fbpx

Zašto su ljudi tako pametni – i toliko pod stresom?

Čudna inteligencija

Ljudsko društvo nagrađuje pojedince koji mogu da se bave složenim društvenim interakcijama i kontrolišu velike grupe ljudi. Ekstremni primjeri ove moći su komičari koji mogu napuniti stadione gdje zabavljaju 70.000 ljudi, ili političari koji svojom retorikom i šarmom ubijede milione da glasaju za njih kako bi mogli da upravljaju našim životima. Inteligencija, humor i harizma koriste se za uzimanje većeg dijela resursa za sebe i porodicu. U stvari, mnogi naučnici sada misle da je upravo zbog toga homo sapiens razvio veoma veliki mozak.

Prvobitno se smatralo da su veliki mozgovi ključni za pravljenje kamenih alata, i zato se smatralo da je Homo habilis (vješt čovjek) početak našeg Homo roda prije oko 2,5 miliona godina. Ali sada znamo da mnoge druge životinje izrađuju i koriste alate. Takođe znamo da su hominini koji su živjeli prije 3.3 miliona godina već koristili kamene alate pola miliona godina prije nego što se Homo razvio.

Pa zašto smo razvili veliki mozak ako to nije bilo bitno za izradu alata? Jedan od razloga je taj što ljude u velikoj društvenoj grupi vrlo mentalno oporezuju. Oni koji bolje igraju društvenu igru imat će više pristupa prijateljima i resursima i vjerojatnije će se razmnožavati. Kako se grupe povećavaju, tako i računska snaga potrebna da bi bila u toku sa međusobnim povezivanjima raste eksponencijalno, kao i stres.

Savremeni ljudi vole da žive i komuniciraju u zajednicama od oko 150 ljudi. Ovaj magični broj nalazimo u nastambama kamenog doba, selima u popisu Engleske iz 1085, engleskim selima iz 18. vijeka, modernim društvima lovaca, sakupljačima božićnih čestitki, pa čak i modernim zajednicama kao što jeTvitter.

Grupe od 150 su  ono što bismo očekivali, upoređujući veličinu ljudskog mozga sa onima naše rodbine. Veličina zajednice u primata povezana je sa veličinom neokortek regije mozga u kojoj se dešava sva društveno kognitivna obrada. Ostali primati, sa manjim mozgom, žive u manjim grupama. Vrste, poput babunoliki mandril iz Centralne Afrike, koje se okupljaju u većem broju sadrže samo žene i djecu u svojoj “hordi”, tako da to nisu istinske mješovite polne grupe. Ako jedan ekstrapolira odnos između veličine mozga i grupe kod drugih primata, onda ljudi sa svojim vrlo velikim neokorteksom šire grafikon do veličine zajednice od 150.

Ovaj odnos je izuzetno koristan jer znači da imamo način da procijenimo veličinu grupe kod naših izumrlih predaka. Oni prije nekoliko miliona godina živjeli su u grupama od oko 50. Velika promjena događa se kod Homo erectusa prije oko 2 miliona godina, kada su grupe skočile i na skoro 100; zatim Homo heidelbergensis sa 130 i, naravno, moderni Homo sapiens sa 150.

Ljudski preci s većim mozgom bili bi bolji u lovu i sakupljanju hrane, bolji u podjeli plijena i bolji u borbi protiv predatora.

Pa ipak, postoje i značajni rizici preživljavanja povezani sa većim mozgom, poput povećane potrebe za hranom. Stope smrtnosti majki takođe se povećavaju zbog onoga što je poznato kao „akušerska dilema“, koja se odnosi na opasnost od rođenja djeteta sa tako velikom glavom. Dok šimpanze rađaju relativno lako, jer su njihove glave znatno manje od porođajnog kanala, ljudske glave su mnogo veće, pa se beba mora dva puta uviti kako bi se probila kroz bokove.

Da bi se pritisak odabira nastavio – da bi mozak mogao da se povećava – mora da je bilo velikih nagrada za one pamete i sa većom glavom. Jedna od tih nagrada bile su bolje socijalne vještine. Povećana komplikacija porođaja bi od majki zahtjevala pomoć drugih; pojedine žene koje su više socijalno osposobljene dobijale bi više pomoći, i stoga je bilo vjerovatnije da će preživjeti one i njihova djeca. Ova pozitivna povratna petlja pokrenula je evoluciju većih mozgova kao sredstva za veći društveni uticaj.

