fbpx

Zašto su ljudi tako pametni – i toliko pod stresom?

Čudna inteligencija
32 komentara
2,022

Ljudsko društvo nagrađuje pojedince koji mogu da se bave složenim društvenim interakcijama i kontrolišu velike grupe ljudi. Ekstremni primjeri ove moći su komičari koji mogu napuniti stadione gdje zabavljaju 70.000 ljudi, ili političari koji svojom retorikom i šarmom ubijede milione da glasaju za njih kako bi mogli da upravljaju našim životima. Inteligencija, humor i harizma koriste se za uzimanje većeg dijela resursa za sebe i porodicu. U stvari, mnogi naučnici sada misle da je upravo zbog toga homo sapiens razvio veoma veliki mozak.

Prvobitno se smatralo da su veliki mozgovi ključni za pravljenje kamenih alata, i zato se smatralo da je Homo habilis (vješt čovjek) početak našeg Homo roda prije oko 2,5 miliona godina. Ali sada znamo da mnoge druge životinje izrađuju i koriste alate. Takođe znamo da su hominini koji su živjeli prije 3.3 miliona godina već koristili kamene alate pola miliona godina prije nego što se Homo razvio.

Pa zašto smo razvili veliki mozak ako to nije bilo bitno za izradu alata? Jedan od razloga je taj što ljude u velikoj društvenoj grupi vrlo mentalno oporezuju. Oni koji bolje igraju društvenu igru imat će više pristupa prijateljima i resursima i vjerojatnije će se razmnožavati. Kako se grupe povećavaju, tako i računska snaga potrebna da bi bila u toku sa međusobnim povezivanjima raste eksponencijalno, kao i stres.

Savremeni ljudi vole da žive i komuniciraju u zajednicama od oko 150 ljudi. Ovaj magični broj nalazimo u nastambama kamenog doba, selima u popisu Engleske iz 1085, engleskim selima iz 18. vijeka, modernim društvima lovaca, sakupljačima božićnih čestitki, pa čak i modernim zajednicama kao što jeTvitter.

Grupe od 150 su  ono što bismo očekivali, upoređujući veličinu ljudskog mozga sa onima naše rodbine. Veličina zajednice u primata povezana je sa veličinom neokortek regije mozga u kojoj se dešava sva društveno kognitivna obrada. Ostali primati, sa manjim mozgom, žive u manjim grupama. Vrste, poput babunoliki mandril iz Centralne Afrike, koje se okupljaju u većem broju sadrže samo žene i djecu u svojoj “hordi”, tako da to nisu istinske mješovite polne grupe. Ako jedan ekstrapolira odnos između veličine mozga i grupe kod drugih primata, onda ljudi sa svojim vrlo velikim neokorteksom šire grafikon do veličine zajednice od 150.

Ovaj odnos je izuzetno koristan jer znači da imamo način da procijenimo veličinu grupe kod naših izumrlih predaka. Oni prije nekoliko miliona godina živjeli su u grupama od oko 50. Velika promjena događa se kod Homo erectusa prije oko 2 miliona godina, kada su grupe skočile i na skoro 100; zatim Homo heidelbergensis sa 130 i, naravno, moderni Homo sapiens sa 150.

Ljudski preci s većim mozgom bili bi bolji u lovu i sakupljanju hrane, bolji u podjeli plijena i bolji u borbi protiv predatora.

Pa ipak, postoje i značajni rizici preživljavanja povezani sa većim mozgom, poput povećane potrebe za hranom. Stope smrtnosti majki takođe se povećavaju zbog onoga što je poznato kao „akušerska dilema“, koja se odnosi na opasnost od rođenja djeteta sa tako velikom glavom. Dok šimpanze rađaju relativno lako, jer su njihove glave znatno manje od porođajnog kanala, ljudske glave su mnogo veće, pa se beba mora dva puta uviti kako bi se probila kroz bokove.

Da bi se pritisak odabira nastavio – da bi mozak mogao da se povećava – mora da je bilo velikih nagrada za one pamete i sa većom glavom. Jedna od tih nagrada bile su bolje socijalne vještine. Povećana komplikacija porođaja bi od majki zahtjevala pomoć drugih; pojedine žene koje su više socijalno osposobljene dobijale bi više pomoći, i stoga je bilo vjerovatnije da će preživjeti one i njihova djeca. Ova pozitivna povratna petlja pokrenula je evoluciju većih mozgova kao sredstva za veći društveni uticaj.

U osnovi ove hipoteze o društvenom mozgu je unutrašnja trka u naoružanju radi razvijanja viših kognitivnih vještina kako bi se omogućila veća društvena kontrola. Jasno je da su s pojavom H. erectus, H. heidelbergensis i na kraju H. sapiens pozitivi nadmašili negativu. U  knjizi, Kolijevka čovečanstva, govori se o tome kako su na to uticale brze promjene životne sredine u Istočnoj Africi, pojačana konkurencija za resurse unutar vrste kako se populacija širila i konkurencija drugim vrstama.

Mi ljudi smo potekli iz Afrike sa izuzetno velikim, fleksibilnim i složenim „društvenim mozgom“. To nam je omogućilo da živimo relativno mirnim životima oko miliona drugih. To, međutim, ne znači da živimo u harmoniji jedni s drugima; umjesto toga fizički sukob smo zamjenili društvenim nadmetanjem. Neprekidno jačamo savez s prijateljima i partnerima dok radimo kako da održimo korak i ako je moguće, nadmašimo svoje vršnjake u društvenom položaju. I zato je tako stresno jednostavno biti čovjek.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
32 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments

POVEZANE VIJESTI

Izbornik