Glasine o predstojećoj smrti trgovačkog centra kruže godinama.
Između 2018. i 2019., čak i prije pandemije COVID-19, promet u 10 najboljih kanadskih trgovačkih centara, mjereno prihodom po četvornom metru, pao je za 22 posto, prema istraživanju Deloitte Canada. A kada je konzultantski div izmjerio promet u veljači 2020., još prije zaključavanja COVID-19, i veljače 2019. zabilježio je još strmiji pad, od 42 posto.
No, kako se ograničenja COVID-19 u cijeloj zemlji smanjuju uslijed sve većih stopa cijepljenja, neki stručnjaci vjeruju da je pandemija trgovačkim centrima ili barem nekima od njih mogla dopustiti novi dašak života.
Kanađani mjesečno zajednički troše preko dvije milijarde dolara više na kupovinu putem interneta nego u predpandemijska vremena, pokazalo je nedavno istraživanje Pay Pal Canada. No, dokazi iz SAD-a, koji je dalje od Kanade u ponovnom otvaranju svog gospodarstva, sugeriraju napuhanu potražnju za osobnom kupnjom nakon višemjesečnog ograničenog pristupa trgovinama.
Južno od granice, kupovina u trgovinama zabilježila je 10-postotni porast kad su trgovine i tržni centri ponovno počeli primati kupce, kaže Marty Weintraub, koji vodi nacionalnu praksu maloprodajnog savjetovanja u kanadskom Deloitteu.
“Ljudi su predugo bili zarobljeni”, kaže Weintraub. „Svakako, prebacili su velik postotak svojih kupnji putem interneta, ali bez sumnje mislim da ćemo vidjeti kako se ljudi vraćaju u trgovačke centre vjerojatno prilično žestoko na početku, kako bi nekako nadoknadili neke stvari koje nisu mogli nabaviti ranije iz trgovačkih centara.”
Neki vanjski centri već vide znakove oslobađanja te davno potisnute žudnje za osobnom kupnjom. Na desetke ljudi navodno se poredalo ispred nekoliko trgovina u ottawskom trgovačkom centru Tanger Outlets 11. lipnja, kada su se trgovci nebitnih proizvoda Ontarija otvorili za kupovinu u trgovinama.
I dok je pandemija upoznala više Kanađana s primamljivom pogodnošću dostave namirnica, također je istaknula činjenicu da je za neke vrste kupnji osobni pregled proizvoda važan.
“Uz predmete poput odjeće, čak i namještaja ili uređaja na dodir, gdje zaista trebate vidjeti što kupujete i iskusiti, sve te stvari postaju nešto što se može bolje priuštiti osobnoj kupnji”, kaže Jennifer Marley partner u tvrtki Sklar Wilton&Associates.
Dugoročno gledano, mnogi trendovi koje je pandemija pomogla ubrzati vjerojatno znače da će trgovački centri morati preispitati način poslovanja, kaže analitičar za maloprodaju i autor Bruce Winder.
S onim što Winder naziva “trgovačkim centrima”, trgovačkim centrima s potpisima u velikim kanadskim gradovima, budućnost leži u preusmjeravanju fokusa na pružanje kupaca iskustva, a ne samo na mjestu za kupovinu.
To je trend koji se već dogodio prije hitne medicinske pomoći COVID-19, s velikim, otmjenim centrima koji se sve više nadograđuju sa standardnog suda za hranu na gurmanske restorane.
Iskustvo u trgovini također će biti važno za izvlačenje, kaže Winder. Kupci mogu putovati u tržni centar kako bi isprobali proizvode, ali mogu odlučiti kasnije naručivati putem interneta, kaže on.
Čak i takozvani digitalni domaći trgovci, koji su svoje proizvode počeli nuditi isključivo putem interneta, sada otvaraju trgovine, napominje Weintraub.
“Jedna stvar koju smo naučili kao industrija jest da čarolija dolazi kad imate te trgovine i digitalnu kupnju (i) kada ih spojite”, kaže.
Za manje otmjene centre, procvat internetske kupovine iz doba pandemije vjerojatno znači da će budućnost postati malo više “transakcijska”, kaže Winder.