U osnovi ove hipoteze o društvenom mozgu je unutrašnja trka u naoružanju radi razvijanja viših kognitivnih vještina kako bi se omogućila veća društvena kontrola. Jasno je da su s pojavom H. erectus, H. heidelbergensis i na kraju H. sapiens pozitivi nadmašili negativu. U  knjizi, Kolijevka čovečanstva, govori se o tome kako su na to uticale brze promjene životne sredine u Istočnoj Africi, pojačana konkurencija za resurse unutar vrste kako se populacija širila i konkurencija drugim vrstama.

Mi ljudi smo potekli iz Afrike sa izuzetno velikim, fleksibilnim i složenim „društvenim mozgom“. To nam je omogućilo da živimo relativno mirnim životima oko miliona drugih. To, međutim, ne znači da živimo u harmoniji jedni s drugima; umjesto toga fizički sukob smo zamjenili društvenim nadmetanjem. Neprekidno jačamo savez s prijateljima i partnerima dok radimo kako da održimo korak i ako je moguće, nadmašimo svoje vršnjake u društvenom položaju. I zato je tako stresno jednostavno biti čovjek.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
32 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
xxx
Gost
xxx
6 mjeseci prije

gluposti,protjerani smo iz rajskog vrta prije 6000 g ,ostalo je povijest

Friedrich Dr.
Gost
Friedrich Dr.
6 mjeseci prije

Nismo toliko Pametni docim vjerujemo samo placenim znastvenicima, a stres ne postoji to pitajte bilo kojeg ateista, barem nesto pozitivno od njihove malenkosti.

neznanje
Gost
neznanje
6 mjeseci prije

Vjerujemo mi i ne plaćenim znanstvenicima, samo da su pravi znanstvenici i koriste znanstvenu metodu a ne kojekavi šarlatani sa staklenom kuglom.

Vjernik
Gost
Vjernik
6 mjeseci prije

Ateizam je genetska greška koja onemogućava napredak. Bez vjere čovjek tapka u mjestu i živi od danas do sutra. Ateizam osobu spriječava otkrivati jer ona vjeruje samo u ono što vidi. Imaginacija kod takvih osoba ne postoji.

Stres je najveći pokretač.

Članak je vezan za knjigu Sapiens koju je napisao Yuval Noah Harari.

pera lozac
Gost
pera lozac
6 mjeseci prije

Koja slucajnost, knjigu je napisao pripadnik sekte koja nam je nametnula isusa hrista i ognjem i macem nas naterala da ga prihvatimo i odreknemo nasih bogova.
Isto tako oni(sekta) i dan danas slave njihovog boga i ubedjuju nas da je i nas (jhvh) i jedini iako je samo jedan od mnogih.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
6 mjeseci prije

A ti pišeš kao da si sa bogovima ovce čuvao. Daj kaži i nama koji su to naši bogovi, upoznaj nas sa njihovim imenima i moćima

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
6 mjeseci prije

Ateizam je također sistem vjerovanja odnosno vjerovanje kako bog ne postoji, kako ateizam tako i moderni ateizam što god to značilo.
Ateizam po definiciji isključuje vjeru u boga, a isključivanje nije propitkivanje.
Sa religijskog prevedeno na ideološki jezik, po logici stvari, ateizam u komunizmu je moderni ateizam u neoliberalizm.

Kgfjč
Gost
Kgfjč
6 mjeseci prije

Interesantan članak. Još takvih, molim.

