dodjeljuje novac za istraživanja u javnom i privatnom sektoru (2,3).

Zaklada je vlasnik jedne od većih svjetskih farmaceutskih kompanija Novo Nordisk, biotehnološke tvrtke Novozymes, te udjela u više od 75 drugih kompanija. Dividende iz profita tih firmi čine prihod Zaklade, a o njemu, kao i o drugim komercijalnim aktivnostima Zaklade brine Novo Holdings, tvrtka kćer unutar Zaklade (2,3). „Cilj Novo Holdings-a je da upravlja donacijama Zaklade i investira njenu imovinu kako bi osigurala da Zaklada dobiva zadovoljavajući financijski povrat“ (4).

Novo-Nordisk
(Izvor: https://novonordiskfonden.dk)

Većina prihoda Zaklade dolazi iz kompanije Novo Nordisk. Iz pozicije te tvrtke cilj je Zaklade da „pruži stabilan temelj za komercijalne i istraživačke aktivnosti Novo Nordiska“ i da „podržava Novo Nordisk u postizanju njegove vizije osiguravajući kompetitivne financijske rezultate“. „O svim strateškim i operativnim pitanjima odlučuje jedino Odbor i Izvršna uprava Novo Nordiska. Preklapanje članstva u odborima osigurava da Zaklada i Novo Nordisk dijele zajedničku viziju i strategiju“ (5). Sadašnji predsjednik Zaklade Lars Rebien Sørensen na mjesto člana Upravnog odbora, a onda i predsjednika, došao je nakon 34 godine provedene u kompaniji Novo Nordisk, od čega zadnjih 16 godina na poziciji predsjednika i izvršnog direktora kompanije (6).

Novac za financiranje studije Hviida i suradnika dolazi, dakle, od farmaceutske industrije. Riječ je o jasnom sukobu interesa. Činjenica da Novo Nordisk ne proizvodi cjepiva (proizvodi tek jedan sastojak – CTAB) ne umanjuje njegov značaj jer su akteri farmaceutskog biznisa na globalnoj razini višestruko povezani, umreženi i ujedinjeni zajedničkim interesom – prodajom svojih proizvoda.

Sukob interesa vezan uz ovu studiju, međutim, ovdje ne završava.

Pokrovitelj studije je ustanova koja zarađuje na cjepivima

Svi autori istraživanja dolaze iz danskog Državnog instituta za serume (Statens Serum Institut). Stoga tu ustanovu treba smatrati institucionalnim pokroviteljem studije. I čimbenikom institucionalnog sukoba interesa. Zbog čega?

Riječ je o zavodu utemeljenom još 1902. godine za potrebe proizvodnje i opskrbe Danaca serumom protiv difterije. Ubrzo je unutar njega razvijena proizvodnja drugih antiseruma, dijagnostičkih testova i cjepiva; Danska je bila prva europska zemlja koja je svojim građanima ponudila cjepivo protiv dječje paralize. Uz financijsku pomoć Rockefellerove zaklade otvoren je odjel za epidemiologiju, a razvijena je i intenzivna znanstvena djelatnost, pa je SSI postao jedan od vodećih danskih istraživačkih instituta. Posebno se ističu istraživanja svjetske razine na području epidemiologije i na području vakcina, uključujući razvoj novih cjepiva (7). Sa SSI dolazi, u cijelosti ili djelomično, i niz ranijih studija s cjepivima poznatih kao „danske“ studije.

Statens Serum Institut
Statens Serum Institut – (Izvor: https://www.dr.dk)

S vremenom, cjepiva su postala najunosniji proizvod Instituta. Godine 2002. donosila su polovinu prihoda i 80 % profita, bilježila su najveći rast i predstavljala naročito važan izvozni proizvod. Naime, premda u vlasništvu države, SSI je desetljećima poslovao kao profitno poduzeće. Još donedavno na njegovoj se internetskoj stranici moglo pročitati da mu je cilj biti „visoko profitabilno i prepoznato nacionalno i internacionalno poduzeće za biotehnološka istraživanja, proizvodnju i usluge“. Njegovi komercijalni poslovi vođeni su na tipičan korporativni način, s godišnjim izvještajima koji uključuju stavke poput povrata investiranog kapitala, bilance i novčanih tokova (8).

Znanstveno-istraživački rad, kao jedna od glavnih djelatnosti, nužno se odvija u skladu s poslovnom politikom Instituta, odnosno njegovim financijskim interesima. To znači da nalazi istraživanja moraju poticati prodaju proizvoda i otkloniti mogućnost isplata radi štete. Čak i onda kad se to kosi sa znanstvenom čestitošću i dobrobiti korisnika testiranog proizvoda. S tim će se složiti svatko tko razumije pravila tržišnog poslovanja.

Mark Blaxill, s diplomom biznisa Sveučilišta Harvard, autor je studije o sukobu interesa u vezi s ranijim danskim istraživanjima koja su otklonila vezu cjepiva i autizma (8). Ta su četiri istraživanja 2002. i 2003. godine objavljena u vodećim medicinskim časopisima i bila su ključna za prihvaćanje postavke o sigurnosti cjepiva na globalnoj znanstvenoj i institucionalno-političkoj razini (9-12). Blaxill je uvjeren da rezultati ovih studija ne mogu biti objektivni i vjerodostojni jer postoji jasan financijski interes u njihovu ishodu – predmet testiranja bila su cjepiva koja proizvodi SSI, a autori istraživanja bili su zaposleni u Institutu ili su s njime bili povezani.

Tek nedavno, 2016. i 2017. godine SSI, odnosno danska država većinu proizvodnje i poslova vezanih uz cjepiva prodali su dvjema privatnim kompanijama (7). No interes Instituta u cjepivima i dalje se nastavlja. Aktivnosti su danas usmjerene na „obećavajuće nove vakcine“ i „proizvodnju sintetičkih cjepiva temeljenih na rekombinantnom proteinu ili DNA“. Radi se i na sastojcima cjepiva poput novih adjuvansa. Osim toga Institut je zadužen za kupovinu i opskrbu cjepiva za danske potrebe (13).

U svome sastavu Institut i danas ima Odjel za korporativne poslove i Odjel za poslovni razvoj koji se ponosi s „više od 150 godina specijalizacije u patentiranju, znanosti o lijekovima, razvoju lijekova, poslovnim analizama, evaluaciji tržišta, pregovaranju i komercijalizaciji“. Tu se i dalje razrađuju „poslovne strategije“, „vrednuju komercijalni potencijali“ i „optimiziraju vrijednosti uz istodobno ograničavanje izloženosti riziku svih inovacija“ (14).

Premda je veći dio posla s cjepivima prodan privatnim tvrtkama, proizvodnja cjepiva nastavljena je u prostorima Instituta. Realna je pretpostavka da su zadržani isti zaposlenici. Uključujući one na višim pozicijama, s dugogodišnjim profesionalnim i materijalnim interesom vezanim uz Institut.

Autori imaju osobni interes u ishodu studije

U spomenutoj analizi sukoba interesa Mark Blaxill je analizirao četiri danske studije – tri koje su otklonile vezu tiomersala, sastojka cjepiva koji sadrži živu, s pojavom autizma, te jednu studiju koja je otklonila vezu MMR cjepiva i autizma. Od ukupno 17 koautora tih istraživanja identificirao je šest zaposlenika Statens Serum Instituta. Svo šestoro sudjelovalo je u izvedbi prvih triju studija i najmanje po jedan bio je koautor sve četiri studije. Imali su aktivnu ulogu u svim aspektima istraživanja. Trojica su bili članovi odjela za cjepiva i profitnog centra u SSI-u i obnašali su upravljačke funkcije u Institutu. U izvještajima studija publiciranim u medicinskim časopisima, nijedan autor nije prijavio sukob interesa (8).

Autori prema organizacijama (izvor: https://www.safeminds.org/)
Autori prema organizacijama (Izvor: https://www.safeminds.org)

Raščlanjujući veze među autorima studija, Blaxill nalazi da je šestoro istraživača iz SSI-a povezano međusobno, ali i s ostalim autorima, od kojih je šest zaposlenika Sveučilišta u Aarhusu, a tri američkog nacionalnog Centra za kontrolu bolesti (CDC). Njihove znanstvene i druge aktivnosti otkrivaju razgranatu mrežu kojom su međusobno višestruko povezani na osobnoj i institucionalnoj razini. Pri tom zaposlenici SSI-a, odnosno SSI kao ustanova, drže središnje pozicije (8,15).