To su one vrste trgovačkih centara u koje idete po hranu ili kod zubara, kaže. Ovi će trgovački centri sve češće vidjeti više prostora koji skladišni prostori zauzimaju za internetske narudžbe.
“Otići ćete tamo po neke pakete i možda zgrabiti nešto za jelo”, kaže.
Za neke centre, međutim, jednostavno neće biti dovoljno tržišta, upozorava. Za one je jedna mogućnost preuređenja kako bi ih se pretvorilo u strukture mješovite namjene s maloprodajnim, uredskim i stambenim prostorima, kaže.
Druga opcija za tržne centre, posebno na manjim tržištima, mogla bi biti preusmjeravanje fokusa s velikih trgovina na lokalne maloprodaje, kaže Weintraub.
“Jedna od stvari koju smo naučili kroz pandemiju jest da ljudi žele podržati lokalno”, kaže. To je prilika da “vlasnici trgovačkih centara i trgovci na malo shvate kako udovoljiti toj potrebi.”
47 komentara
Kanada se postavila kao globalni ultralijevi eksperiment represije nad populacijom. To već traje više od desetljeća, od rodnih ideologijja, GMO-a, pa sad do Covid-a i klimatskih promjena. Totalitarizam praćen diktaturom propisa. A sve predstavljeno kao transparentno i demokratski u svrhu zaštite ljudskih prava.
+……………………..
“Jedna od stvari koju smo naučili kroz pandemiju jest da ljudi žele podržati lokalno”, kaže. To je prilika da “vlasnici trgovačkih centara i trgovci na malo shvate kako udovoljiti toj potrebi.”
Nesto sto bi urednici portala mogli i sami nauciti.
Vijest koja je iznimno korisna i zanimljiva.. nikome. Sazetak: pandemija mjenja svijet.
Mijenjajte se i vi.
Sve se mjenja i to je jedina konstanta, međutim promjene se reguliraju na štetu 99%, a u korist 1% čovječanstva.
Što se lokalnog tiče već se regulacijom dobrim dijelom postiglo to da između lokalaca koji izmjenjuju robe i usluge stoji posrednik sa svojom slamčicom s kojom srče prodavače i kupce roba i usluga i sve što se posrče velikim dijelom ide u nove projekte kao što je trenutna korona.
+, “promjene se reguliraju na štetu 99%, a u korist 1% čovječanstva.”, ovako je od pamtivjeka………………
Propdaju tzv. “trgovački centri”, te nakaradne katedrale ispraznog materijalističkog konzumerizma i otuđenosti? Pa tko onda može reći da je plandemija skroz loša stvar?
“Druga opcija za tržne centre, posebno na manjim tržištima, mogla bi biti preusmjeravanje fokusa s velikih trgovina na lokalne maloprodaje”
Jedina ispravna i razumna opcija za te megalomanske “tržne centre” je rušenje. A fokus bi stvarno trebalo prebaciti na male lokalne trgovine kakve su postojale u neka normalnija vremena a danas su uglavnom prazne i na njihovim izlozima stoji natpisi “iznajmljuje se” i broj mobitela. Trgovine u kojima je čovjek sve što mu treba mogao kupiti na 15 minuta lagane šetnje od kuće umjesto da se mora pola sata autom voziti do ružnog montažnog betonsko-staklenog monstruma smještenog “nakraj sela” na nekakvoj pustopoljini.
Problem je u tome što velike trgovačke centre neće zamijeniti male lokalne trgovine nego kupnja preko interneta što opet predstavlja korak unatrag.
Bolje i odlazak u veliki šoping centar nego još dodatnog sjedenja pred kompjuterom u četiri zida. Odlazak u šoping, unatoč svojim nedostacima, ipak predstavlja nekakvu fizičku aktivnost i komunikaciju sa drugim ljudima za razliku od buljenja u ekran u betonskom kavezu. Sve što nam se nameće sa vrha piramide je negativno za nas pa tako i ovo.
Male lokalne trgovine isto nisu bile opće dobro, kako ih se sad prikazuje.
Koliko se sjećam bilo je par lokalnih šerifa bez konkurencije i držali su monopol i cijene po osobnom nahođenju i stvarali osobni biznis i zaradu.
Nisu ni trgovački centri cvijeće ali je puno ljudi zaposleno i životari od tih plaćica.