Starina
Gost
Starina
6 mjeseci prije

Priča koju je netko izmislio bez ijednog dokaza, čista mašta. Bolje rečeno bajka!
Mozak imamo zato jer je čovjek stvoren na sliku i priliku Božju, zato jer trebamo živjeti vječno i koristiti sve njegove mogućnosti ( koje trenutno koristimo 10% ili čak 1% neki kažu) . Jedna od važnih stvari koje mozak treba otkrivati su ” dubine bogatstva, i mudrosti, i spoznanja Božjega! Kako li su nedokučivi sudovi i neistraživi putovi njegovi!” Rimljanima 11:33
Naš mozak nikad neće prestati istraživati neizmjernu Božju mudrost.

imalijosnade
Gost
imalijosnade
6 mjeseci prije

nwo kaze: jednu cemo na ovaj nacin, druge na onaj nacin, jedne ratom, druge gladju, trce virusima cetvrte vakcinom i pete zagadjenima, i onda doci do cifre od 500 milijona stanovnika i o to je to.. takav je spomenik takozvani “Georgia Guidestones”- evo i kopije sa njem. wikipedije:

“Takozvani ‘Georgia Guidestones’ jedan su od najupečatljivijih zgrada MONUMENATA novijeg vremena, zbog čega je tako iznenađujuće koliko su malo poznati. Riječ je o tajanstvenom spomeniku napravljenom od tvrdog granita, koji se nalazi na jednom od najviših brda u okrugu Elbert u američkoj državi”…………………….

Piretis
Member
Piretis
6 mjeseci prije

Definitivno imamo srazmjerno veliki mozak. I može dobro poslužiti. No, i pored tako velike sive moždane mase vrsta smo koja je glupost dovela do savršenstva.
Plastične operacije, piercing na najnevjerojatnijim mjestima (da ne spominjem detalje) voda za piće u plastičnim bocama, selfii na vrhu nebodera, kupovina i prodaja sportaša za iznose koji prelaze gradske budžete, vožnja u pijanom stanju, vjerovanje u ljude-guštere itd itd.
Meni najbolji primjer su ljudi koji si pucaju u nogu da izbjegnu odlazak na front. Ili izvjesni teenager koji u zid hrama u Luxoru (inače starom više od 3000 god) ureže “Ding je bio ovdje”.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
6 mjeseci prije

Veličina mozga definitivno nije važna, ali vrlo je važna čvrstoća ega koji ne dopušta da se duh probije do uma.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
6 mjeseci prije

Mi ljudi smo potekli iz Afrike i zato smo danas svi crnci. Ili nismo potekli iz Afrike? Možda smo potekli iz Rusije? Moža su u prošlosti po Sibiru šetali mamuti (a jesu) jer je bila blaga klima?

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
6 mjeseci prije

Son of Alerik
Na članku o krumpirima sam ti komentirao tvoj komentar (neki dan) i nisam primjetio da si ga pročitao, molim te pročitaj pa se čujemo, kako sam te tamo zamolio. …u ime potvrde “empirijske znanosti”, naravno;)

Nije alerik
Gost
Nije alerik
6 mjeseci prije

Posadi I ti sam krompire pa ćes saznati iz prve ruke “empirijske znanosti”

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
6 mjeseci prije

Nije alerik
Zašto trčiš pred rudo? Da nisi bio lijen pročitati moj komentar Aleriku i tako brzoplet u zaključku, sve bi ti bilo jasno … sadim ja krumpir, ali ga nisam još posadio u periodu od mlađaka do punog mjeseca pa ne znam što bi bilo kada bi ga posadio neposredno nakon mlađaka (kako je Alerik učinio).

Moreno
Member
Moreno
6 mjeseci prije

Prvo pitanje koje se nameće, odakle uopće potiče tvrdnja da su ljudi pametni . . . drugo pitanje je jesu li riči pamet i inteligencija istoznačnice . . .
Dalje . . .”Oni koji bolje igraju društvenu igru imat će više pristupa prijateljima i resursima i vjerojatnije će se razmnožavati. Kako se grupe povećavaju, tako i računska snaga potrebna da bi bila u toku sa međusobnim povezivanjima raste eksponencijalno, kao i stres.”. . . jeli to znači kako, pod predpodstavkom da smo ista vrsta, afrikanci, arabi, azijati bolje od nas europljana igraju društvene igre, imaju više pristupa prijateljima i resursima, računsku snagu koja im raste . . . jer se bolje razmožavaju od nas europljana . . . zašto je pojava ”stresa” kod usporedbe navedenih grupa obrnuto proporcionalna . . .

Zašto se na ljudsku vrstu gleda samo iz perspektive zapadnooga carstva . . .