Četiri temeljna autora koji povezuju ključne organizacije (izvor: https://www.safeminds.org/)
Četiri temeljna autora koji povezuju ključne organizacije (Izvor: https://www.safeminds.org)

U kontekstu moralnog integriteta istraživača, značajno je spomenuti koautora dviju studija, Poula Thorsena, tadašnjeg zaposlenika američkog CDC-a i Sveučilišta u Aarhusu. On je u to vrijeme protuzakonito prisvojio više od milijun USD koji je CDC namijenio istraživanju autizma. Američko ministarstvo zdravstva optužilo ga je za elektroničku prijevaru i pranje novca i za njim raspisalo federalnu tjeralicu (16).

Bio - Thorsen
(Izvor: https://oig.hhs.gov/)

Najnovija studija iz 2019., objavljena godinama nakon onih na koje se odnosi Blaxillova analiza, svjedoči o kontinuitetu u praksi produkcije danskih studija. Dvojica od četiri njezina autora pripadaju mreži koju je opisao Blaxill. Anders Hviid, jedna od središnjih figura u mreži autora ranijih studija, ovdje se pojavljuje kao prvi autor i predstavlja istraživanje u javnosti. Drugi, Mads Melbye, koji je u vrijeme koautorstva u prijašnjim studijama obnašao funkciju voditelja Odjela za epidemiološka istraživanja u SSI-u, danas je predsjednik i izvršni direktor Statens Instituta.

Obojica su, kao i druga dva autora i zaposlenika SSI-a, Jørgen V. Hansen i Morten Frisch, dakle, u profesionalnom i financijskom sukobu interesa. Jednostavno rečeno, istražuju i pišu da bi zadržali posao, odnosno upravljačku poziciju te unaprijedili znanstvenu i poslovnu karijeru. Povrh toga, u izjavi o sukobu interesa koja je priložena studiji, A. Hviid i osobno prijavljuje primanje novca od Zaklade Novo Nordisk. Isto čini J. V. Hansen (1).

Nije nevažno da i članovi uredništva časopisa u kojem je studija objavljena deklariraju financijsku vezu s proizvođačima lijekova – zamjenica urednice časopisa posjeduje dionice farmaceutskih kompanija Eli Lilly i Pfizer, zamjenica urednika za statistiku dionice kompanija Pfizer i Johnson & Johnson, a suprug glavne urednice časopisa dionice u biotehnološkoj kompaniji Targeted Diagnostics and Therapeutics (1).

Svatko tko je iole upućen u zakonitosti poduzetničkog poslovanja, ali i znanstvene djelatnosti, s velikom će sumnjom gledati na istraživanje opterećeno ovakvim ozbiljnim i višestrukim, institucionalnim i individualnim sukobom interesa (17,18). No oni neupućeni i naivni možda vjeruju da iz činjenice da autori studije dobivaju novac od farmaceutskih kompanija i da njihov poslodavac zarađuje na cjepivima, ne mora nužno slijediti neobjektivnost i pristranost. Premda obilje znanstvene literature uvjerljivo dokazuje da financijski motiv snažno utječe na nalaze istraživanja, danske se studije mogu analizirati i neovisno o toj činjenici, gledajući samo njihov dizajn i metologiju.

Danske studije su nevaljane

Danske, kao i gotovo sve studije na temu cijepljenja, epidemiološke su studije. Takva istraživanja opisuju i prate zdravstvena stanja u različitim, već postojećim populacijskim skupinama. Ona ne mogu dokazati uzročnost između dviju ili više pojava jer su u tako postavljenim skupinama prisutni tzv. zbunjujući čimbenici, poznati i nepoznati. Puno su bliže otkrivanju uzročnosti eksperimentalne kliničke studije ili pokusi, nažalost vrlo rijetki na području vakcinologije. U kliničkim pokusima metodom slučajnog odabira ispitanici se uključuju u grupu onih koji se neće cijepiti i u grupu onih koji će se cijepiti, i onda se u jednoj i u drugoj grupi nepristrano („slijepo“) registriraju klinički ishodi poput razbolijevanja od zaraznih i drugih bolesti, komplikacija i dužine života.

Epidemiološke studije ne mogu zaključivati o uzročnosti između cijepljenja i bolesti, no ono što mogu jest demonstrirati povezanost, odnosno ukazati na mogućnost, tj. manju ili veću vjerojatnost uzročnosti. U tom smislu, dakle, mogu biti od pomoći, uz uvjet da su metodološki valjane. To međutim, ovdje nije slučaj.

Studije iz 2002. i 2003. godine
Više je znanstvenika proučilo danske studije iz 2002. i 2003. godine i došlo do zaključka da su loše osmišljene i izvedene te se njihovi nalazi ne mogu smatrati ispravnima i istinitima. Autori skupine Coalition of Safe Minds, potom Brian Hooker, profesor biologije sa Sveučilišta u Reddingu te James Lyons-Weiler, vrhunski istraživač na širokom polju različitih tema, obrazložili su to u preglednim člancima u kojima citiraju znanstvene radove i uključuju vlastite analize (19-21). Slijede neka od njihovih zapažanja.

Safe - Minds
(Izvor: https://worldmercuryproject.org/)

Svi su kritičari uočili velik broj metodoloških grešaka; neke od njih priznali su i sami autori danskih studija. Epidemiološka istraživanja općenito su podložna pogreškama u izboru slučajeva, odnosno uzorku ispitanika koji se uključuju u istraživanje; ispitanici se često izabiru, odnosno isključuju prema nejasnim, pristranim ili nedosljednim kriterijima. U danskim studijama zabilježena je podzastupljenost i manipuliranje s određenim dobnim skupinama. Nadalje, nije bila omogućena identifikacija podgrupa rizične djece. Jednu od najozbiljnijih teškoća u epidemiološkim studijama predstavlja činjenica da u skupinu cijepljenih u samom početku ulaze zdravija djeca; ona boležljiva ili s većom sklonošću za razvoj neurorazvojnog poremećaja poput braće autistične djece, izbjegavaju cijepljenje i ulaze u grupu necijepljenih. Na kraju istraživanja cijepljena su djeca zdravija, no ne nužno radi cijepljenja (engl. healthy user bias).

Velik broj ispitanika u tijeku istraživanja isključen je ili je nestao bez jasnih objašnjenja. Ispitanici nisu bili dovoljno dugo praćeni; do kraja istraživanja u skupini mlađe djece bolest se još nije stigla razviti, a značajan broj još nije ni dobio cjepivo.

Upadljiva slabost svih danskih studija je manjkavost podataka o ispitanicima, postupcima i ishodima. Nepoznat je zdravstveni status djece, kao i njihove nasljedne karakteristike, a cjepni status je za mnoge nepotpun. Nedostaju podaci o postupku vakcinacije – vrsti i sadržaju cjepiva, proizvođaču te vremenu cijepljenja. Naročito je manjkava evidencija ishoda. Za značajan dio ispitanika ishodi su nedostajali. Posebno je neprecizan bio opis ishoda – definicija i klasifikacija autizma i srodnih poremećaja, pa onda i ubrajanje djece u skupinu autističnih, odnosno prevalencija autizma.

U studijama Stehr-Greena i suradnika te Madsena i suradnika (2003.) u tijeku istraživanja promijenjena je definicija autizma i sličnih poremećaja. U danskom uzorku ispitanika u prvom dijelu promatranog razdoblja evidentirani su samo slučajevi dijagnosticirani u bolnicama, a do kraja studija i oni izvan bolnica. U švedskoj grupi ispitanika brojani su samo hospitalni slučajevi. U Madsenovoj studiji naknadno su uključeni bolesnici iz jedne velike klinike. Takvim je zahvatima u evidenciji ishoda umjetno povećan broj slučajeva nakon isključivanja tiomersala.

Hooker
Pregledni članak Hooker et al. (Izvor: https://www.hindawi.com/)

Brian Hooker smatra pogrešnim što je u Madsenovoj studiji iz 2002. i onoj Hviida i sur. iz 2003. kao ishod uzet broj godina s autizmom, a ne slučajevi autizma. Tako su sve dobne skupine vrednovane jednako, iako je u mlađima vjerojatnost autizma bila manja. To je dovelo do pristranosti u smjeru nepostojanja veze tiomersala i autizma.