..
Inače i danas na otocima ima tih lokalnih dućancica u koje kad udeš dobiješ infarkt jer su troduplo skuplji a prisiljen si kupiti ili zube na klin.
Naravno da i male lokalne trgovine imaju svojih nedostataka, ali bitan je smjer kojim se krećemo.
On je takav da idemo sa lošega na još lošije. Sa malih lokalnih trgovina koje drže lokalni šerifi prešli smo na velike centre koje drže regionalni šerifi, a sad prelazimo na internet trgovinu koju drže globalni šerifi, a mi pri tome nećemo mrdnuti guzicom iz fotelje.
Ne vidis dovoljno daleko. Nece se srusiti trgovacki Malovi da bi se otvorile ponovo lokalne trgovine vec da bi se kupovalo online i jos vise otudilo ljude i obogatile internet kompanije…
Znaju zlikovci jako dobro sto i kako rade…
E pa sad, glave su tu da se misli a ne samo gleda i slusa. Veliki kapital ce sigurno gurati u tom smjeru jer ide lininom najveceg profita, a to niposto ne smeta bilo kome da otvara male prodavnice. Sto je cak i postalo i “online” trend sa “dropship” prodajama gdje je kapital potreban za ulazak u posao minoran za razliku od male trgovine.
Da si pročitao što sam napisao vidio bi da ne pišem o tome što će (nažalost) biti nego što bi trebalo biti. No ovaj puta se moram složiti s tobomireći da si vjerojatno u pravu po ovom pitanju.
Iako, online naručivanje i kupovanje je u suprotnosti s ljudskom prirodom jer ljudi ipak vole komunicirati međusobno iu živo, pa će se možda za određen broj godina pokazati da je online trgovina ipak samo prolazna moda. Nadam se da će tako biti.
“Iako, online naručivanje i kupovanje je u suprotnosti s ljudskom prirodom jer ljudi ipak vole komunicirati međusobno iu živo, “
Pa kada sam išao tamo u kupvinu nisam išao radi komuniciranja sa trgovcima “u živo” izuzev kada nije bila tehnika u pitanju. Garderoba, sve izloženo, probavaš, što ti se sviđa ili ne, savim rijetko skoro nikada nisam upitao trgovca za savjet i da li se njemu svđa. Ako je piće ili iće, konobar dođe poručiš, konzumiraš, platiš, gotovo.
Online kupovinom štedim uveliko moje vrijeme i ulažem ga u nešto pametnije i mislim da to neće biti prolazni trend, nego budućnost.
Je*eš šoping, šport, druženje, dupli espreso na dobroj terasi i sa dobrim pogledom na prometnu pješačku zonu, koji frišak trač ili kakvu štoriju i sl.
Davore ovo je vise tema za žene nego za nas muške koji i bas ne idemo u trgovačke hramove .Supruga mi radi u velikom trgovačkom centru u Splitu pa kad idem po nju tad vidim da je otprilike 70% žena kupaca a nama muškima se bas i ne ide po dućanima .U Splitu nisu MALE trgovine propale odmah nakon otvaranja velikih centara nego postepeno .Prvi razlog ,imam sve na jednom mjestu ,a drugi i danas najbitniji parkiralište .Kćer mi ima kozmetički salon i prvo pitanje mušterija glasi “imate li slobodno parking mjesto “Tako da neznamvise tko bi kog od ove omladine moga natirat na pješačenje po gradu jer oni svi razmišljaju isto znaci gdje mogu doći sa autom i parkirati se tu dolazim.Sve je to napravila jedna trgovačko konzumeristička logika a znamo tko su najbolji trgovci na svijetu .Nego u 90% trgovina kruh se uglavnom nalazi u dnu dućana ,svi danas kupuju kruh a do police uzet će još koji proizvod onako usput i kad dođu na blagajnu dica odmah hvataju one čokoladice ,bombončiće pa ti utrpaju u košaru ili se odmah raskrive ako im nedas pa te ljudi u redu još krivo gledaju .
Ma kakav šoping Mladene, nula bodova za mene i što veliš tema više za ženski dio publike
Žena me moli po mjesec dana dok se nakanim da pođem s njom, voli da joj pomognem u odabiru.