Spomenuta knjiga ”Kolijevka čovečanstva” je suprotna ”Bibliji” di dolazimo na sami početak, a to je pitanje postanka koje nije rješeno i obe dvi spomenute knjige podrazumjevaju prihvaćanje jedne od dvi suprotstavljene dogme, one evolucionističke ili one kreacionističke. Neodrživo je prihvaćanje obe dvi dogme istovremeno.

Bez obzira na razliku u pojmovima pamet i inteligencija možemo utvrdit kako su ljudi pametniji i/ili inteligentniji od životinja i životinje ljudskoj vrsti nemogu bit ikakva konkurencija jer je i sama rič konkurencija društveni, a ne prirodni konstrukt. Kako vuk nije konkurencija čoviku, tako ni tele nije konkurencija vuku.

Ljudi žive sa svojih pet osjetila priko kojih percipiraju okolinu . . . di je instikt i oni unutrašnji osjećaj . . . sva ta osjetila, instikt, unutrašnji osjećaji su kod životinja često više razvijeni nego kod ljudi . . .

Mirit mozak i dobivene rezultate pretvarat u mjerne jedinice je besmisleno, rezultat ništa ne znači kad mozak sam po sebi ima više značajki . . . znanost ne priznaje nešto šta se nemore izmirit, okay, pa ako se pamet i/ili inteligencija i mogu nekako testirat po društveno dogovorenome testu, a kako ćemo izmirit savijest, emocije . . . a tek svijest . . .

I sad na kraju članka biseri nad biserima . . . kako ljudi žive ”relativno mirnim životima oko miliona drugih” . . . je ka ono tako . . . a ratovi i terorizam događaju se slučajno . . . i ”normalna” je konkurencija u kojoj ljudi ubijaju ljude i bivaju ubijani od drugih, a da se jedni i drugi međusobno uopće ne poznaju . . . bi li to možda tribalo značit kako je malo konkurencije uvik zdravo . . .

Ovi članak je školski primjer društvenoga inženjeringa odnosno širenja psihopatološke kulture koja sve više prevladava zapadnim carstvom. Ovo je samo moja tvrdnja koja je postavljena nasuprot tvrdnji sa kraja ovoga članka; ”To, međutim, ne znači da živimo u harmoniji jedni s drugima; umjesto toga fizički sukob smo zamjenili društvenim nadmetanjem.”

Dr:
Gost
Dr:
6 mjeseci prije

De nam Moreno objasni što je to konkurencija u prirodi? Po tvom ispada da toga nema?

Moreno
Member
Moreno
6 mjeseci prije

Dr: Nema

Lucija
Gost
Lucija
6 mjeseci prije

Moreno

1. Inteligencija i pamet jesu sinonimi.
Samo postoje različite vrste inteligencije.
Pa će skoro svaka kumica na placu zeznuti sveučilišnog profesora…
Možda mudrost…koja dolazi s godinama? 😊
Ali i mala djeca mogu biti mudra.

2. “…Neodrživo je prihvaćanje obe dvi dogme istovremeno.”
Evolucija je znanstvena činjenica, dokazana u 19. st. Dokazi evolucije – na internetu.
Ništa znanstveno nije – dogma.

Bog djeluje preko prirodnih zakona, a evolucija je jedan takav.
To je nedavno rekao i jedan imam, pa se uvalio u probleme.

Naravno da postoji konkurencija u prirodi: među vrstama: lavovi i leopardi si… konkuriraju + konkurira jedan lav drugome ili jedan jelen drugome zbog parenja…- unutar vrste.

Moreno
Member
Moreno
6 mjeseci prije

Lucija Ja san pisa evolucija u smislu postanka, a ne mikro evolucija unutar vrste koja nije sporna. Postoje i evolucije svijesnosti živih jedinki i one se razlikuju po frekvenciji, međutim pisa san o postanku.
Evolucionistička teorija postanka se temelji na prajuhici u kojoj su se kemijski elementi slučajno iz kaosa doveli u red tako da se slučajno stvorila prva živa stanica šta nema veze sa kreacionističkom teorijom po kojoj je život kreirala vrhovna inteligencija ili kako to zovemo Bog.