U obradi podataka korištene su neadekvatne statističke metode i nedostatna kontrola zbunjujućih čimbenika. U formuliranju grupa ispitanika primjenjena je takva metoda prilagodbe koja je smanjila autizam u cijepljenoj populaciji. Upitno je napravljena i prilagodba rezultata po dobi te analiza trenda – uzeta je godina postavljanja dijagnoze, a ne godina rođenja djeteta, najpouzdanija metoda za mjerenje promjena u stopi autizma.

Lyons
(Izvor: http://ipaknowledge.org/)

Kad je riječ o prezentaciji i interpretaciji rezultata, studije Stehr-Greena i suradnika te Madsena i suradnika (2003.) pokazale su da je pojavnost autizma nastavila rasti i nakon isključivanja tiomersala iz cjepiva. Autori su zaključili da to govori protiv veze tiomersala i autizma. Međutim, nakon otklanjanja tiomersala uvedene su mnoge druge vakcine s adjuvansima poput aluminija; za Lyons-Weilera jednako je prihvatljivo objašnjenje da su te vakcine dovele do povećanja autizma, dok se istodobno autizam zbog tiomersala smanjio.

U izvještajima su zamijećene i grublje nepravilnosti. Hooker tvrdi da su iz završnih publikacija isključeni važni nalazi. Iz izvještaja o Madsenovoj studiji iz 2003. izbačeni su rezultati zadnje godine praćenja u kojoj je zabilježena niža stopa autizma, čime bi bio potvrđen trend pada bolesti nakon isključivanja tiomersala. U studiji istog autora iz 2002. brojčani podaci o ishodima razlikuju se po tablicama – grubi propust koji nije smio proći recenziju i uredništvo časopisa u kojem je studija objavljena.

U vezi s recenzijom i publiciranjem Mark Blaxill primjećuju da su se sve četiri studije preklapale – istraživale su sličnu temu, polazile od istih podataka iz Državnog registra (Danish Civil Registration System) i vrlo sličnom metodologijom došle do gotovo jednakih zaključaka. Publicirane su, međutim, kao četiri zasebna znanstvena rada. Takva se praksa u znanstvenoj djelatnosti naziva multipliciranjem i smatra se povredom znanstveno-istraživačke, odnosno znanstveno-publicističke čestitosti, dakle neetičnom (8). Osim toga pokazuje kako se dolazi do „stotina i stotina“ radova koji dokazuju sigurnost cjepiva, sintagme koju vrlo često koriste promotori cijepljenja.

Kritičari danskih studija citiraju više znanstvenika, primjerice profesoricu epidemiologije Irvu Hertz-Picciotto s Kalifornijskog sveučilišta koja smatra da neke od epidemioloških studija koje istražuju vezu cjepiva i autizma imaju „ozbiljne, štoviše fatalne pogreške“ koje njihove zaključke čine nevažećima. To svakako vrijedi za Danske studije iz 2002. i 2003. jer primjereno dizajnirane i izvedene, pokazale bi sasvim različite, pa i suprotne rezultate. Tako se iz podataka iz studije Madsena i sur. (2002.) može izvesti i zaključak o povezanosti MMR cjepiva i autizma. Jednostavna usporedba stope obolijevanja po godinama, primjećuje Brian Hooker, ukazuje na njezino povećanje nakon uvođenja cjepiva. U studiji istog autora iz 2003. uzimanje vremena proteklog od vakcinacije umjesto dobi ispitanika, što je prema Lyons-Weileru logičnije i primjerenije, dalo bi suprotan rezultat – demonstriralo bi vezu MMR cjepiva i autizma. Studija Stehr-Greena i sur., prema profesoru Marku Nobleu s njujorškog sveučilišta Rochester, lišena metodoloških manipulacija pokazala bi da se učestalost autizma nakon isključivanja tiomersala nije povećala, već smanjila za 30–40 %. Samo jedan zahvat u postupcima – korekcija gubitka slučajeva autizma u starije djece, u renalizi studije Hviida i sur. dovodi do povećanja autizma u skupini koja je primila cjepivo sa živom.

Danske su studije iz 2002. i 2003., dakle, loše napravljene, i njihovi su zaključci neistiniti. Vrijedi li to i za novu studiju?

Studija iz 2019. godine

Novi rad Hviida i suradnika također je epidemiološka studija i potencijalno pati od istih grešaka i pristranosti u selekciji ispitanika, formiranju skupina, vremenu praćenja te definiranju i klasifikaciji ishoda.

Polazi od istih nepotpunih podataka Danskog državnog registra, kako u pitanju ispitanika, tako u pitanju postupaka i ishoda. Autori izjavljuju da nisu gledali povijesti bolesti ispitanika. Ta vrsta uvida, međutim, otkriva da je u skupini koja je u nacionalnom registru klasificirana kao „necijepljeni“, 55 % djece u stvari cijepljeno MMR cjepivom (22). To znači da je u istraživanju promašena temeljna odrednica, odnosno razdjelnica (razlika) skupina (kohorti) koje se uspoređuju – gruba, kardinalna pogreška koja bez sumnje obezvređuje nalaze čitavog istraživanja.

Posljednjih 20 godina je veza s autizmom jedino proučavana za MMR cjepivo, ne za ostala cjepiva. (izvor: https://childrenshealthdefense.org/)
Posljednjih 20 godina je veza s autizmom jedino proučavana za MMR cjepivo, ne za ostala cjepiva. (izvor: https://childrenshealthdefense.org/)

Kritičari ove studije J. Lyons-Weiler i J.B. Handley i neovisno o tome dovode u pitanje određenje „cijepljeni“ i „necijepljeni“ – temeljno obilježje skupina koje se uspoređuju. Baš kao Madsenova iz 2002., i Hviidova je studija usredotočena samo na jedno cjepivo – ne uspoređuje djecu cijepljenu MMR-om s necijepljenom djecom, već uspoređuje djecu cijepljenu MMR-om s djecom  koja nisu primila MMR, no cijepljena su različitim drugim cjepivima. Hviid i suradnici ne razgraničuju grupe obzirom na to jesu li primila druga cjepiva, koliko njih i u kojim vremenskim razdobljima. „Besmisleno je proučavati izloženost jednom cjepivu u populaciji koja je vakcinirana toliko mnogo puta prije MMR-a“, smatra Lyons-Weiler. Razlika između tih dviju skupina uglavnom je samo u virusnim antigenima koje sadrži MMR cjepivo, dok su ostale potencijalno toksične sastojke cjepiva poput aluminija primile obje skupine ispitanika. Je li MMR cjepivo povezano s pojavom autizma (o uzročnosti da i ne govorimo) na ovaj se način ne može doznati; za to bi trebalo usporediti djecu cijepljenu MMR-om i onu koja uopće nisu cijepljena (23,24).

(izvor: https://childrenshealthdefense.org/)
Paragraf iz najnovije Hviidove studije u kojem autori sami izjavljuju da je kontrolna skupina djece dobila svako drugo cjepivo – osim MMR-a, slijedom čega je netočno zaključiti da se radi o usporedbi cijepljene i necijepljene djece.
(izvor: https://childrenshealthdefense.org/)

 

B. Hooker i J. Lyons-Weiler nalaze da unatoč velikom broju ispitanika uzorak studije nije reprezentativan i zaključak se ne može generalizirati na dansko stanovništvo. Pojavnost autizma u danskoj je populaciji 1,65 %, a u uzorku ispitanika Hviidove studije 0,98 %, što znači da nedostaje 4 400 autistične djece. Autori studije za to ne daju objašnjenje. Mogući razlog je u tome što su ispitanici u istraživanju bili razmjerno mladi i nisu dosegli dob u kojoj se autizam dijagnosticira. Ta je pojava pomaknula nalaze u smjeru nepostojanja veze MMR cjepiva i autizma (18,23).

Jednu od najvažnijih potencijalnih metodoloških grešaka, mogućnost da je cijepljena populacija u startu zdravija (healthy user bias) autori u izvještaju jedva da spominju, što znači da je nisu ni pokušali eliminirati ili kontrolirati (23,24).

Iz nejasnih razloga isključeno je 13-oro djece s autizmom. Isključena su i djeca imigranata; možda stoga što po useljenju u Dansku odjednom dobiju velik broj vakcina. S druge strane iz uzorka su trebala biti isključena djeca s nasljednom sklonošću autizmu, što nije napravljeno (18,23).