Meni kad zatriba, isključivo idem sam, nema obilazaka, ciljano sto mi treba, dupli espresso kad sam već tu i ajmo ća.
😏 Raspored proizvoda u dućanima – bilo kojim,- NIJE slučajan.
Uči se. I primjenjuje.
Npr koncept “mami – proizvoda”, na akcijskoj prodaji…
Naravno da na putu do kruha ili do blagajne moraš proći puuunoo toga.
A ima i neukih, koji koriste istraživanja iz, neznam, 1960.- tih ili 1970. tih…
“Je*eš šoping, šport, druženje, dupli espreso na dobroj terasi i sa dobrim pogledom na prometnu pješačku zonu, koji frišak trač ili kakvu štoriju i sl.”
https://i.postimg.cc/SKrv6Drj/tenor-6.gif
uh, oprosti što se malo ubaci u tvoju diskusiju sa Emiliom.
Ali lipo vas je vidjeti kako pomalo ćakulate, ako smijem primjetiti.
I gubim se iz ovih stopa, da ne smetam
“I gubim se iz ovih stopa, da ne smetam”
Ma slobodno ostani ne smetaš. Osim ako imaš neki drugi razlog za otići
https://i.postimg.cc/c1mfdPJv/tenor-8.gif
Skoro da si pogodio hahaha
Vječita je potjera za mnom, vjeruj mi…
Baš ste bezobrazni, oba 😔
https://i.postimg.cc/ncxBChtk/tenor-21.gif
+…………………….
Većina shopping centara je rađena po konceptu koncentracijskih kampova.
Ono što ja neznam je to da ako se ne zatvore koja namjena će u budućnosti tih centara biti.
Dosta tih centara je rađeno sa židovskim kapitalom, a u ostvarivanju tih projekata u Hrvatskoj sudjelovali su hrvatski lobisti koji su uglavnom dolazili iz visokih krugova politike ili diplomacije.
Da ali, postoje “trgovački centri” i “mega trgovine”, koja je razlika, trgovački centri su skup malih trgovina na jednom mjestu, svak prodaje svoje a prednost tome su odvojenost od gradskih gužvi, dostupnost automobilima, znači veliki parking prostor i svi popratni sadržaji. “Mega trgovine” su od jednog vlasnia koji prodaje sve što je mogao nagurati u isti prostor, od špeceraja do automobila. Taj uništava sve te male trgovine. Ti se nazivaš “Stara Kuka”, onda vjerojatno pamtiš kada je Pevec počeo tonuti, propadati, ne zbog neplačenih računa ili čekova bez pokriča, onog trenutka kada je počeo prodavati špeceraj !! Tada je piknuo u trgovinu gdje nije smio i eliminirali su ga. Sjeti se “Agrokomerca”, isto “prodor u platni promet”, čekovi bez pokriča, ne ! Ulazak u proizvodnju onoga što bi ugrozilo mnoge velike kombinate u ono doba a time i lagodan život mnogih drugova iz tih kombinata. Abdić se usudio dirnuti u njihov monopol i završio u zatvoru.
Nisi u pravu. Ono što nazivaš “mega trgovinama” se nekada zvalo “robne kuće”, bile su smještene na prestižnim lokacijama u centrima gradova i nikada nisu uništavale ni uništile male trgovine. Štoviše dobro su se s njima dopunjavale.
A “Pevec” je počeo propadati samo i isključivo zbog gazdine megalomanje kada je njihove uglavnom neugledne, ali posjećene trgovine bliže centrima grada počeo premještati u vlastite novoizgrađene”trgovačke centre” na prigradskim livadama uz ogromne troškove i promet koji nije pratio taj porast troškova..Naravno to nije jedini razlog, tu su i skupe flote kamiona i megalomanski i skupi pokušaji širenja sve dok balon nije pukao.
Za promet nisam baš siguran da nije pratio troškove, to su sve višegodišnji krediti koji se uz takvu trgovinu mogu lako servisirati. Uglavnom na svakom njihovom prodajnom mjestu morao si doslovno tražiti slobodno mjesto na parkingu, na flotu kamiona sam već i zaboravio, dobro si me podsjetio da su mnogi prevoznici tada bili na rubu propadanja jer se pojavila nova “nelojalna” konkurencija i kao takvoj joj je trebao netko stati na vrat. U potpunom pravu si “zbog gazdine megalomanije” ali isključivo jer je izgubio kontrolu nad poslovanjem i radom mnogih koji su ga doslovno podkradali.
Za robne kuće si u pravu no za Peveca nisi, taj je propao kad je postao preveliki da bi oduzimao interes onima koji posjeduju sve trgovačke centra na svijetu a takođe i banke, korporacije. Ne može tamo neki mali uzimati onomu tko vlada planetom profit, onda su ga uništili oni koji su mu dali kredite, oni koji vladaju za tamu ovim prostorom, sve po zapovjedi odozgo. Todoraga je od prvog do zadnjeg momenta radio za tamu da bi za nju pokrao od države i naroda sve ono što vrijedi i zato je imao konstantnu podršku taminih političara, žabora, medija, sudstva, dakle svi su ga gurali. Kad je došlo vrijeme da se ta igra prekine taj koji ga je svo vrijeme gurao je odlućio da ga uništi i sve na sebe prepiše, tako je ona sve to i odradila, sad isto radi u Podravci. I nije ovo naknadna pamet i general poslije bite, sve ovo za Todoragu i njegov kraj sam pisao ovdje na početku osnivanja portala prije njegovog pada uzrokovanog istim koji ga je i izbacio u orbitu.
Sve je to rađeno u cilju “napretka” odnosno “slobodnog tržišta”, a to imamo i danas gdje vidimo kako još dosta ljudi želi još više i jače svega toga. Mantra kako napreduju samo sposobni i prilagodljivi još uvijek dobro funkcionira.
Napreduju samo odabrani…………………sve ostale unište…………varanska čapri za peglu jego…………..
robne kuće”, bile su smještene na prestižnim lokacijama u centrima gradova i nikada nisu uništavale ni uništile male trgovine. Štoviše dobro su se s njima dopunjavale.
Slazem se i ja s tobom. Nekada je sve puno bolje bilo…
Je je, još reci da je to bilo u jugi pa će da si reže žile od muke.
E mladiću, nisam ja za puno veće muke rezao sebi žile. Ne boj se za mene. Uostalom i meni su neke stvari bile bolje dok je bila Juga. Rock naprimjer. A mogao sam bogami za vrijeme Juge i više i bolje jebat nego sada, Iako možda to nije toliko zasluga druga Tita i Partije koliko biologije jer sam bio mlad.
A osim toga takve robne kuće nisu postojale samo u Jugi. Nećeš vjerovati ali bilo ih je i na trulom imperijalističkom Zapadu.
+………………….
E…..+….imaš pozdrav
Sve promjene se diktiraju od diktatora s vrha kako bi se održala i povećala kontrola populacije.
Kako sa shopping centrima tako i u korištenju energije, sirovina, proizvodnje i distribucije navedenog.
I prije korone diktatori su izdiktirali svojim podanicima odnosno vladama država da prilagode zakonsku regulativu kako bi svi ukagači ulagali u novo koje se financiralo putem kredita kako bi se moralo napustiti staro, a da bi obaveze po kreditu ostale iste.
Tako je i sa shopping centrima gdje su ljudi ulagali u distribuciju roba i usluga kako bi promjenom na novo dosta njih ostalo kratkih rukava čime se veći ili manji dio njihove imovone preselila u vrh globalne piramide moći.
Korona je samo katalizator tih procesa.
+…………………………
A sta ces sad vise u centru? Nema kina, klizalista, cartinga, predstava za djecu, stend up komedija, igrica, stoseva, skrivenih camera… Nicega. Samo navuci masku kupi i bjezi! Jos su u nekim zemljama opcrtali podove kako se kretati i drzati razmaka.
Sve stoji. Osim što kamera ima koliko hoćeš i skrivenih i neskrivenih. Ali istina je da centri gradova postaju pustinje u koje jedva da uopće više imaš razloga navratiti osim ako slučajno tamo radiš.
Hebeš li ti što varanu…………
Posalji mi sestrin ili curin broj ako se usudis pa ces doznati…
Zašto manje od minute nakon objavljivanja nije više moguće modificirati upis? Je’l to neka nova epidemiološka mjera?
