Američki liječnik i biokemičar dr. Robert Malone preporučuje stvaranje vrtova u dvorištima, kako bi se povratila samodostatnost, jer se nazire kriza s hranom zbog stalnog rata u Ukrajini, dugotrajne pandemije koronavirusa (COVID-19) i drugih geopolitičkih, ekonomskih i prirodnih uzroka.
“Ljudi ne moraju biti ovisni o međunarodnim poljoprivrednim poduzećima, hrani bez vrijednosti, žitaricama iz Rusije ili Ukrajine, uvozu hrane iz Kine i drugih zemalja, pa čak ni biti ovisni o visokoj cijeni organskih proizvoda kako bismo prehranili sebe i svoje obitelji. Svatko od nas ima moć kreirati svoju hranu od nule”, napisao je na svom blogu dr. Robert Malone, izumitelj mRNK cjepiva.
Naveo je ratne vrtove, koji su kasnije nazvani vrtovima pobjede i koji su hranili milijune ljudi tijekom Prvog svjetskog rata, kao dokazan i ispitan način za preživljavanje krize nestašice hrane.
Charles Lathrop Pack, filantrop i zaštitnik prirode, predložio je sadnju malih povrtnjaka, kako bi se lokalne zajednice opskrbile hranom. Napor nije trebao zahtijevati zemljište i radnu snagu korištenu u velikim poljoprivrednim i transportnim objektima koji su se već koristili tijekom rata. Pobjednički vrtovi bili su njegova ideja.
Godine 1917. Pack je organizirao Nacionalnu komisiju za ratni vrt, a iste godine pokrenuta je kampanja za ratni vrt. Ova kampanja promovirala je korištenje viška privatnog i javnog zemljišta za male povrtnjake, što je rezultiralo preko pet milijuna vrtova, a vrijednost proizvoda iz tih vrtova premašuje 1,2 milijarde dolara do kraja rata.
Iste godine, Ured za obrazovanje i Ministarstvo unutarnjih poslova osnovali su ”United States Garden Army”, odnosno ”Vojni vrt Sjedinjenih Američkih Država”. Do kraja Prvog svjetskog rata u tim se vrtovima proizvodilo više hrane nego što su poljoprivrednici proizvodili godinama prije rata, a nastavilo se i širilo tijekom Drugog svjetskog rata.
“Gotovo 20 milijuna vrtova zasađeno je u dvorištima, praznim parcelama, pa čak i gradskim krovovima. New York je imao parkove i javne travnjake posvećene pobjedničkim vrtovima, kao i dijelove parka Golden Gate u San Franciscu. U Hyde Parku u Londonu dijelovi travnjaka su javno orani za parcele kojima bi se promovirao pokret. Susjedi i zajednice, a sve s ciljem pobjede u ratu, osnovali su zadruge kako bi zadovoljili lokalne potrebe za svježim proizvodima”, rekao je Malone. To je rodilo urbano vrtlarstvo. Uz urbanizaciju i budući da bi se ljudi željeli baviti poljoprivredom tamo gdje jesu, urbano vrtlarstvo bilo je najuspješnija alternativa; pomak od tradicionalnog razmišljanja da se uzgoj usjeva može obavljati samo u ruralnim područjima.
Mnogi su ljudi dali svoje prozorske klupice, balkone, terase i krovove kako bi smjestili i jestive, pa čak i ukrasne biljke. I bez obzira koja je veličina dostupna u vašem području, sve što trebate znati je kako pokrenuti svoj urbani vrt.
Stvari koje treba uzeti u obzir prije sadnje vlastitog vrta:
Prostor
Ne postoji premalen prostor. Vaše područje će odrediti koje vrste biljaka možete uzgajati i raspored koji bi to zahtijevao. Također biste trebali uzeti u obzir izloženost vašeg vrtnog prostora suncu i kiši.
Posude za bilje
Možete imati vrtni krevet ako ima mjesta, ali će vam trebati cvjetnjak, ako je prostor problem. Pazite da ne pretrpate prostor i odlučite se hoćete li imati visoke ili niske biljke. Što više lonaca imate na nekom području, to je veća vlažnost, što će poboljšati rast biljaka. Također možete imati viseće posude, rešetke i cvjetnjake za prozorske daske, kako biste maksimalno povećali svoj prostor i stvorili vizualni dojam.