Tijekom promatranog razdoblja raspored cijepljenja je promijenjen što pridonosi otklanjanju veze. U istom smjeru ide i izbor godina s autizmom, a ne dijagnoze autizma kao mjere ishoda. Trebalo je promatrati vrijeme od vakcinacije do pojave simptoma, a ne vrijeme do dijagnoze autizma. Izabrani su samo neki od podtipova autističnog poremećaja, dok su drugi izostavljeni. Nisu testirani modeli koji kombiniraju različite varijable rizika, poput cjepiva i dobi roditelja (18,23).

B. Hooker smatra da studija Hviida i suradnika ima previše problematičnih mjesta i da se iz prezentiranih nalaza ne može izvesti zaključak koji nude autori – da studija „snažno podržava postavku da MMR vakcinacija ne povećava rizik autizma“. Naprotiv, ta studija „otvara mnogo više ozbiljnih pitanja nego što daje konačnih odgovora“ (18). J. Lyons-Weiler pak upozorava da je epidemiologija pogrešan alat za proučavanje rizika cjepiva, ali i na to da je ovdje dodatno kompromitirana, nazivajući je aktivnošću koja tek izgleda kao znanost (science-like activity) (23). Ili, kako bi rekao J.B. Handley – ne radi se o istinskoj, već o korporativnoj epidemiologiji (24).

Zašto je u istraživanju cjepiva primjenjena pseudoznanost? Zbog sukoba interesa onih koji su ga izveli i sponzorirali. A zašto je takvim pojedincima i ustanovama dopušteno da izvode ključna istraživanja, i još važnije, zašto se takvim istraživanjima daje prvoklasni značaj, promoviraju se kao mjerodavna i služe kao temelj za donošenje javnozdravstvenih i političkih odluka? I zašto se manipulativno opremaju i agresivno distribuiraju javnosti i liječnicima širom svijeta? Očito postoji jak ekonomski i politički interes usmjeren protiv zdravlja ljudi. A institucije, u prvom redu država, od toga nas nisu u stanju zaštititi.

Uzrokuju li cjepiva autizam?

Autizam je složeni neurološki poremećaj čiji uzrok još nije objašnjen. Vjerojatna je nasljedna sklonost, no ubrzani rast pojavnosti zadnjih desetljeća ukazuje i na važnu ulogu jednog ili više čimbenika iz okoliša. To mogu biti biološki, kemijski ili fizikalni agensi, pojedinačno ili u kombinaciji.

Mnogi roditelji svjedoče da se zdravstveno stanje njihove djece počelo pogoršavati nakon što su primila cjepivo, a brojni znanstveni radovi pokazuju da sastojci cjepiva poput virusa, žive i aluminija mogu dovesti do oštećenja mozga kompatibilnih s kliničkom slikom autizma. Zasad nemamo dokaza da su cjepiva primarni uzrok autizma. No svako je dijete biološki različito; neka su osjetljivija i moguće je da u njih neki sastojci cjepiva dovode do zdravstvenih poremećaja, uključujući autizam.

james
(izvor: https://www.amazon.com/)

Službeni je stav medicinskih autoriteta da cjepiva nisu povezana s autizmom. On se obrazlaže danskim i sličnim studijama. Problem je u tome što one nisu osmišljene i izvedene na način da tu vezu mogu osporiti ili dokazati. U današnjoj institucionalnoj, dominantnoj znanosti i medicini očito nema volje ni interesa da se ova tema primjereno istraži.

Dok ne budemo imali adekvatna istraživanja, tvrdnjama o cijepljenju koje dolaze sa službenih mjesta ne treba vjerovati. Valja potražiti neovisne izvore informacija, uzeti u obzir ekonomsko-politički kontekst i osloniti se na osobno i tuđe iskustvo, vlastitu intuiciju i zdravi razum. Ljudi koji posjeduju ovo potonje, za razliku od onih koji slijepo vjeruju i slijede autoritete, imat će bolju šansu da sačuvaju svoje i zdravlje svoje djece. Štoviše, obzirom na trendove i tendencije moderne medicine, te će sposobnosti, odnosno uvidi, uskoro postati spasonosni.

Izvori: Cijepljenje.info

Literatura:

1.  Hviid A, et al. Measles, mumps, rubella vaccination and autism: a nationwide cohort study. Ann Intern Med. 2019. DOI: 10.7326/M18-2101.

2.  Novo Nordisk Foundation. Wikipedia. https://en.wikipedia.org/wiki/Novo_Nordisk_Foundation.

3.  Novo Nordisk Fonden. https://vimeo.com/323111390.

4.  Novo Nordisk Foundation. Ownership. https://novonordiskfonden.dk/en/about-the-foundation/ownership/.

5.  Novo Nordisk. Novo Nordisk Foundation. https://www.novonordisk.com/about-novo-nordisk/corporate-governance/foundation.html.

6.  Novo Nordisk Fonden. Lars Rebien Soerensen. CV. https://novonordiskfonden.dk/en/lars-rebien-soerensen-cv/.

7.  Statens Serum Institut. The story of SSI. https://en.ssi.dk/about-us/instituttets-historie.

8.  Blaxill MF. Is something rotten in Denmark? A social network analysis of conflict of interest in vaccine safety research. 2004. https://www.rescuepost.com/files/is-something-rotten-in-denmark-rev.pdf.

9.  Madsen KM, et al. A population-based study of measles, mumps, and rubella vaccination and autism. N Engl J Med. 2002; 347:1477–82.

10. Stehr-Green P, et al. Autism and thimerosal-containing vaccines: lack of consistent evidence for an association. Am J Prev Med. 2003;25:101-6.

11. Madsen KM, et al. Thimerosal and the occurrence of autism: negative ecological evidence from Danish population-based data. Pediatrics. 2003;12:604-6.

12. Hviid A, et al. Association between thimerosal-containing vaccine and autism. JAMA. 2003;290:1763-6.

13. Statens Serum Institut. Vaccine research. https://en.ssi.dk/research/center-for-vaccine-research.

14. Statens Serum Institut. Business development. https://en.ssi.dk/about-us/contact/departments/b/business-development.

15. Something is rotten in Denmark. Safe Minds. 2004. https://www.safeminds.org/wp-content/uploads/2013/04/AutismAuthorsNetwork-30Dec04-rev-with-NANEA.pdf.

16. OIG Fugitive: Poul Thorsen. https://oig.hhs.gov/fraud/fugitives/profiles.asp.

17. Gajski L. Conflict of interest in medicine – pervasiveness and far-reaching consequences. U: Schweidler W (ur). Bioethik – Medizin – Politik. Sankt Augustin: Academia Verlag, 2012., str. 105-12. https://www.scribd.com/document/175057945/Gajski-Conflict-of-Interest-in-Medicine.

18. Hooker B.S. A scientist’s rebuttal to the Danish cohort study. Focus for Health. 2019. https://www.focusforhealth.org/scientists-rebuttal-to-danish-cohort-study/.

19. Vaccines and autism. What do epidemiological studies really tell us? Coalition for Safe Minds. 2016. https://worldmercuryproject.org/wp-content/uploads/2016/10/SafeMinds-Epidemiological-Rebuttal.pdf.

20. Hooker B.S, et al. Methodological issues and evidence of malfeasance in research purporting to show thimerosal in vaccines is safe. Biomed Res Int. 2014;2014:247218. http://dx.doi.org/10.1155/2014/247218.

21. Lyons-Weiler J. [pre-print]. Systematic review of historical epidemiologic studies influencing public health policies on vaccination. 2018. http://ipaknowledge.org/resources/LYONSWEILERSYSTREVIEW.pdf.

22. Holt N, et al. Danish MMR vaccination coverage is considerably higher than reported. Dan Med J. 2017;64(2):A5345.

23. Lyons-Weiler J. An autopsy on Hviid et al. 2019’s MMR/vaccine science-like activities. James Lyons-Weiler. 2019. https://jameslyonsweiler.com/2019/03/05/an-autopsy-on-hviid-et-al-2019s-mmr-vaccine-science-like-activities/.

24. Handley J.B. New Danish MMR study shows autism rate of 1 in 100 – CDC should rush to Denmark! Children’s Health Defense. 2019. https://childrenshealthdefense.org/news/new-danish-mmr-study-shows-autism-rate-of-1-in-100-cdc-should-rush-to-denmark/.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
97 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Mucke
Gost
Mucke
2 godine prije

Danci proveli istrazivanje po principu,hvalite me usta moja?

