Njemački D-Stack preferira otvorene tehnologije poput GitLaba i Fluxa, izbjegavajući američke alate poput GitHub i Argo CD.
Savezno ministarstvo digitalizacije i modernizacije države nositelj je ove inicijative, čiji je cilj svim razinama javne uprave staviti na raspolaganje „suverenu tehnološku platformu” za digitalne projekte.
Program modernizacije s kamarima postavljenim prošle godine uključuje digitalizaciju. Do lipnja 2026. trebaju biti identificirani administrativni postupci pogodni za korištenje umjetne inteligencije. Do kraja godine slijedi propis koji će spriječiti dupliciranje podataka od strane javnih tijela. Široka primjena „suverenog radnog mjesta” predviđena je za 2027.
Prednost za JavaScript ekosustav
D-Stack trebao bi postati konkretan do 2028. Prednost se daje gotovim komponentama, otvorenom kodu i europskim ponudama. Njemačka se oslanja na norme i dobre prakse iz inicijative GovStack. Provedena su dva javna savjetovanja. Objavljena je karta alata s 128 tehnoloških blokova. Dodatna kartica otkriva sklonosti: na popisu su JavaScript, React, NextJS i Angular, dok su C++, Go, Java, PHP, Python, R, Rust i Swift samo u mrežnom prikazu (uključujući TypeScript).
Angel ML, Pyro, spaCy… „Stari” projekti za AI temelj D-Stacka
Na području umjetne inteligencije prikaz je ujednačen: TensorFlow (2015.), PyTorch (2016.), ONNX (2017.), MLflow (2018.) i Hugging Face Transformers (2018.).
Među „starima” je i Angel ML – Tencent je prvu verziju ove distribuirane platforme za strojno učenje objavio 2017., a sada je u Zakladi Linux.
Drugi projekt Zaklade Linux, također iz 2017.: Pyro, univerzalni probabilistički programski jezik temeljen na PyTorchu.
Dva alata potječu od njemačkih tvrtki: spaCy, Python biblioteka za obradu prirodnog jezika (Explosion AI, 2015.) i Haystack, okvir za orkestraciju umjetne inteligencije (deepset, 2019.).
Najstariji projekt u AI kategoriji je Robot Framework (automatizacija testova u RPA kontekstu). Korijeni mu sežu u 2004., a nositelj je zaklada finskog prava s članovima Airbusom i Capgeminijem.
Agentski protokoli… i Microsoft
Tri AI alata pojavila su se 2023.: Axolotl (okvir za fino podešavanje američkog startupa), RagFlow (open source RAG mehanizam kineskog InfiniFlow) i Prompt flow (Microsoftov vizualni alat za razvoj AI aplikacija).
Četiri agentska protokola uključena su u D-Stack: MCP, A2A (Google ga je pokrenuo 2025., a zatim povjerio Zakladi Linux), ANP (Agent Network Protocol, 2024., od bivšeg zaposlenika Huaweia i Alibabe, sada u W3C radnoj skupini) i AG-UI (Agent-User Interaction Protocol, prva verzija u travnju 2025., orijentiran na događaje za standardizaciju veze između agenata i aplikacija).
Od Qdrant do piveau, blokovi made in Germany
Na području podataka dodatna kartica ističe formate (CSV, DCAT, JSON, MD, RDF, YAML itd.) i PostgreSQL. PostgreSQL nije u glavnoj karti, ali su u njoj navedene baze: Cassandra, CouchDB, HBase, MariaDB, MongoDB, MySQL, Neo4j, ScyllaDB te tri vektorske baze:
- Chroma (američka tvrtka, 2023.)
- Milvus (kineskog podrijetla, 2017., povjeren Zakladi Linux)
- NQdrant (njemačka tvrtka Qdrant)
Druga tehnologija made in Germany: katalog metapodataka piveau iz Fraunhoferove mreže. D-Stack uključuje i CKAN (Comprehensive Knowledge Archive Network), aplikaciju za pohranu i distribuciju podataka kojom upravlja neprofitna udruga britanskog prava.
Arsenal oko Kubernetes
Na području low codea nalazi se njemački n8n (2019.) te četiri druga alata: Appsmith (američki, 2020.), Budibase (Sjeverna Irska, 2019.), Joget (američki, 2011.) i Node-RED (IBM, sada OpenJS Foundation, 2013.).
Implementacija nema Argo CD, ali uključuje Flux, CircleCI i Jenkins, zatim Spinnaker (Netflix, 2025., višeoblačna kontinuirana isporuka) i OpenKruise (upravljanje radnim opterećenjima na Kubernetesu, 2019., u inkubaciji CNCF). GitHub nije naveden, ali GitHub Actions jest.
Integracija se jasno usmjerava na mikroservise: proxyji Envoy, NGINX, Traefik; ingress kontroleri Contour, Emissary; Istio; Portainer i Rancher; HashiCorp Nomad i Docker Swarm; Kong (open source API pristupnik) i Red Hat s community izdanjem OpenShifta.
Sas se sjetili.
Kroejšan goverment of morons je već platila winblows licence za narednih 100 godina.
Dok ne kreiraju svoj neovisni net…njaaa
Mnoge od ovih tehnologija zapravo nisu Njemacke , prije bih rekao da je vise rijec o međunarodnom open source ekosustavu. Zelja Njemacke je tehnologija otvorena, standardizirana i prikladna za dugoronnu uporabu u javnom sektoru i da izbjegnu ovisnost o zatvorenim komercijalnim platformama. naglasak je na otvorenom kodu, mogucnosti samostalnog hostanja i interoperabilnosti, uz smanjenje ovisnosti o pojedinacnim komercijalnim dobavljačima. Zato bi placali komercijalnim kompanijama kad postoje tehnologije otvorenog koda
Gitlab je isto američka kompanija.
Tko god slijedi cybersigurnost, jasno mu je zakaj se to dela. Dok God se koriste tuđe, pogotovo ameroizraelske tehnologije, izloženi su ne samo totalnoj kontroli i krađi industrijskih, državnih i privatnih podataka i tajni, već i uspješnim napadima na infrastrukturu. Prilagođene i malo raširene platforme su ne samo manje ranjivije, već se I održava i gradi naraštaj domaćih IT stručnjaka koji mogu brže i učinkovitije reagirati I razvijati bolju infrastrukturu. Nije to samo pitanje suvereniteta, već i tehnološkog napretka koji davno izostaje, otkad su bili podložni tuđincima.