Konkurencija među životinjama ne postoji. Ono šta postoji je nagon za preživljavanjem i produženjem vrste.
Taj drive postoji i kod ljudi, ali je ograničen na razne načine.
U ljudskom društvu je konkurencija definirana i društvo je determiniralo konkurenciju, a to jednostavno znači kako čovik nemore uć u samoposlugu i uzet sebi spizu i otić, a da ne plati . . . isto ka šta muški nemore za kosu ćapat žensku i nategnit je, a ako se koji drugi muški prova pobunit onda mu ovi opali dvi tri plešćurine i ako i nakon toga nastavi nešto srat onda ga iscipelari. Kako se to nebi događalo postoje zakoni koje je društvo ustanovilo. U prirodi je su na snazi prirodni, a ne društveni zakoni.
Konkurencija je samo ljudima svojstvena, a također, ljudi i životinje nisu isto.

Budimo ozbiljni
Gost
Budimo ozbiljni
6 mjeseci prije

Moreno: “Konkurencija je samo ljudima svojstvena, a također, ljudi i životinje nisu isto”.

Čitam i ne vjerujem svojim očima. Cijela priroda se temelji na konkurenciji.

Ili si provokator ili si totalna neznalica, trećeg nema.

Lucija
Gost
Lucija
6 mjeseci prije

Moreno
😃 Ali, prolazi mu kroz glavu da je – dohvati za kosu i nategne?

Društvo samo definira primjerene načine kako do cilja.
Moreno, psihologija ima biološku osnovu.

Drugo, pazi sad, modifikacija prorodnih nagona: kad “društvo” pokušava uvjeriti nekoga da je sigurno gay, – a ovaj u pubertetu nije siguran niti što je prijateljstvo…
Drugi primjet modifikacije nagona: žena odabire – bogatijeg, ne ljepšeg ili pametnijeg.
Odabire li sigurnost za potomstvo?

Moreno
Member
Moreno
6 mjeseci prije

Lucija To da mu prolazi kroz glavu je točno, ali to šta mu prolazi ne dolazi iz ”mozga” nego iz donje glave, a ”mozak” mu služi kako bi se ipak suzdrža jer ako to napravi čekaju ga sankcije zakonom propisane, nisu ni ženske puno drugačije, puno puti san doživija kako joj ”mozak” govori ne i ona to ponavlja, dok mi istovremeno šljaptavo usisaje donju glavu, e a vidiš, kako beštija nema tu branu u mozgu ona ide do kraja, pa taman i život izgubila 🙂
Oću reć kako je kod ljudi između nagona i uma ispriječen zakon šta je društveni konstrukt, a taj zakon pripoznaje čovikov razum i čovikova svijest. Zato danas i imamo društveni inženjering kojim bi se uticalo na donošenje zakona sa kojima se manipulira nagonima, jer svi ćemo se složit kako je eventualno silovanje koje generira nagon društveno neprihvatljivo, a istovremeno bi se dala društvena podrška nagonima pe#era i le#ba. A u stvari ne radi se o čistome ovladavanju nad masama društvenim inženjeringom.

Nagon se nemore modificirat, on je takvi kakvi je, more se suzbit, ali nagon podliježe prirodnim zakonima isto ka i voda koja se grije u tlačnome loncu, moš je grijat, ali lonac bez da se para pusti vanka će u nekome trenutku eksplodirat bez obzira kakve modifikacije na loncu mi vršili.

Još jedan put ću ponovit kako je konkurencija moguća samo i jedino između ljudi jer je nagon kod ljudi upravo od ljudi zakonima ograničen i ko prođe granicu biva sankcioniran Kod lava toga nema, njih vozi nagon koji nije ičim obuzdan i za razliku od ljudi lavi nemaju razum i svijest da bi im se moga uvalit pojam konkurencija. Lavi se bore za stvaranje svoga potomstva i preživljavanje, a ne ka ljudi koji su podložni manipulaciji kako bi jedni radili i ginili za druge, a da im je ta manipulacija predstavljena ka konkurencija.

I to šta se tiče ženskih je pod uticajem društvenoga inženjeringa, točno je da ima žena koje odabiru uglavnom bogatijega, a ovo lipšega i pametnijega nije ženskama toliko bitno, ali ima i ženskih koje funkcioniraju isto ka i ženke pa odabiru jačega koji će ih oprašit i zaštitit potomstvo, a na kraju dobiju po zubima čim ih pokažu, a ti muški ka pravi mužjak troši lovu na druge ženke, dok ove prve nemaju šta jist . . . tija san reć kako su bogatiji ”društveno” prihvatljivi, a ”fizički jači” sankcionirani kad bi se tili ponašat isključivo nagonski. Kod ljudi je ”bogatstvo” zaminilo ”fizičku snagu” i to se ozakonilo, dok kod beštija toga nema.