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije
Reply to  Mucke

Antivakseri nisu proveli nikakvu studiju no “znaju” da je cjepivo opasno i glavni uzrok svega lošega kod djece.

Mercury
Gost
Mercury
2 godine prije
Reply to  Dub Miroslav

@ Dub Miroslav

Da bi te netko ozbiljno svatio, moraš nešto ozbiljno napisati.

Daj educiraj ljude. Daj si malo truda. Aj polemiziraj cijepljenje djece do 6 mjeseci starosti. Što ti misliš o tome?

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije
Reply to  Mercury

Mercury Cijepi se potencionalno ugrožena populacija, ukoliko treba onda odmah po rođenju. Zašto misliš da je medicinu teško shvatiti a antivaksere lako. Meni je točno obrnuto. Kad pogledam povijesne knjige i koliko je u epiemijama pomrlo ljudi ljudi, kad vidim koliko je groznih bolesti danas moguće kontrolirati cjepivom svaki antivakser… Pročitaj više »

Mercury
Gost
Mercury
2 godine prije
Reply to  Dub Miroslav

@ Dub Miroslav Gle, meni je osobno svejedno. Zanimaju me samo informacije. Vezano na tvoj odgovor, pao si na prvom koraku. Ovo ti je raspored cijepljenja: https://www.zzjzdnz.hr/hr/usluge/cijepljenje/kalendar-cijepljenja Cijepi se po točno utvrđenom rasporedu, a ne kada treba. Može se vršiti vanredna imunizacija po potrebi, ali to nema nikakve veze s… Pročitaj više »

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije
Reply to  Mercury

Mercury
Dobro pročitaj što sam napisao (“ako je potrebno”) i kalendar cijepljenja. Pao si na prvom koraku!

maja
Gost
maja
1 godina prije
Reply to  Dub Miroslav

djeca do 6 mjeseci starosti uopce ne mogu stvoriti imunoloski odgovor stoga je cijepljenje prije 6.mj. starosti potpuno beskorisno i krajnje opasno

maja
Gost
maja
1 godina prije
Reply to  Mercury

djeca do 6 mjeseci starosti uopce ne mogu stvoriti imunoloski odgovor stoga je cijepljenje prije 6.mj. starosti potpuno beskorisno i krajnje opasno

Busola
Gost
Busola
2 godine prije
Reply to  Dub Miroslav

Slobodno dokaži , primi jedno dvadesetak novih cjepiva kao pokusni kunić od mene Dub Miroslav dobiješ piće i jelo od mene. Normalno hoću slike i papirnate dokaze da si primio cjepiva , posebno preporučujem nova rotavirusna cjepiva koja kažu smanjuju mogućnost dobivanja dijabetesa… Problem današnjeg cjepljenja je što na Zapadu… Pročitaj više »

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije
Reply to  Busola

Busola
Ja sam generacija koja je procjepljena svim i svačim. I sad se redovno cijepim poradi zahtjeva radnog mjesta.
Odi na Liberal. Tamo je jedan, mladi budući, kolega napisao lijepi članak kojem ne treba nikakva dorada.

Busola
Gost
Busola
2 godine prije
Reply to  Dub Miroslav

NEma izgovora , ja hoću da isprobaš rotavirusna cjepiva , častim jelom i pićem, pokaži stav , ponos što si bolji od nas… Nemoj ti meni sada pričom ja se cijepim protiv tetanusa , krpelja, gripe i slično… Tu su nova cijepiva npr. protiv dijebetesa, ospica,HPV-a , onda MPR cjepivo,… Pročitaj više »

Busola
Gost
Busola
2 godine prije
Reply to  Busola

Što ću ja plaćati , to je doprinos čovječanstvu (samo ručak i pivo ja dajem…) , napretku… Razni skriveni nickovi , vjeruju u cijepljenje današnje a nemaju hrabrosti … Sada je odjednom problem novac, ostati ćete zapisani kao promotori , samo pozovite index.hr, vecernji, 24 sata, HRT, RTL ,NOVA i… Pročitaj više »

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije
Reply to  Dub Miroslav

@Dub Miroslav- Već sam rekao da nisam protiv cijepljenja po svaku cijenu. Ali nisam ni za cijepljenje od svega i svačega. I nisam za cijepljenje cjepivima za koje proizvođač tvrdi da su bezopasna. I liječnik jer je od tog istog proizvođača dobi plaćeni “simpozij” u turistički atraktivnom mjestu u punoj… Pročitaj više »

maja
Gost
maja
1 godina prije
Reply to  Dub Miroslav

nisi, potpuno si neinformiran.
do 18. godine primio si 10ak cjepiva.
danas djeca primaju do 80 cjepiva do svoje punoljetnosti

maja
Gost
maja
1 godina prije
Reply to  Dub Miroslav

u medjuvremenu smo poceli koristiti sapun, izgradili smo kanalaizacije i vodovode pa nam “pitka ” voda nije sadrzavala fekalije, imamo pristup hrani pa ne jedemo samo jedan obrok u dva dana, ne radimo u tvornicama i rudnicima od 10te godine zivota, imamo frizidere, nemamo jedan wc na cijelu ulicu,,,, a… Pročitaj više »

maja
Gost
maja
1 godina prije
Reply to  Dub Miroslav

sud za ozlijedjene cjepivom [vaccine injury court] isplatio je do sada odstete roditeljima za preko 2000 cjepivom ubijene i cjepivom ostecene djece. preko 2000 puta dokazano je sudskim znanstvenim vjestacenjima da je cjepivo stetno i ubojito. ovaj program ima limitirana sredstva pa svega 1% tuzitelja uspije dobiti slucaj, buduci da… Pročitaj više »

Mikojan
Gost
Mikojan
2 godine prije

Pa dokle to o cijepivima ? Poput miliona mojih vršnjaka, cijepljen sam prije xy godina i možda sam zahvaljujući tim cijepivima još uvjek živ. Jesu li onda cijepiva bila kvalitetnije nego danas, ako jesu, zašto. Jesmo li mi bili otporniji nego danas, ako jesmo, zašto? Od kud sad autističnost i… Pročitaj više »

pera lozac
Gost
pera lozac
2 godine prije
Reply to  Mikojan

Ako si vakcinisan kad i ja sto ce reci pre 50-ak godina nije cudno sto ti je samo malo ispralo mozak, u Jugi su bile Torlakove i mislim Plivine vakcine i nikakvi pojacivaci nisu stavljani i dobio si dve kao klinac i jednu u vojsci i kraj. Danas vakcinisu decu… Pročitaj više »

Mikojan
Gost
Mikojan
2 godine prije
Reply to  pera lozac

Pitanje broj jedan, cijepe li se djeca proizvođača cijepiva-vakcine ? vakcinisanje mi nije ispralo mozak, ispiru mi ga mediji, političari, crkva i ja ih izbjegavam koliko mogu. Ako je sve tako opasno, tko je to pustio u nazovimo promet, par ljudi koji odlučuju o tome streljati, javno, pa da vidimo… Pročitaj više »

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije
Reply to  Mikojan

@Mikojan- “Ako je sve tako opasno, tko je pustio u promet…” Ma cijepljenje kao oblik trovanja je tek tercijarni problem. Pogledaj što sve stavljaju u hranu. Samo oni famozni “E-ovi”. Pa migracija tvari iz plastične ambalaže i ljepila u hranu, pa farbanje i aromatiziranje iste, pa “prerada” hrane za otpis… Pročitaj više »

Silence
Gost
Silence
2 godine prije
Reply to  pera lozac

Djeca rođena s autizmom predstavljaju tek oko 20% autistične populacije kod nas. Ostalo je izazvano cijepljenjem. U SAD je raspored cijepljenja puno opsežniji i tamo je 1 od 36 djece autistično. Prije 1970, autistično je bilo jedno dijete od 10000. Znanost je utvrdila povezanost autizma i neurotoksina, no službene institucije… Pročitaj više »

Moreno
Gost
Moreno
2 godine prije
Reply to  Mikojan

Mikojan Prij nekoliko desetljeća primalo se cjepivo protiv nekoliko bolesti, a danas se prima protiv nekoliko desetaka boleščina, a da je provjera cijepiva znatno slabija. Obolijevanje od autizma u Americi je više od 100 puti veće nego prij nekoliko desetljeća, također među Amišima u Americi kojima vjera ne dopušta cijepljenje… Pročitaj više »

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije
Reply to  Moreno

Ukoliko istražimo što sve amiši ne koriste od modernih dobara možda se približimo pronalsku uzrčnika (množina!) autizma!

Silence
Gost
Silence
2 godine prije
Reply to  Dub Miroslav

Autizam se dijagnosticira većinom unutar prve dvije godine života. Što to djeca koriste u toj dobi, a da bi moglo nadmašiti direktan unos u tijelo neurotoksina, primarno aluminija i žive, cijepljenjem?

Mikojan
Gost
Mikojan
2 godine prije
Reply to  Silence

I u sodi bikarboni ima aluminija, pa kaj je došlo na ovaj svijet!? Nekad je svo posuđe bilo od aluminija pa vidi vraga, ljudi nisu poumirali a nisu ni cijepljeni, pa kako to ?

Silence
Gost
Silence
2 godine prije
Reply to  Mikojan

Nikada SVO suđe nije bilo od aluminija, a i ono koje se koristilo uklonjeno je nakon što je dokazano da je aluminij neurotoksičan. Da ne spominjem činjenicu da se aluminij kroz probavni sustav izlučuje većim dijelom, dok onaj unesen pod kožu probija krvno-moždanu barijeru i izaziva direktna, veća ili manja,… Pročitaj više »

Mikojan
Gost
Mikojan
2 godine prije
Reply to  Silence

Silence, evo imam još nekoliko žlica-kašika od aluminija, hranile se njima generacije, vidi, još smo živi, nitko od onih koji su jeli njima nije umro od bolesti prije 70tih godina života ali potomci su već druga priča.

Silence
Gost
Silence
2 godine prije
Reply to  Mikojan

Neusporedivo je korištenje aluminijskog pribora za jelo, koji je ipak izbačen iz uporabe, s injektiranjem aluminija koji ostaje pohranjen u organizmu. Postoje studije koje to dokazuju i ukazuju na vezu neuroloških oboljenja i cijepljenja. Osobito je ranjiva populacija djece čiji je neurološki sustav još u razvoju u vrijeme kad primaju… Pročitaj više »

Mercury
Gost
Mercury
2 godine prije
Reply to  Mikojan

Do kada? Sve više i više.

Cjepivo je univerzali carrier koji ima najveći pristup cijeloj populaciji.To je alat svih alata.

Mikojan
Gost
Mikojan
2 godine prije
Reply to  Mercury

Samo cijepivo ? ima toga previše, ja nisam protiv cijepiva ali sam za najstrožu kontrolu nad tim, najmanji obilik korupcije u tim poslovima kažnjavati smrću, nema druge kazne jer igranje sa sudbinama miliona ljudi ne zaslužuje ništa drugo.

Netko iz mase
Gost
Netko iz mase
2 godine prije
Reply to  Mikojan

Jesi se cijepio protiv svinjske gripe,to je preporučila WHO,i šta je bilo ništa,e sad ako nisi idi se cijepiti ako jesi onda idi se dodijeliti još jednom,WHO preporučio nemaš se šta misliti

Zvrk
Gost
Zvrk
2 godine prije

Poraslo je tkz. slobodno tržište, sve je jača konkurencija i štancaju se sve lošiji proizvodi. Pa tako i cjepiva.

Mikojan
Gost
Mikojan
2 godine prije
Reply to  Zvrk

Kontrola, korupcija u kontroli, kazna smrt. pa neka bude tržište

Alanis
Gost
Alanis
2 godine prije

Evo još jedan mali detaljčić koji govori u prilog članku.
Istina da nije peer view znanstveni članak, nego magistarski rad, ali već sama veza te dvije korporacije stavlja sve pod upitnik i no no.
Monsanto and Novozymes – An Unusual Alliance? A CSR-Perspective

https://studenttheses.cbs.dk/xmlui/bitstream/handle/10417/4827/jonas_rusborg_frederiksen.pdf?sequence=1

Damir
Gost
Damir
2 godine prije

Spavači su stigli. Čekamo glavnu ekipu. 🙂

Mucke
Gost
Mucke
2 godine prije

Proizvodjac cjepiva financira istrazivanje koje hvali njegova cjepiva,koja lakrdija!

Goc
Gost
Goc
2 godine prije

Hvala dr. Gajski na angažmanu i empatiji prema ljudskom rodu.

Minka
Gost
Minka
2 godine prije

Povzroča ne. Ga pa poslabša. Einstein ga je imel, samo ne poslabšanega.

Sale
Gost
Sale
2 godine prije

Svaka čast Lidiji za ovaj tekst!!!

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
2 godine prije

Ovo me podsijetilo na prve studije o stetnosti cigareta. Toliko su ih nahvalili da samo sto bebe nisu poceli ucit pusit!

PPP
Gost
PPP
2 godine prije

Ima u Srbiji petokolonaša koji tvrde da je osiromašeni uranij, kojeg je koristio NATO, dobar po zdravlje. Sve zemlje bivše Jugoslavije su okupirane i imaju samo jednog neprijatelja koji se služi petokolonašima bez empatije.

blesklorisna bludala
Gost
blesklorisna bludala
2 godine prije

hvala. izražavam i divljenje. doći će jednom u Vašu ordinaciju neki dasa (preko HZZO) i pitati što može učiniti za Vas. molim, budite realni:)

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije

Gospođo Gajski kako li se tek dobro živi u niši “proroka donositelja istine”. Tu je takođe veliki novac u igri!
Ja lično nalazim ,odokativno onako kao i vi,poveznicu masovn upotrebe visoko tlačnih turbo dizel motora i aditiva dodanih gorivu s povećanjem autizma. Dokažite da nisam u pravu!

PPP
Gost
PPP
2 godine prije
Reply to  Dub Miroslav

Još da se javi Oddball i Kora, pa da zatvorimo krug. 🙂

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije
Reply to  PPP

Bolje mi nego epidemija sa smrtnošću 15% i trajnim invaliditetom od 30% , zar ne?

PPP
Gost
PPP
2 godine prije
Reply to  Dub Miroslav

Pa tolika smrtnost i invaliditet nisu bili ni 1492. godine, a i to je pitanje. 🙂

1900. godine, smrtnost od ospica je bila 0.0001%.

Toliko o vjerodostojnosti. Džaba si u školu išao i džaba dolaziš na Logično.

zlatan
Gost
zlatan
2 godine prije
Reply to  PPP

PPP, crna smrt, kuga, je sredinom 14-tog stoljeća, usmrtila svakog trećeg stanovnika Evrope, u roku samo pet godina. U mome Splitu, najveća smrt od kuge, ne znam točno godinu, ali negdje u 16-tom stoljeću, usmrtila je skoro 80% ljudi. U roku samo nekoliko mjeseci. Bolesti koje su od bijelih Evropljana… Pročitaj više »

Zvrk
Gost
Zvrk
2 godine prije
Reply to  zlatan

@Zlatan, to govori samo jedno. Domorodačko stanovništvo u Novim svjetovima pokoravalo se biološkim oružjem! Možda čak ih je od toga pomrlo više nego nasiljem. Uostalom, tako je i kuga došla do ovih prostora, jer tadašnji domoroci nisu bili imuni na tu bolest. U starom vijeku brutalna je bila guba. Nije… Pročitaj više »

zlatan
Gost
zlatan
2 godine prije
Reply to  Zvrk

ZVRK, epidemija velikih boginja u ex-yu bila je 1972, tada sam bio u Zagrebu. Inače, velike boginje su pobijeđene, nema ih od 1980-te godine. Nije to jedina zarazna bolest koja pobijeđena, definitivno ne uz pomoć čarolija.

PPP
Gost
PPP
2 godine prije
Reply to  zlatan

Zlatane, ospice nisu smrtonosna bolest, kao kuga. Ne muljaj nas. Više ljudi umre od gripe, nego od ospica, a cjepiva za gripu nisu obvezna. Od ospica umiru cijepljeni i osobe kojima je imunitet već narušen, a ne zdrava djeca. Zlatane, upravo ovo što si naveo za Havajce je problem cjepiva.… Pročitaj više »

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  PPP

Što se tiče Heptitisa B , znam za cijepljenje, ali je sam kontakt s virusom vrlo rasprostranjen. Računa se da je oko pola milijuna Hrvata BILO U KONTAKTU s virusom u životu, što lako pokažu krvne pretrage. Ali je u tog virusa slučaj da se iznimno mali broj pretvori u… Pročitaj više »

PPP
Gost
PPP
2 godine prije

Laki, to je velika prevara. Hepatitis B se ne može prenijeti pljuvačkom. To nisam ja rekao, nego svi renomirati liječnici.

