Peking je insistirao da je u okviru njegovih prava da razvija odbrambene instalacije na sopstvenoj teritoriji.
Kina je odbacila tvrdnje da je angažovana u velikom vojnom jačanju nakon što je visoki američki komandant optužio tu zemlju da je rasporedila arsenal oružja na nekoliko ostrva u Južnom kineskom moru i “destabilizovala” region.
Obraćajući se novinarima u utorak, portparol ministarstva spoljnih poslova Wang Wenbin odgovorio je na navode američkog indopacifičkog komandanta admirala Johna Aquillina da Kina sprovodi „najveće vojno jačanje od Drugog svjetskog rata“, uključujući i ostrvce pored svoje južne obale.
„Suverena država prirodno ima pravo da raspoređuje neophodne odbrambene objekte na svojoj teritoriji. Kina to čini u skladu sa međunarodnim pravom i pravom Kine da to učini“, tvrdi Wang.
Dok je američki admiral rekao da su kineske snage opremile najmanje tri vještačka ostrva „protivbrodskim i protivvazdušnim raketnim sistemima, laserskom opremom i opremom za ometanje“, kao i „borbenim avionima“, tvrdeći da sada predstavlja prijetnju svojim susjedima, Wang je rekao da je Washington taj koji „sije razdor i pokazuje mišiće u Južnom kineskom moru“, a ne Peking.
„Moram da istaknem da su SAD posljednjih godina pojačavale vojno raspoređivanje oko Južnog kineskog mora i često su slale ratne brodove i vojne letjelice velikih razmjera u provokativne svrhe, što ozbiljno ugrožava suverenitet i bezbjednost primorskih zemalja i podriva zdrav red i bezbjednost plovidbe u ovim vodama“, nastavio je portparol Ministarstva spoljnih poslova.
Najmanje šest vlada polaže teritorijalne pretenzije na djelove ili cijelo Južno kinesko more, iako je Peking insistirao na svojim „istorijskim pravima“ na veći dio regiona. Strateškim plovnim putem svake godine prođe oko 5 biliona dolara trgovine, prema Asociated Press.
Washington je okarakterisao kineske „ekspanzivne pomorske pretenzije” kao „neusklađene sa međunarodnim pravom” – ističući, međutim, da ima pravo da raspoređuje vojnu imovinu u, kako smatra, međunarodnim vodama u Južnom kineskom moru. Pored serije misija „sloboda plovidbe“ u Indo-Pacifiku, Bidenova administracija je skoro jednomjesečno sprovodila plovidbu u Tajvanskom moreuzu, šaljući razarače s navođenim raketama i druge ratne brodove kroz spornu oblast u kretanjima koja su više puta osuđivana kao provokativna od strane Pekinga.
14 komentara
Komentirao jučer. Ne treba svaki dan isto.
Kina je izgradila instalacije na nekom atolu.
Nikog zarobila, nikog ubila.
Što je novo za SAD. Jer oni su uvijek tako postupali! Hiljade, do miliona civila pobijenih.
Danas na RT? Havajci, koji još danas kažu, da su okupirani. Vojno.
Tako gledajući ameri su militarizirali cijeli svijet.
Amerikanci su militarizirali sve kontinente.
Kinezi nikako da shvate da to sto se more zove kinesno ne znaci da nije americko. Sva mora su americka bez obzira na naziv. To zna svako dijete u SAD.
Američki je svaki teritorij na kojem (još) nisu dobili po pi*ki.
Ameri nisu nigdje dobili po p.
Pobjedli su u Vijetnamu, Avganistanu, a sad ce i u Rusiji.
Ameri su rodjeni pobjednici.
Samo u filmovima.
I u skolskim udzbenicima.
Dosli ameri u juzno KINESKO more da se bune
Pa nije Kina rasporedila snage u Kalifornijskom zaljevu.
Naravno da nisu kad nisu dobili od Meksika dozvolu.
A dozvolu nisu dobili jer je nisu ni zatrazili.
Kina na svoj teritotiji može staviti što hoće a to i čini. To služi zato da suzbije napade neprijateljske flote ako krenu na Tajvan a kako neki izvori kažu krenut će uskoro.
U medjunarodnim odnosima danas postoji samo jedan zakon, pravo jacega. Kina tvrdi da je to njen teritorij, i da postavlja obrambenu strukturu. Ima li netko da ih izbaci od tamo? Ne? Idemo dalje, slijedeci slucaj.
Sledeci slucaj je oslobadjanje Juzne Koreje nakon 130 godina strane okupacije. Debeljko ce bez borbe osloboditi vakcinisane rodjake, a ameri nece ni prstom mrdnuti.