Uglavnom društvenim inženjeringom se stvara tlak u društvu isto ka grijanjem vode u parnome kotlu, tako da se ti tlak iz društva koristi za usmjeravanje u sukobe koji završavaju ratom, isto ka kad ugriješ paru u kotlu pa je pustiš na pištune parnoga stroja koji vuče cilu feratu.

Psihologija je također društveni konstrukt i nema ikakvu biološku osnovu jer je psihologija dil kontrilnoga sistema nametnuta u svrhu njegovog održavanja. Pa psihologija je u zadnji 40 godin nekoliko puti minjala svoja učenja kako se minjalo društvo i farmacija napredovala, šta je velika razlika u odnosu na prirodne znanosti ka šta je biologija i koje skoro pa da se i ne minjaju, premda kontrolni sistem određuje smjer njihovoga razvitka.

Za vidit širu sliku poslušaj Tomislava Terzina na Youtube, znanstvenika u području biologije koji radi na nekoj kanadskoj znanstvenoj ustanovi, ne zato šta je on znanstvenik kreacionističke provenijencije i njegove teorije su jedine ispravne, nego kako bi bolje vidila do kud zajedno idu znanost i kreacionizam. U Hrvatskoj imamo priznate znanstvenike oprečnih svijetonazora, a to su na primjer Ivan Đikić i Isus Marija Davor Pavuna 🙂

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
6 mjeseci prije

(evo)Lucija
…zamalo pa – “nomen est omen” 😉

“Evolucijom” na Zemlji su se bavili Bogovi (sa malim prekidima) a od sada će se njome baviti i odabrani iz roda Homosapiens…
Dokaz o tome ti je GMO (kukuruz, soja, krumpir, jagode, paradajz, itd.) “Evolucija” ti je i to da muškarac može postati žena i da žena može postati muškarac… “evolucija” su ti i razni virusi, bakterije, kukci, sitni glodavci, ovce Doly, koji se produciraju u laboratorijima i na kojima ljudska odabrana “božanstva” čačkaju po genima… treba samo malo da se preskoči “barijera” zvana – etika, pa da se i od sadašnjeg čovjeka genskom manipulacijom stvori “nova vrsta”- superratnik, ili da mu se produži život ili da mu organizam bude adaptiran na život u drugačijim životnim uvjetima….
Naravno, sve to za onoga koji si niti ne može predočiti “božanstvena” znanja i moći – “evolucija” je sasvim dobro objašnjenje za pojavnost i različitost života… (Luce, znam da možeš ti i bolje od toga)

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
6 mjeseci prije

Teško mi je razumit tu evoluciju…, dala se sva u glavu a zanemarila glavić iako i glava i glavić koriste isti put ? 😉

…a i to sa seobom ljudi iz Afrike na sjever mi nije jasno, pa bi molio stručnjake da mi objasne kako to da smo došli iz Afrike a nismo crni ??
…ili su ljudi prije “seobe” u Africi bili bijeli pa su iz nekog razloga tamo, nakon seobe pocrnili, ili su u vrijeme seobe već bili crni, ali su kasnije iz nekog razloga, došavši u Evropu pobijelili a u Aziji požutjeli, ne kužim !… pomozite !

Dr:
Gost
Dr:
6 mjeseci prije

Možda je sve problem lektina ili eventualno krvne grupe?