Ta priča je puštena samo da se cjepivo za Hepatitis B uvede kao obvezno. Prije nego sam to saznao, već sam cijepio sebe i djecu. 🙁

pera lozac
Gost
pera lozac
2 godine prije

95-e sam u Svici pravio detaljne pretrage i onda se desilo da me doktori pitaju dali sam prelezao Hepatitis i da nisam slucajno lecen od TBC-a, sto naravno nisam. Secam se da je krajem 70-ih i pocetkom 80-ih bilo nekoliko epidemija zutice i da je pola skole zarazeno, a TBC… Pročitaj više »

Jure
Gost
Jure
2 godine prije

Glupost, viruss hepatitisa B je iznimno virulentan i za razliku od C u visokom postotku uzrokuje infekciju, vakcinacja je pouzdana i sigurna , ali nije to pravi problem,problem je kad se u ovakvim raspravama počnu koristiti izrazi “dubinska analiza krv”i i slične besmislice, ljudi ako se želite sa nečim baviti… Pročitaj više »

zlatan
Gost
zlatan
2 godine prije
Reply to  PPP

PPP, ne znam niti jednu osobu koja ima autizam, nisam upoznao nikoga tko ima autistično dijete. O tome znam samo sa tv, a o tome se prije nije ni govorilo. Dječje ospice su za originalne Havajce bile smtonosne, jer su na havajskom otočju živili izolirano preko 2.000 godina i te… Pročitaj više »

PPP
Gost
PPP
2 godine prije
Reply to  zlatan

Zlatane, s ovom zadnjom rečenicom u kojoj tvrdiš da nema povećanja autizma si sve rekao. Eno ti MilančeCZ i s njim dalje polemiziraj.

Mikojan
Gost
Mikojan
2 godine prije
Reply to  PPP

PPP, ma naravno, citiram te “Ovo s hranom je najbolje. Također, po tebi novoročenđad jedu pršut, kobasice i piju Coca Colu light trpajući u sebe razne E-***.” Bravo, tako je, živijo gospodin PPP !! A da ne misliš da je novorođenče produkt roditelja koji su u sebe utrpali tone lakih… Pročitaj više »

PPP
Gost
PPP
2 godine prije
Reply to  Mikojan

Ne upuštaj se u ono što se kosi s logikom, a to je nešto što ti nedostaje. Samo ovo pročitaj što si napisao: “Geni ne mutiraju na dnevnoj bazi ali mješanjem gena dobiješ zanimljiv rezultat za koji nitko ne zna kakav će biti.” Ti pričaš o prirodnoj selekciji kao da… Pročitaj više »

PPP
Gost
PPP
2 godine prije
Reply to  PPP

Bond, ne pozivaj se na obične ljude, jer ti to nisi. Obični ljudi su pošteni i ne etiketiraju druge samo zato što žele znati istinu, te provjeriti što im se prodaje za magični koktel. Ti su ljudi pametni i logični, ali ih raspametiše osobe slične tebi i ovim trolovima.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  PPP

Ospice nisu bile bolest za cijepljenje, ranije, kao ni vodene kozice/male boginje i druge , koje su se zvale dječje bolesti. Sjećam se kao sad, kad bi me stara vodila nekom drugom doktoru, ne pedijatrici, da bi je pitao: Koje je mali dječje bolesti prebolio…. Bolesti su bile TBC, velike… Pročitaj više »

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije
Reply to  PPP

PPP Samo da jednog dana ne bude:” Đaba mi što sad plačem što nisam poslušao one koji znaju više!” Svi su se uhvatili ospica premda i one ponekad završavaju smrću. Koliko su virusne bolesti opasne pokazuje podatak da su na američkom kontinentu ospice ubile preko 20 000 000 indijanaca koji… Pročitaj više »

PPP
Gost
PPP
2 godine prije
Reply to  Dub Miroslav

Dub Miroslav, a onda su nam Indijanci poklonili sifilis. Oko za oko, zub za zub. 🙂

Muljaš i ti. Od ospica toliko indijanaca nije umro. Pokaži nam statistiku.

Nego, odmah da pogledaš statistike pa da vidiš koliko je sve ukupno živjelo indiijanaca u SAD-u kada su došli kolonizatori.

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije
Reply to  PPP
PPP
Gost
PPP
2 godine prije
Reply to  Dub Miroslav

Kako te nije stid ovo postati? Gdje su tu ospice i 20 milijuna mrtvih Indijanaca?

zlatan
Gost
zlatan
2 godine prije
Reply to  PPP

PPP, valjda je mislio na obje Amerike, na cijeli kontinent, ne samo na današnje SAD. Na teritoriji SAD i Kanade, čitao sam, moglo je živjeti prije dolaska Evropljana, najviše tri do četiri milijuna ljudi.

Mucke
Gost
Mucke
2 godine prije
Reply to  Dub Miroslav

Ne razlikujes ospice i velike boginje a solis pamet svima o cjepivima i cijepljenju.A da se malo pozabavis onim sto najbolje znas i umijes, lopatu u ruke!

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije
Reply to  Mucke

Drugi su mi komentar cenzurirali antivakseri među administratorima!? Što reći!?!
Uživajte među istomišljenicima i nadam se da nećete tražiti pomoć za “Malu xy” koju mama i tata nisu htjeli cijepiti.

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije
Reply to  L. R.

L.R. Vidim ovdje puno komentara koji nemaju veze s ničim doli kafanskim pričama no na neki čudan način smatrate da su u vezi s temom. Zaljepljeni link je pokazivao smanjenje brojnosti populacije indijanaca , do razine istrebljenja nakon dolaska konkviskadora. Možda niste upućeni ( da ste pročitali tekst vidjeli bi)… Pročitaj više »

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije
Reply to  L. R.

Antivaxeri nisu antiospičari. Govori se o cijepljenju. Pročitajte tekst. Detaljnije čitanje teksta, i mog, i gore napisanog, a pogotovo naslova članka, koji u sebi nosi određenu, generalizirajuću, poruku koja ostaje u podsvijesti bez obzira što piše u tekstu ispod, shvatili bi ste da ništa ne odskaće od sadržaja i da… Pročitaj više »

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije

Ovdje postoji greška odmah u startu. Koliko sam ja čitao materijala na ovu temu, raznih imunologa i znanstvenika koji spadaju skupinu “anti vaxera” , nigdje nisam naišao na tvrdnju da su oni protiv imunizacije ljudi , čak i djece, recimo protiv TBC-a, velikih boginja i sličnih bolesti, što bi bila… Pročitaj više »

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije

E sad, ako se netko ne želi cijepiti protiv tuberkuloze. njegov problem, Kad oboli, a postoji mogućnost zbog velikih migracija i protoka stanovništva, oni koji su cijepljeni TBC neće dobiti, ni od njega ni od drugih. Zašto danas stariji obolijevaju od ospica? Stariji uvjetno rečeno, 25-30 godina. Vjerojatno su imali… Pročitaj više »

zlatan
Gost
zlatan
2 godine prije

BOND, ja sam prebolio ospice u 27-oj godini, prenio mi lai nećak. Imao je tada šest mjeseci. Usred ljeta, užasno iskustvo, prilikom izbijanja onih prištića bol je bila čudovišna….Za uspomenu, imam od tih ospica rupu na nosu. Hm, uvijek sam bio zdrav vitalan i izrazito uvježban tip, a da nisam,… Pročitaj više »

PPP
Gost
PPP
2 godine prije
Reply to  zlatan

Zlatane tvoje ospice u 27. godini potvrđuju sve one koji su protiv cjepiva za ospice. Da si ih preboljeo u 5. godini, kao sva normalna djeca, nikada ih ne bi dobio u starosti. Ovako su postao rizičan za sebe i za okolinu. Kako je tvoj nećak dobio ospice, ako je… Pročitaj više »

zlatan
Gost
zlatan
2 godine prije
Reply to  PPP

PPP, tada sam imao 27 godina preko 60. Daj ne budi bezobrazan. Osobno, nemam ništa protiv cijepljenja, nemam ništa protiv medicine, nemam ništa protiv znanosti. Imam protiv bezobrazluka, a nekome napisati da je neiskren, znači biti bezobrazan.
A to je bilo u davna socijalsitička vremena.

