fbpx

Testovi inteligencije

Test inteligencije

Testovi su čest način saznavanja koliko neka osoba vrijedi u nekoj oblasti. Jesu li oni uvijek pouzdani?

Zbog posla sam u posljednjih nekoliko godina bio više puta testiran. Iz tih testova su moji poslodavci zaključivali nešto o meni, a gledajući testove i ja sam zaključivao nešto o testovima. Jedan od tih zaključaka je da se testovima može manipulirati. Naravno, ne smatram da sam otkrio nešto značajno, mnogi su to zaključili davno i o tome znaju mnogo više nego ja, ja govorim samo svoje vlastito iskustvo. Po tom iskustvu ja sam imao mnogo bolje rezultate nego moja kolegica iz Alžira, a mislim da je to dobrim dijelom zbog toga što su pitanja bila pripremljena po europskom modelu, s tematikom koja je karakteristična za ovo podneblje. Logično je da Eskim zna više o snijegu nego neki Afrikanac, a da Afrikanc zna više o pustinji i pijesku od Eskima. Ako imate skrivenu namjeru pokazati kako je Eskim ili Afrikanac pametniji, obrazovaniji, superiorniji, ili bilo šta slično, postavljat ćete mu više pitanja iz oblasti koja mu je bliska.

Recimo, većina ljudi iz Europe na slici možda ne bi prepoznala među raznim listovima list banane, a Afrikancima to ne bi bio nikakav problem. Ali njima bi bio problem prepoznati list jabuke. I ne samo to. Evo, na primjer, na jedno pitanje, na koje bi znalo i dijete odgovoriti, ja nisam znao odgovor kad sam došao u Nizozemsku. Nisam znao prepoznati na crtežu zubara. Kako to? Ovdje pacijent kod zubara leži, a kod nas sjedi u stolici. Bilo mi je nelogično da je riječ o zubaru kad ispred njega leži pacijent, i tako sam ispao neznalica o sasvim jednostavnoj stvari. Zamislite, ne znam ni kako izgleda zubar, možda ne znam ni da postoje ljudi koji liječe zube!? Ako neko želi, lako bi mogao zaključiti i da sam glup, a onda ići i dalje pa reći: „Ako su im takvi oni koji su završili fakultete, možete zamisliti kakvi su ostali!“, i eto „dokaza“ za neku teoriju koju se želi stvoriti o nekoj kategoriji ljudi kojoj pripadam i ja.

Zato s velikom rezervom treba gledati na mnoge „znanstvene“ rezultate do kojih se došlo ovakvim metodama, na bazi raznih testova koji su napravljeni tako da pokažu ono što se želi pokazati. Imate brojne studije koje „dokazuju“ kako su neki narodi inteligentniji od drugih, kako su neki skloniji umjetnosti, ratovanju i slično, ali sa samo nešto izmijenjenim testovima bi se lako moglo dokazati i potpuno suprotno. Inače, kako objasniti pojavu da i mi sami pokazujemo različite rezltate na različitim testovima iz sličnih oblasti? Evo, vjerujem da bi i mnogi od nas umjeli napraviti testove koji bi nam dali rezultate koje priželjkujemo, a možemo tek zamisliti kako ih rade oni kojima je to posao.

Naravno, ne želim reći kako su testovi nekorisni, pogrešni, kako ih treba odbaciti. Iz testova se stvarno može mnogo saznati i dobro je koristiti ovu metodu dolaženja do rezultata, a još ako su oni koji se time bave dobri u svom poslu, testovi su pravo bogatstvo. Želim samo ukazati na to da ima i mogućnost manipulacije i da i to imamo na umu kod testiranja.

Sviđa vam se portal Logično?
LAJKAJTE NAŠU STRANICU

(samo jednom, ako kliknete drugi put, Facebook će smatrati da nas ne volite)
Pretplati se
Obavijest
guest
14 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Perun
Gost
Perun
3 godine prije

Moje iskustvo govori slično, isto sam više puta bio testiran. Meni je sve to pomalo debilno, neka pitanja su zaista idiotska i stvarno ne znam kakve zaključke oni mogu izvesti o meni. Npr. pitanje tipa: da li volite životinje? je toliko uopćeno ali generalno odgovor je da. Ali ima nekih vrsta koje ne volim poput štakora, zmijurina i kojekakvih štetočina. Ne svodi se životinjski svijet samo na pse ili mačke koji su nam postali najčešći kućni ljubimci. Ima još masu pitanja tog tipa na raznoraznim testovima od kojih su neka toliko glupa da sumnjam u inteligenciju samih autora takvih testova.