puki
Gost
puki
6 mjeseci prije

Teorija evolucije je glupa izmišljotina globalističke elite iluminata. Zašto se zove “teorija”? Jer nije dokazana. Ništa ne može nastati od ničega, samo od sebe..
Nikada nisu postojali neandertalci, krapinski čovjek, homo heilderbergus, homo ovaj i onaj, i šta ja znam sve te navodne predvrste, preci današnjeg čovjeka. Sve laž. Kada nama prezerntiraju navodne kosturove neandertalaca, one lobanje sa jako istaknutim vilicama i čelom– to mogu biti lobanje običnih ljudi. Naprimjer ako pogledate one pacifičke narode,. koji su razastrti širom Tihom oceana, na Havajima, Fidžiju, Samoi, Tongi, a toj vrsti pripadaju i Aboridžini u Australiji i Maori na Novom Zelandu–oni imaju takve više istaknute vilice i čelne kosti.
Kakva je to logika– da su glupe gorile i čimpanze navodno preživjeli evoluciju i ima ih do danas, a daleko inteligentniji neandertalci nisu,– oni su navodno izumrli tijekom evolucije u navodno stotinama tisuća godina. Iako su neandertalci bili superorniji, imali su inteligenciju, pravili oruđa i oružja i oni su bili ti koji su lovili druge životinje, dok su gorile, čimpanze i ostali majmuni bili ti koji su gonjeni i lovljeni od strane drugih životinja i od strane neandertalaca. Ipak su dakle neandertalci izumrli, a glupe gorile i čimpanze preživjeke. I zašto majmuni k vragu nikako da postanu ljudi danas? Eto čeka se desetcima tisuća godina, da majmuni dosegnu viši stupanj evolucije, da naprimjer počnu praviti koplja i strijele i da progovore, ali ništa se ne dešava, majmuni ostaju majmuni.
I neka mi sada nitko ne dolazi s onim: pa gle, kako majmuni znaju guliti banane sa rukama (u stvari to nisu ruke, već prednje noge) i kako znaju štapićima nabadati crve i loviti ih u trulim šupljima stablima. Sve to znaju i ptice, što sam vidio u jednoj dokumentarnoj emisiji. Švrake i gavranovi, kada traže crve u šupljim stablima, ako kljunom ne mogu doprijeti do tih crva, onda isto tako nađu tanku grančicu stave je u kljun i sa tom grančicom, nabodu crve i vade ih iz stabla. A ima i mnogih drugih životinja, koje se slično majmunima mogu podignuti na zadnje noge i tako upotrebljavti prednje noge kao ruke. Naprimjer male vjeverice , koje sa prednjim nogana (kao rukama) uzmu lješnjak ili orah. Ili medvjedi, koji se dignu na zadnje noge i sa prednjim nogama, naprimjer beru slatkadste plodove sa stabla, ili čak znaju otvoriti poklopac na galonu meda.

Fora Darwinove smiješne teorije je ova: za sve što nema dokaza, naprosto se kaže: 1) izumrli i 2) karika koja nedostaje (ono kada između 2 stupnja teorije evolucije, nastanka od jedne životinje ka drugoj, fali jedan međustupanj, jedna karika,– onda kažu; nema, nedostaje, nije još pronađeno.
Teorija evolucije je postala kao religijska dognma u koju se ne smije dirati.

Alan Ford
Gost
Alan Ford
6 mjeseci prije

U ovoj priči (za malu djecu) se sve nešto vrti oko veličine mozga, te se iz svega nameće zaključak da je onaj tko ima veći mozak zbog toga i inteligentniji. To je potpuna glupost i dezinformacija.
Dalje ne bih ni da komentiram, jer cijela ova „dubioza“ jednostavno ne zaslužuje veću pažnju.

Lucija
Gost
Lucija
6 mjeseci prije

A. Ford

Točno. Neandertalci su imali ohoho veći mozak od našeg.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
6 mjeseci prije

Čitajući ovi članak može se steći dojam kako ljudi često mogu biti sve, ali pametni ne.

Stjepan
Gost
Stjepan
6 mjeseci prije

Hmmm …, zar je ovo dobar i edukativan text ?
Jel’ mozak više pametna ili hranjiva tvar?
Procjenjuje li se kvaliteta mozga količinom; obujmom, zapreminom ili težinom. Procjenjuje li se i hranjivist istom metodom ili ima neki zajednički koeficijent koji se koristi u izračunu realne vrijednosti ?? Koliko je štetno i koliko može trajati izbivanje djela ili cijele količine mozga za vlasnika istog??
Koristi li više veliki ili pametni mozak, crvima ili ljudožderima, kao hranjiva (s)tvar ??
🤔🤔🤔 Hmmmm …, lako je meni postavljati (za vas pametna) pitanja …??

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
32
0
()
x