Buzz
Gost
Buzz
2 godine prije
Reply to  PPP

Majka mu nije mogla prenijeti imunitet sa 6 mjeseci jer je u tom periodu vecina beba odviknuta od sise/unweaned, pa je sve jedno kakav je bio njen imunoloski status.

Buzz
Gost
Buzz
2 godine prije
Reply to  zlatan

Zlatan- nebi otegao papke ko sta i nisi. Da ti je to iskustvo bilo neugodno, bilo je, ali ko sta vidis i bez ikakave terapije medju zivima si. I konacno ovu bolest djeca prolaze bez ikakvih problema ukoliko nisu imunoloski kompromitirana, a nezgodne znaju biti za odrasle. Zato je jako… Pročitaj više »

Silence
Gost
Silence
2 godine prije

Laki Topalović, TBC je prema podacima WHO i dalje među prvih 10 uzročnika smrti u tzv. Zapadnoj regiji WHO. Usprkos visokoj procijepljenosti. Cjepivo protiv TBC dokazano nije osobito učinkovito. Zato preporučam da provjeravate podatke o kojima pričate jer su vam dostupni. Tako ne biste bili u zabludi kako od TBC… Pročitaj više »

Buzz
Gost
Buzz
2 godine prije

Laki@ cijepivo protiv TBC nema tu tezinu koju spominjes. Ukoliko se osoba ne cijepi po rodjenju protiv TBC kasnije kad prodje godinu dana nebi se trebala uopce cijepiti. BCG vakcina je jako slaba i ne potice tako efikasno imunitet koji je kad je u pitanju TBC vrlo komplexan u odnosu… Pročitaj više »

Busola
Gost
Busola
2 godine prije

Nije tu pitanje zarade, pitanje je u eugenici i kontroli pučanstva. Čovjek rođen iz epruvete postaje vlasništvo korporacija , a roditelji 1 i 2 samo staratelji… Pa sve je nacrtano i plan se odvija , a ljudi još uvijek misle kako je baš sve u novcu… Elite već posjeduju gotovo… Pročitaj više »

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije
Reply to  Busola

@Busola- Možda negdje nije u pitanju novac ali kad je riječ o farmaceutskoj industriji jeste. Kao i svaka druga industrija i ona želi zaraditi, što više i što lakše. Pa se u tu svrhu služe “znanstvenim” istraživanjima, a kako smo vrlo osjetljivi kad je u pitanju zdravlje mi im vjerujemo… Pročitaj više »

Pizistrat Nelson
Gost
Pizistrat Nelson
2 godine prije

Osobno, nisam pametan šta da mislim na temu cijepljenja… Da se razumijemo, što se mene tiče, cijepite se i horsom ako želite, ja ionako budućnost ne vidim, tako da… jedino rješenje vidim u nuksima, ovo sve je presporo i sklono manipulaciji te ne vodi nigdje.
Zaključak dakle, cijepajte atome…

Amater
Gost
Amater
2 godine prije

na žalost interesi farmaceutskih struktura ispred svega ,,,

Busola
Gost
Busola
2 godine prije

To upitaj CIA-u koja je tu teoriju izbacila , i zašto netko dobije toliku promociju i novce o pričama o ravnoj Zemlji, nekom famoznom planetu Nibiru koji samo što nije udario od nas Sve iz labaratorija CIA kako bi se diskreditirali pravi teoretičari zavjere koji su raskrinkavali nesreće u Meksičkom… Pročitaj više »

maja
Gost
maja
1 godina prije
Reply to  Busola

pokusala sam oznacit komentar kao sjajan
a ne traziti brisanje.
mogli biste popravit ovo govno od zastavice, krivo stavljena oznaka ne moze se maknuti

Zax
Gost
Zax
2 godine prije

Danas na imbexu dva clanka o znanstvenim studijama. Jedan da znanstvene studije potvrdjuju da se muslimanski imigranti odlicno integriraju u europi. Drugi da su njemci sve bogatiji, place rastu standard raste. Znanstvena studija je samo fini izraz za laz. Cjepiva nisu nikakva iznimka

Sara
Gost
Sara
2 godine prije

Podrška cijenjenoj doktorici Lidiji Gajski.

samo tako
Gost
samo tako
2 godine prije

Što zapravo gđa Gajski hoče reči ? Da uzorak od 660.000 slučaja nije dovoljan za račun korelacije ? Ili namjerna manipulacija ?

Buzz
Gost
Buzz
2 godine prije
Reply to  samo tako

To nije rekla. Odabir uzorka je pogresan. Nije komplementaran za Dansku populaciju i nije proveden prema pravilima struke. I konacno kao takav ne zadovoljava kriterije znanstvenog rada, da ne govorimo da je izabrana skroz pogresna znanstvena metoda za otkrivanje uzrocno-posljedicno veze izmedju autizma i MMR cjepiva. Tom metodom je nemoguce… Pročitaj više »

Lucija
Gost
Lucija
2 godine prije

Wtf, pa ne mogu vjerovati da je ova studija o kojoj govori dr Gajski uopće prošla bilo kakvu recenziju? Prestala sam brojati iza šeste pogreške u metodologiji… Uspoređuju neusporedivo, čak se vide pogreške u tabelama… Treba osposobiti Imunološki i ostalo i provoditi kontrolu nad cjepivima. Nužnim. Tbc, polio… I ne… Pročitaj više »

samo tako
Gost
samo tako
2 godine prije

Onome tko se razumije u znanstvena istraživanja jasno je da račun korelacije može dokazati ili otkloniti povezanost dviju ili više pojava. A što su za nju epidemiološka istraživanja ako nisu čvrsto povezana sa velikim uzorkom? Moj pradjed nije cjepljen i živio je 90 godina ali je njegov brat umro u… Pročitaj više »

Silence
Gost
Silence
2 godine prije
Reply to  samo tako

“Onome tko se razumije u znanstvena istraživanja jasno je da račun korelacije može dokazati ili otkloniti povezanost dviju ili više pojava.” Vrijedi li ta tvrdnja samo za pro-vaksere? Ili vrijedi i za studiju koja dokazuje da trend porasta autizma i dojenačke smrtnosti korelira s brojem cjepiva primljenih u prvoj godini… Pročitaj više »

Buzz
Gost
Buzz
2 godine prije
Reply to  samo tako

Pa netreba da glumis pametnjakovica. Radjena je prostim jezikom receno cista statisticka epidemioloska studija i ni makac dalje. Radili su je za ne falit po 3 put za redom isti ljudi, isti so called sciencist neki vec i osudjeni za korupciju a vecina povezana sa big pharma. I konacno za… Pročitaj više »

Silence
Gost
Silence
2 godine prije

Cijepljenje je postupak star preko 200 godina. Danas znamo da način cijepljenja (iglom) izaziva neadekvatan autoimuni odgovor jer takav unos antigena ne slijedi prirodni put infekcija te time “zbunjuje” imunološki sustav i izaziva auto-imune bolesti. Sastojci cjepiva su, između ostalog, poznati neurotoksini poput žive, formaldehida, aluminija, glifosata. Neurotoksini, dokazano je,… Pročitaj više »

maja
Gost
maja
1 godina prije

zemlja nije ravna, ali cjepiva jesu opasna. preko 2000 puta je u procesima sudjenja na Sudu za ostecene cjepivima ] dokazano da su cjepiva usmrtila ili ostetila preko tu djecu. ni jednom sutidijom nije dokazano da su cjepiva sigurna. imat ces dijete i dat ces ga cijepit bilocime, to je… Pročitaj više »

maja
Gost
maja
1 godina prije

Gajski je jedna od rijekih realno intelgentnih znansvenica/ka. biti znanstvenik/ca ne znaci uvijek bit inteligentan, a u placenika [ poput umisljenog Gatesovog placenika Lauca ] se o inteligenciji uopce ne moze pricati, buduci da su placenici svedeni na izvrsitelja necije volje i potvrdu unaprijed zadanih “znanstvenih” “otkrica” a u realnosti… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Izbornik