Jestivo ili dekorativno bilje
Vaš urbani vrt može biti sve što želite, zbog čega je ovo uzbudljiv dio. Vaš prostor može biti onakav kakvog ga uredite i zasadite. Međutim, možda biste trebali razmisliti hoćete li posaditi ono za što imate prostora ili posaditi hranu koju zapravo želite jesti.
Odvod
Koji god kontejner odabrali za svoj vrt, zapamtite da je odvod nužan. Bez pravilnog odvoda, tlo može postati preplavljeno i biljke mogu umrijeti. Rupe moraju biti dovoljno velike kako bi dopustile da višak vode iscuri.
Kvaliteta tla
Uobičajena pogreška urbanih vrtlara je da ne paze na kvalitetu tla. Iako one napravljene s pesticidima obećavaju odlične rezultate, pune su kemikalija. Odaberite organsko tlo i pravilno uzgajajte biljke od početka.
Ručno ili automatsko navodnjavanje
Na tržištu postoje neki prilično napredni sustavi za navodnjavanje koji održavaju vaše biljke hidratiziranima, tako da se morate brinuti samo o zalijevanju nekoliko puta tjedno (ili manje). Mogu biti skupi, pa ako želite smanjiti troškove, bolja je alternativa ručno zalijevanje. Vaš urbani vrt trebao bi biti oaza. To je vaša prilika za razvijanje novih vještina i samo zato što živite u gradu, to ne znači da ne možete iskusiti radost jedenja onoga što uzgajate.
27 komentara
GLAD
Hrana je nekad bila strateška sirovina – oko njene proizvodnje nije bilo diskusije, svaka država se na sve moguće načine trudila da obezbedi ne samo dovoljne količine već i dovoljne rezerve. Istorija je puna poučnih primera o onima koji ovo pitanje nisu shvatali ozbiljno.
A onda su došle 90te (kraj istorije – jel’te). Naizgled se ništa nije promenilo po ovom pitanju… osim “strašne zabrinutosti za bezbednost korisnika” (tek smo danas u stanju da shvatimo dubinu tog licemerja) koja se, naravno, odnosila i na hranu. Tako su uvedene razne regulative koje nisu bile samo namet proizvođačima već su ovim potezom eliminisani “mali igrači” (pre svega u oblasti prerade).
Istovremeno se insistira na privatizaciji – na Zapadu je ionako sve u privatnim rukama ali tih 90tih i Istok je trebalo “preobratiti”.
Kao što je prvi krug prošao nezapaženo tako je i drugi krug “provučen ispod radara” (kakav crni radar – pa mi nemamo ni kompas) u kome je globalizacija “ubacila u šestu brzinu”.
———————————-
Sve ovo se odvijalo istovremeno od kraja Hladnog rata, tačnije tada je ubrzano jer koreni ovih tendencija se mogu videti mnogo ranije. Rezultat svega toga je da se značajna većina svetske proizvodnje hrane, njene prerade i plasmana nalazi u rukama vrlo malog broja ljudi!!! Dakle, mali broj ljudi odlučuje o prehrambenoj stabilnosti velikog dela planete – što je suludo! I čije posledice za sada tek naslućujemo ali ćemo ih u bliskoj budućnosti osetiti na svojoj koži u punoj snazi. Mnogi se zavaravaju misleći da ako su u stanju da obezbede dovoljno za sebe nemaju razloga za brigu – kao da će oni koji nemaju hrane sedeti i u miru “crći od gladi”?!?
———————————
Sve dosadašnje prehrambene krize su bile posledica sticaja okolnosti: višegodišnje suše i ratovi ali ovaj put je u pitanju agenda neverovatne dubine, širine (kako god) u kojoj je manipulacija hranom smo jedna od poluga pritiska na populaciju. Ništa od toga nije iznenađenje, mnoge stvari su se mogle odavno naslutiti ali se većina (pa čak i ovde) sprdala sa onima koji su upozoravali. Teoretski još uvek ima vremena da se reaguje ali u realnosti… ne savetujem samo stvaranje zaliha već i naoružavanje i pre svega osposobljavanje u korištenju tog oružja. Pa kad smo lenja stoka i nismo mislili na vreme, možda ćemo imati priliku da to nadoknadimo na teži način. Ili nećemo…
,,Mnogi se zavaravaju misleći da ako su u stanju da obezbede dovoljno za sebe nemaju razloga za brigu – kao da će oni koji nemaju hrane sedeti i u miru “crći od gladi”?!?” Odlično zapažanje. Krenuće na one sa zalihama…
shumadinac je u pravu covjek govori ko iz evandjelja mnogo toga ce biti potrebno za stosta naravno ako nam dadu priliku NO STO AKO NAM JE NE DAJU
Je li istina da su kod vas pokrali sve robne rezerve?
Čak, citiram, “pokvarene sardine”?
Nisam nikad čula za tako nešto?
Ja sam kupio svijece,kafe,secera,soli( svako najbljutavije jelo,sol popravi,neces umrijeti od gladi) baterija duracel raznih,cigara i municije za dvije cjevi koje imam. Ne misli valjda neko ako je samodostatan sa kucicom i vrtom da ce prezivit? Jer svi okolo ce sjesti u koga polozaj i cekati da umru? Ljudi dragi 2 hodine pisem na pregibu 2022-2023 horde gladnih lutaju europom. Nije dovolj o biti samosostatan,moras to i odbranit. I bicikl sam podmazao,reervne gume. Pametnom dosta,a budali uvijek more do koljena.
Ne mora se nuzno klati , može se i orati , ovde kod mene ima neorane zemlje koliko hoćeš , lakše valjda prati guzove po evropi…
Evo kod nas na Jadranu trenutno isto tako ima “ neorane zemlje “ slabo rađaju ali dobro plaćaju .Samo tribaš imat dobro oralo i cjelogodišnji prinosi zagarantirani .
Zamijeniti kozama “kućne ljubimce”, a umjesto u teretanu “na ispuhivanje”, “na motiku” obrađivati 50-ak metara vrta i vratiti se “hvatanju” i razmjeni sjemenja…ali malo kuhrac.
Na koze majstori atakiraju već sto godina (stariji bi se mogli sjećati agrarna politike “prema kozama”(cijepljenim ili necijepljenim, svejedno 😁) iz vremena Jugoslavije (sveprisustvo majstora)), motike nisu “zatopljene”, a sjeme, bar još neko vrijeme, može samo ako je “nizozemsko”.😁
Pa i radi se o umjetno proizvedenoj nestašici hrane , sto bi trebalo da izazove ovo što se sad već nadzire…Opet s druge strane eto šanse za zemljo moja neorana..
Sitni proizvođači nisu bitni, njihov udeo je isuviše mali – kad najveći stanu (a oni su kontrolisani od “onih odozgo”) glad je neminovna. A glad se nastavlja haosom…
Nije mali, zbirno je veci nego velikih. Druga je stvar sto ne prijavljuju sve sto proizvedu statisticarima, pa ih ne uzmaju u obzir.
A, oprezno.
Možda u Bosni i Srbiji.
U Francuskoj ili Njemačkoj – sumnjam.
Plus, ne zaboravimo što je rekao Orban, jer se i tamo dogodila privatizacija.
Što je zapravo tvoje? I možeš li ti nekoga spriječiti da uzme tvoje proizvode.
Npr mljekara Dukat je u vlasništvu Francuza.
Bi li netko sad njoj prestao mlijeko isporučivati? I prodavati nekom drugom. Možda. Zavisi od cijene.
Većina država zabranjuje izvoz žitarica, a sada i šećera.
Mađari su uveli 40% veću cijenu godina za strance. Naime, Austrijanci i Slovaci idu tamo tankati.
Ja uopće neznam je li se Hrvatska sjetila ograničiti kupovinu ulja, npr?
Dođe Nijemac na godišnji i ode sa , neznam, 30 litara ulja. Sasvim izvedivo.
A…više od toga?
Nedavno sam pročitao da je vlada Hrvatske naručila 4 milijuna litara ulja od čepinske uljare za robne rezerve.Vlasnik uljare Pipunić trlja ruke jer država plaća 16 kn po litri.
Osim prehrane, alkohola-goriva, kukuruz se u sve većem obimu koristi i kao gorivo za grijanje. Odavno farmeri imaju peći za centralno na kukuruz u zrnu, ko ove današnje morerne peći na pelete.
Reply to Shumadinac:
Ima jedna stvar koju si zaboravio, a koju ni Logicno nije pominjao – u Australiju je na usvajanju zakon o zabrani poljoprivredne proizvodnje. Zakon je u proceduri a cilj mu je zastita zdravlja biosfere ili tako neka jezicka konstrukcija. Dozvolu za proizvodnju dobijace nekoliko velikih koji ispunjavaju “uslove”. Mali vrtovi bice kazneno djelo i unistavace ih policija. Logicno bi trebalo obraditi ovu temu, jer je Australija pilot projekat.