Hari
Gost
Hari
3 godine prije
Reply to  Perun

To me podsjetilo na nedostatak transparentnosti kod testova: obicno uopce nemamo uvid u rezultate, niti u nacin tumacenja rezultata. Vjerojatno se radi o strahu autora testova da ce se ispitanici inteligentno (!) prilagoditi u cilju ostvarenja sto boljeg rezultata.

Hari
Gost
Hari
3 godine prije

Jos jedan problem uobicajenih testova inteligencije je njihova neprikladnost za testiranje inteligencije jer ispada da su oni koji imaju vise iskustva u rjesavanju takvih testova opcenito inteligentniji od ljudi koji se s time rijetko susrecu, a ocigledno su samo iskusniji u rjesavanju problema takve vrste, iz nekog uskog podrucja ljudskog djelovanja. Osim iskustva, znacajan faktor je interes za bavljenje takvim problemima, raspolozenje, koncentracija, nivo duhovne svjesnosti i sl. Moze se govoriti i o moralno-etickoj dimenziji inteligencije, pa recimo onaj koji lukavstinama uspjeva namjerno iskoristavati ljude oko sebe, te biva poznat i slavljen u javnosti zbog svojih sposobnosti, je u stvari manje inteligentan u ovom smislu od nekoga tko je posten, skroman i nepoznat javnosti.

Prema duhovnim tumacenjima, u osnovi ljudi imaju nivo inteligencije koji je konstantan (tzv. duhovna inteligencija), a jedino je pitanje koliko je pokriven velom materijalne ovisnosti/vezanosti. U tom smislu inteligentno djelovanje je aktivna orjentiranost otkrivanju sebe i smisla svog zivota, sto se simbolicki usporedjuje sa skidanjem velova neznanja, u cilju postizanja idealno jasnog uvida u taj konstantni osobni nivo inteligencije. Dakle, radi se o pronalazenju ili ponovnom otkrivanju onoga sto vec imamo (i sto cemo vjecno imati).

Autor teksta postavlja pitanje: “kako objasniti pojavu da i mi sami pokazujemo različite rezultate na različitim testovima iz sličnih oblasti?”
Cak i kad bi pitanja bila potpuno identicna u svakom testu, i dalje bi postizali razlicite rezultate u razlicitim uvjetima testiranja, s razlicitim iskustvom i razlicitim stanjima u kojima se nalazimo za vrijeme testiranja.

Svemirko
Gost
Svemirko
3 godine prije

Na jednom IQ testu sam ostvario 75 bodova, a na drugom 135… toliko o točnosti. Inače, obrazovanje je, prema ovim testovima, bitno za inteligenciju, jer se neki testovi uglavnom baziraju na rješavanju matematičkih problema. Drugi se pak baziraju na vizualnim zadacima. Zbog toga bi uz obrazovanje i iskustvo bilo bitno za inteligenciju, što je, po meni, totalna glupost. Mislim da bi pravi test inteligencije trebao testirati čovjeka u potpuno novim i njemu nepoznatim situacijama u kojima mu neće pomoci fibonaccijev niz, kvadriranje ni dijeljenje, ili uspoređivanje sličica koje je vidio nekoliko puta tijekom osnovnog obrazovanja.

Pizistrat Nelson
Gost
Pizistrat Nelson
3 godine prije

Jučer sam se upecao na neki glupi FB kviz… Ima 23 pitanja, tipa kojem kontinentu pripada navedena zemlja, uglavnom pitanja za osnovnoškolce. Nakon odgovorenih 23 pitanja, dobio sam slijedeće rješenje:

“You are at the top of the geographical pyramid. Only people with an IQ range of 159-166 got more than 21/23 correctly. You are a genius: stubborn, creative, and quick to understand, and there’s a 99% chance you are an introvert. Share the quiz to test your friends.”

Hahaha, koja glupost, sudeći po komentarima tamo ljudi vjeruju u to, hahahaa…

Sara
Gost
Sara
3 godine prije

Ma to ti je bilo predviđeno za Amerikance…

Sara
Gost
Sara
3 godine prije
Reply to  Sara

Pričaju dečki koji igraju igrice na Interiču pitaj boga kakve i pitaj boga s kim; kad netko izvali neku nebulozu ili malo žešću glupost; da ga, ostali, nerijetko pitaju; jesi li Amerikanac….

Nightwatch
Gost
Nightwatch
3 godine prije
Reply to  Sara

Zapravo i je, za zapadne tinejdzere. Da si iz amerike ili neke druge “tier 1 country” vidio bi “neodoljivu” ponudu i ako se upecas neko ce zaradit dolar-dva.. Brdo love je tu u igri. Posto posjetitelj sa balkana ne vrijedi nista na internetu share the quiz je najbolje sta mogu izvuc od nas..

Imenjak
Gost
Imenjak
3 godine prije

psihologija, je eksperimentalna znanost, iza koje stoji sofisticirana matematika. pogledajte pod psihometrija, pouzdanost i valjanost.

Bobi
Gost
Bobi
3 godine prije
Reply to  Imenjak

Takodjer postoji intelektualna i socijalna inteligencija, te tako i razliciti testovi, kao i kombinacije. Netko jako inteligentan za rjesavanje razlicitih zadataka ce u drustvu biti zadnji koji ce se isticati, dok onaj sa socijalnom inteligencijom ce u drustvu bit svima prvi u ocima po stavovima i verbalnim sposobnostima, a u malo tezi logicki zadatak ce blejati ko nasi politicari.
Ali oni generalni su na bazi osobnosti, sa pitanjima npr :sto bi vi napravili u takvoj i takvoj situaciji? Gdje svi na Svijetu imaju istu sansu, bez listova od banane!

panStje
Gost
panStje
3 godine prije

Koliko sam upucen, a malo sam i trazio po netu, izraz Eskim je pogrdan naziv za Inuita. Bar oni smatraju da je to uvreda ako ih se zove Eskim…

Perun
Gost
Perun
3 godine prije
Reply to  panStje

Točno tako. Na dijalektu indijanaca Algonkina Eskim označava čovjeka koji jede sirovo meso i oni su se tako malo njima rugali. Znali su ovi da im se rugaju zbog njihova načina života. Sami sebe nazivaju Inuit što bi u slobodnom prevodu značilo Ljudi, dakle ne smatraju se ni nacijom niti išta slično u zapadnjačkom sistemu vrijednosti. Oni su jednostavno Ljudi. Ipak nekako se uvriježio naziv Eskimi jer su zapadnjački znanstvenici pokupili taj izraz od Indijanaca koji je također pogrešan. Nemaju Indijanci ništa s Indijom i nazivaju se po pripadnosti plemenu, u novije doba više inzistiraju na nazivu Native Americans da se zna tko su vlasnici zemlje i starosjedioci kontinenta.

Brainstorm
Gost
Brainstorm
3 godine prije

bio ja u djecijoj bolnici. jos nisam ni u skolu isao. prvi put za mene van mog sela.
mi u selu kazemo da tica frse a krava da leti. leti znaci trci a kad hoda onda baza. u bolnici organizirali igricu, sto koja zivotinja radi. bilo pitanje o slonu. svi kazu da slon trci a ja uporno tvrdim da slon leti.
oni svi u cudu, ja ili ne znam ili sam toliko glup.
danas se pitam kako sam uopce znao sto je slon. znam da sam onda bio ponosan sto sam barem to znao. slon, “gradska” zivotinja, a vidi, ja to znam. luksuzno znanje.
u necemu drugom sam bio jako pametan. gledali mi u skoli film seljacka buna. seljaci osvojili dvorac i nadju narance. “gle, narance!”, kaze u filmu. mene zacudilo, kako su seljaci, onda, u 1573., znali kako se naranca zove.
pa mi smo na selu vidjali narance samo za bozic, kad bi caca donio poklon od poduzeca djeci.
ajd, dobro. ponekad se kupilo narance i banane ali to je bilo jednom godisnje.
grejpfrut vidjeli prvi put. mozda sam imao 10 godina vec. nismo znali sto je to, kako se zove pa smo mu dali ime. culi smo da je oskorusa nesto, nekakvo egzoticno, cudno voce, pa smo grejpfrut nazvali oskorusa.
valjda da je tako nastajao i jezik. engleska rijec za spavanje, sleep, kod nas je slip a znaci onaj tko ne vidi. dok spava, ne vidi, a netko je to skuzio “napopriko” pa ostala takva rijec.
najzanimljivije mi je porijeklo rijeci – tata. sto su to matere, kroz materinji jezik, htjele tim turcizmom poruciti buducim narastajima?

Helena
Gost
Helena
3 godine prije
Reply to  Brainstorm

Brainstorm, mislim da gresis kada kazes da je “tata” turcizam. Nisam lingvista, ali pretpostavljam da je nastala kao i papa od pater, u decijem izgovoru.

Evo link na rec “otac”, sa prevodom na razne svetske jezike.

https://hr.wiktionary.org/wiki/otac

POVEZANE VIJESTI

Izbornik