Onaj koji je i osnovao te centre ih sada ukida…………………..
Bravo Nermine, članak hvale vrijedan.
Kada je već “smrtonosna” pandemija tu, a čije divljanje nemoguće za predvidjeti čak ni najvećim umovima struke, tada je ovo izvrsna prigoda osim uvedenih mjera u borbi protiv te pošasti i promjena stila i nacina života i uopće društvenog ponošanja, da i mi uvedemo još dodatne mjere.
Kada svi političari u svijetu jednoglasno i zdušno u toj borbi uništavaju vlastitu privredu uvedenim mjerama, a pogodujući multinacionalnim kompanijama posbice farmaciji, tada nastavimo skupa s njima tim putem.
Što se recimo konkretno amazona tiče, za njegovog šefa se apsolutno u životu ništa ne mjenja, kada bi svoje bogatstvo zaokružio i na prvog bilionera. To ne mijenja ništa, ama baš ništa u načinu njegovog života i stilla življenja, zato kada ne postoji bolja opcija, kupujem preko amazona. Učinimo ih po naputcima naših vođa još bogatijim.
Ovi trgovački centri su zatvorili skoro sve manje dućane i privatne obrte iz našeg susjedstva uz koje smo odrasli. Došlo je vrijeme da mi internetskom kupovinom pozatvaramo njih. Osim što štedimo ogromno vrijeme obilaženjem trgovina, vozikanjem i gorivom sve to vrijeme je moguće u nešto pametnije uložiti, kao druženje, šport, pješačke ili biciklističke ture prirodom i sl.
Ali podržimo isključivo lokalno i lokalne proizvode koliko je god to moguće. Platiću i nešto skuplje ako je potrebno, pa makar ne mora biti ni bolje, samo neka je domaće i od naših seljaka. Odem im doma, kupujem po tržnici, za račun neću ni da čujem, a oni koji me poznaju već odavno su prestali nuditi račun. Kada smo s vremenom tjesno, poručim telefonom, uz put mi dovuće doma da nikada za to nisam ni kune više platio, zauzvrat uvjek zaokružim sumu bilo da ja odem njemu ili on to dovuće meni.
Moram Vas samo u jednom ispraviti…nisu centri zatvorili male trgovačke jedinice….mi smo! I na svaki novootvoreni centar se leti kao pčele na med, stavljajuči prethodni u problem.
A kupovina od lokalnih proizvođača (posebno hrane, a i ostalo što ima) je jedina ispravna i temelj razvoja zajednice. Bravo za Vaš izbor!
Držim da je persiranje ovdje jedna sasvim nepotrebna formalnost bez koje se jako udobnije, brže, lakše i uljudnije diskutira te se komotno može proglasiti kao nepotrebna i otežavajuća. Ionako komentaru ne mijenja nikakav smisao niti mu daje nešto više na vrijednosti. Dakle, zamoli bih bez persiranja ako može, ma kako to nekima na početku bilo teško, ali siguran sam da ćeš se brzo naviknuti.
“nisu centri zatvorili male trgovačke jedinice….mi smo”
Polovično točno.
Ali ako uzmemo za istinu da ti ogromni centri svojom narudžbom koja je u usporedbi sa omanjim dućanom neuporedivo veća, oni tada po poručenoj količini logično dobivaju i daleko bolju i pogodniju kupovnu cijenu od proizvođača, pa time mogu i jeftinije pnuditi na prodaju. Tada se podrazumjeva da kupci privučeni povoljnijom cijenom kupovine više se odlučuju za centre, nego za dućane. Dakle krivnja ne leži isključivo samo na nama.
Ne znam kako vi ali moja obitelj se sada u koroni jos vise okrenula kupovini od lokalaca, jaja, povrce, sir, sparoge, lokalne pekarne. Tu vecinom ni ne trebaju maske, dok po trg centrima se kupuje ono sto se od lokalaca ne moze. Neka je i skuplje ali radije kupim od susjeda koji ce ljepse zivjeti i sutra kada bude nestasica hrane u trgovinama ipak mozda prezivjeti i ja cu opet od njega kupiti ono osnovno i prezivjeti takodjer