Istraživači rekonstruišu DNK žene od prije više od 45.000 godina

Lobanja
15 komentara

Analiza lobanje žene otkrivene u Češkoj otkriva da je bila među prvim Homo sapiensima koja je živjela u Evroaziji nakon što se naša vrsta preselila iz Afrike.

Najstarija ljudska DNK ikada pronađena pripada ženi koja je živjela u današnjoj Češkoj Republici prije više od 45.000 godina, otkrilo je istraživanje objavljeno u časopisu Nature Ecology & Evolution.

Drevni ljudski genom, kao i onaj iz neandertalaca, pokazali su da su se prvi i drugi vjerovatno križali negdje na Bliskom istoku nakon što su rani Homo sapiensi napustili afrički kontinent prije nekih 50.000 godina.

Prema tome, svi ljudi koji žive izvan Afrike obično nose oko 2 % do 3 % neandertalnog genoma. Vremenom je postajao sve kraći, tako da se njihova dužina sada koristi za određivanje kada je tačno živio nosilac genoma.

Na primjer, DNK žene koja je istraživačima poznata kao Zlaty kun (zlatni konj na češkom) izgleda da pokazuje duže dijelove neandertalske DNK od 45.000 godina stare Ust’-Ishim individue iz Sibira, do sada najstarijeg modernog ljudskog genoma.

Analiza sugeriše da je ona bila dio populacije koja se formirala prije nego što su se grupe koje su stvorile današnje Evropljane i Azijate razdvojile.

„Rezultati naše DNK analize pokazuju da je Zlaty kun živjela bliže vremenu primjese sa neandertalcima“, kaže Kay Prufer, kovodeći autor studije, zasnovane na savremenoj tehnologiji datiranja radiokarbona i određivanju genoma.

Tačnije, tim procjenjuje da je žena živjela samo 2000 godina nakon prvih međuvrsta koje su se „izmiješale“ između neandertalaca i ljudi, a DNK te osobe nije viđen ni kod Azijata ni kod Evropljana, otkrili su istraživači.

„Prilično je intrigantno da najraniji moderni ljudi u Evropi na kraju nisu preživjeli! Baš kao i kod Ust’-Ishima i do sada najstarije evropske lobanje iz Oaze 1, Zlaty kun ne pokazuje genetski kontinuitet sa modernim ljudima koji su živjeli u Evropi prije 40.000 godina“, kaže Johannes Krause, viši autor studije i glavni istraživač u Max Planck Institutu za evolucionu antropologiju u Lajpcigu.

Jedan od mogućih razloga za diskontinuitet je erupcija vulkana Campanian Ignimbrite prije otprilike 39.000 godina, koja je izuzetno uticala na klimu na sjevernoj hemisferi i vjerovatno smanjila šanse za preživljavanje neandertalaca i ranih modernih ljudi u velikim djelovima Evrope iz ledenog doba.

DNKHomo sapiensistraživanje
Pretplatiti se
Obavijesti o
15 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
mislim
2 godine prije

„Prilično je intrigantno da najraniji moderni ljudi u Evropi na kraju nisu preživjeli!
znači u europi genocida je bilo i bilo.

Tera Torot
2 godine prije

Greska, lubanja je stara 45 milijardi godina, naucno dokazano odokativno…i zarazena je kovidom, mislim ona koja je radila procjenu starosti….

Arkaj
2 godine prije

Kad nešto posve protivuriječi svim dosadašnjim spoznajama onda to treba prepustiti stručnjacima da ispitaju i protumače.
Obično je riječ o glupostima i izmišljotinama koje se šire u nekritičnim medijima i koje nemaju nikakvu činjeničnu osnovu.
Uostalom dosadašnji nalazi homonoida idu do 3 – 4 miliona godina u prošlost. Pri tome govorimo o homonoidima a ne o ljudima koji se pojavljuju puno kasnije. Stoga priča o ženi sahranjenoj uz neki ritual u sarkofagu prije 800 000 godina izgleda krajnje blesavo i posve nevjerodostojno….

bauštelac
2 godine prije

kakav darwin teorija mu se temelji na promatranju zeba

Max
2 godine prije

Ona je sigurno ljetovala u Hrvatskoj. 🙂

Slonica
2 godine prije

Žene ispred svog vremena, nos neodoljivo podsjeća na najtraženije modele danas.

2 godine prije zadnji put uredio Slonica
Zagten
2 godine prije

Jao..i sve to oni znaju i mogu rekonstruirati. Od lobanje cijelo tijelo pace i povijest. Jadan onaj tko u ovo vjeruje a da nije provjerio sve prevare kojima su se sluzili u povijesti..

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI