EU smišlja kako prisiliti ukrajinske muškarce da se vrate u Ukrajinu kako bi umrli za Zelenskog

Litvanska premijerka Ingrida Simonyte smatra da bi ukrajinski vojno sposobni muškarci koji su pobjegli iz svoje zemlje na početku rata Kijeva s Moskvom trebali biti prisiljeni vratiti se kući kako bi se borili za Volodimira Zelenskog.

U debati koja je emitirana na radiju LRT, Simonyte je tvrdila da bi Europska unija (EU) trebala pomoći Ukrajini da pronađe sve te muškarce i prisilno ih pošalje natrag u njihovu domovinu kako bi ih režim Zelenskog mogao staviti u stroj za mljevenje mesa odnosno u rat protiv Rusije.

Dok Kijevu ponestaje vojnika, režim Zelenskog pokušava unovačiti više tijela spuštajući dobnu granicu na 25 godina, pooštravajući izuzeća i stvarajući strože kazne za osobe koje izbjegavaju mobilizaciju.

Ukrajinske vlasti također su obustavile izdavanje svih putovnica za muškarce između 18 i 60 godina koji trenutno žive izvan zemlje, s ciljem da se što prije vrate kući na služenje vojnog roka.

Simonyte želi da se vojnički sposobni Ukrajinci koji trenutno žive u Litvi identificiraju i deportiraju. Ona kaže da postoje “načini da se provjeri je li osoba izvršila svoju mobilizacijsku dužnost ili je izuzeta od nje” kada podnosi zahtjev za produženje boravišne dozvole.

“Moramo surađivati ne samo s ukrajinskim vlastima, već i šire jer upravo sada EU ima takozvanu privremenu zaštitu za ukrajinski narod”, rekla je Simonyte, pozivajući EU da se više uključi.

Ukrajinski muškarci koji se ne žele boriti: Ostavite ih na miru

Trenutačno ukrajinski muškarci koji žive u inozemstvu diljem Europe imaju status privremene zaštite koji im omogućuje pravo na produženi boravak bez viza u cijelom bloku. To uključuje pravo na smještaj, medicinsku skrb, zapošljavanje i obrazovanje.

Ovaj privremeni okvir statusa zaštite donesen je nedugo nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu početkom 2022. i ostat će na snazi do ožujka 2025. – osim ako ga Simonyte i drugi poput nje uspješno ne uklone kako bi pomogli Zelenskom.

“U okviru te zaštite, jamstva koja se daju građanima Ukrajine u EU vrlo su široka, pa je jasno da o ovom pitanju ne odlučuju same jedna ili dvije države”, rekla je.

Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda, koji je također sudjelovao u raspravi, također je obećao da će raditi s Kijevom “u svakom smislu” kako bi pomogao vratiti što više vojno sposobnih muškaraca za rat.

“Ukrajina mora imati sredstva i instrumente da pozove svoje mlade ljude da služe svojoj domovini”, rekao je Nauseda.

Prema statističkoj agenciji Eurostat, otprilike 4,3 milijuna Ukrajinaca trenutno živi u EU. Od toga je 860.000 u dobi za služenje vojnog roka, a više od 29.000 unutar ove kategorije trenutačno boravi u Litvi.

Litvanski Odjel za migracije nije toliko oduševljen planom, tvrdeći da ne postoji pravna osnova na temelju koje bi se ovi mladići prisilili da se vrate u Ukrajinu kako bi se borili za Zelenskog.

“Činjenica da je Ukrajina ili neka druga država proglasila mobilizaciju nema utjecaja na nas, prema našem zakonodavstvu”, izjavila je Evelina Gudzinskaite novoj agenciji Elta.

“Reakcija, ako je bude, bila bi politička odluka Litve”, dodala je Gudzinskaite, napominjući da, iako bi se neke nacionalne zakonodavne inicijative mogle zakonski poduzeti, “postojalo bi veliko pitanje kako bi to bilo kompatibilno sa zakonom EU-a.”

U komentarima na RT-u netko je primijetio da litvanske vlasti ignoriraju zakone EU koji izričito zabranjuju repatrijaciju u ratom razorena područja gdje će život pojedinca biti ozbiljno ugrožen.

“Dakle, Zapad još jednom dokazuje da njegovi zakoni služe samo za pokazivanje i pogodnost”, dodala je ova osoba.