Pa zar tu na portalu nije pisano kako se kažnjavaju amerikanci koji su zasadili paradajz (rajčicu) u svom vrtu ?
Nešto takvo pamtim.
I na kraju cilj je smanjenje CO2 a bez njega nema rasta biljaka pa prema tome ni vrtova ni hrane. Stvar skroz jednostavna a naivni lakovjerni ljudi sve gutaju-puše.
Jeste, ali ovo je korak dalje – ne gase samo paradajz u urbanim zonama, gase sve sitne proizdovodjace hrane.
Odavno je na Zapadu zabranjeno donošenje semena sa strane… što je početak. Nije toliki problem zabraniti privatno gajenje u Australiji ali ovde to nikad neće proći – to garantujem.
Ma Ameri ne smiju ni kišnicu skupljati u nekim državama.
Pa ti vidi.
Sve ovo je priređivano nekih zadnjih 5,6 godina.
čim prije glad tim prije kuka i motika
Vidi .. Gladi MORA BIT unutar ” kolektivna zapada ” jer je to JEDINI NACIN ZA KOLEKTIVNU MILITARIZACIJU pucanstva ” kolektivna zapada ” + HLADNOCA!! Da prevedem … Hocete jesti , barem jednom svaki dan —> U VOJSKU !!! I to sve sto je do puske doraslo I moze se kretati !!! U prvoj fazi napola – sita vojska treba smrvit , svaku zraku oporbe na unutarnjem planu – u drugoj fazi , valja posluzit za sveopci napad na Russiju I Russki svjet ! U suprotnom – ta tko bi utopljen , sit I napit , voljno krijenuo ratovat za distopijske fantazmagorije , NEIZABIRANIH , politikanata te bankarsko – financijskih cartela ?!?!?!? Ovako ….. Cjeli taj , njihov plan , ima jednu ali – ogromnu – rupu no o tomu , necu . Kako bill . Dr. Malone je ( valjda ) previdjeo da se sve uzgojeno u HIPU – DECRETOM , moze proglasit VLASNISTVOM DRZAVE – drugim rjecima, starijim logicarima sa sjecanjem na ” rane radove ” FNRJ – kasnije SFRJ kao —> OBVEZA !!! U prijevodu OTMEM TI SVE JOS DOBIS I BATINA ! Isto ceka i ” kolektivni zapad jer RATA MORA BIT a put do njega vodi jedino kroz sveopcu GLAD + HLADNOCU !
Gladnih i n e z a p o s l e n i h mora biti.
Jer oni drže plaće niskima. Vrše pritisak.
A to silno “otimanje” u FNRJ služilo je prvenstveno da se – nahrane gladni.
A ne da se stvori ‘crno tržište’ hranom.
Nije mi poznato da je netko umro od gladi u to vrijeme.
Da to je pomoglo.
Ocito je da je ovo dirigovana nestasica hrane kao i ratovi , za globalni reset treba covjeka dovesti u totalno siromastvo da bi prihvatio sve sto mu se namece a mediji su tu da navode na “resenje” .
Hm… jel’ ti čekaš da mi gradovima sami riješimo stvari, dok vi uzgajate rotkvice? 🙂
Btw, jedan dron danas čuda uradi.
Zob je strahovito zdrava.
Npr, ima više željeza nego špinat.
Srećom su se Amerikanci sjetili napravit “ratne vrtove” 1917. pa su uspjeli ne umrijet od gladi za vrijeme Prvog svjetskog rata. Prvi svjetski rat je bio jako razoran na području SAD-a, izginuli su milijuni ljudi, a ogromne površine ostale neobrađene. Tako su ovi mali “ratni vrtovi” spasili čitav kontinent od propasti. U ostatku svijeta koji nije koristio “ratne vrtove” razaranja i žrtava nije bilo, pa su tako izbjegli sigurnu smrt.
Vidite, u tome je tajna. Čitavu svoju prošlost ljudi pokušavaju pronaći bolji, efikasniji način proizvodnje hrane. Pametuju sa dvopoljnim, tropoljnim sustavima, navodnjavanjem, pa agrarna revolucija, mehanizacija, vamo tamo. A sve što je bilo potrebno je posaditi malo povrća u dvorištu vlastite kuće.
Kako su odgovori na velika pitanja jednostavna i laka kad smo dovoljno naivni.