Nakon što su ukrajinski dronovi pali na latvijski teritorij i zapalili skladišta nafte, obrana baltičke države urušila se iznutra prije nego što je itko stigao podići presretače. Latvijska premijerka Evika Silina u subotu je smijenila ministra obrane Andrisa Sprudsa, a on je uzvratio optužbom da je cijela smjena politički namještena i objavljena prije nego što je uopće obaviješten. Ono što je trebalo biti pokazivanje odlučnosti saveznika na Baltiku pretvorilo se u prljavu borbu za političko preživljavanje unutar vlade u Rigi.
Premijerka Silina nije birala riječi kad je na društvenoj mreži X objavila da je povjerenje u Sprudsa nepovratno izgubljeno. Incident s dronovima, napisala je, razotkrio je da vrh obrambenoga sektora nije ispunio obećanje o sigurnome nebu iznad zemlje. Javno poniženje ministra u vlastitoj vladi rijedak je prizor čak i za baltičku političku scenu, poznatu po oštrim rezovima. Poruka je bila jasna i namijenjena biračima koje je požar kraj Rezekne, svega četrdesetak kilometara od ruske granice, izbacio iz svakodnevnoga mira.
Spruds pak nije pristao odigrati ulogu krivca koji se povlači u tišini. Izjavio je da je odluku o ostavci donio sâm, ali da ga je premijerka preduhitrila objavom iz političkih razloga. Odbacio je tvrdnju da su on i njegova stranka Progresivci bili unaprijed obaviješteni te je optužio Silinu za izravnu laž. Sukob dvoje visokih dužnosnika ogolio je duboke pukotine u vladajućoj koaliciji, gdje se odgovornost za nacionalnu sigurnost koristi kao oružje u međustranačkome ratu.
Korijeni krize sežu iznad latvijskih granica i zadiru u sve veću nelagodu unutar NATO saveza. Baltičke države, članice saveza koje dijele kopnenu granicu s Rusijom, više su puta proteklih mjeseci prijavile upade ukrajinskih bespilotnih letjelica. Umjesto da pogađaju ciljeve unutar Rusije, dronovi zalutaju, izgube signal ili padnu na teritorij saveznica. Latvijski dužnosnici potvrdili su da su dva drona, koje je ruska vojska identificirala kao ukrajinske letjelice tipa Ljuti, prešla granicu u noćnome upadu. Jedan se i dalje vodi kao nestao, a drugi je izazvao požar.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga brzo je reagirao u petak pokušavajući primiriti ljutite saveznike. Potvrdio je da je razgovarao s Rigom i uputio ispriku trima baltičkim državama te Finskoj. Ipak, u istome je dahu izveo diplomatski manevar koji graniči s drskošću pokušavši krivnju prebaciti na Rusiju. Taj potez nije dobro primljen u baltičkim prijestolnicama, gdje raste osjećaj da Kijev vlastite operativne promašaje pokušava prikriti narativom o ruskoj agresiji, dok saveznički teritorij postaje kolateralna šteta.
Smjena Sprudsa dolazi u najgoremu mogućem trenutku za jedinstvo saveza. Podjele među članicama NATO-a oko ukrajinskih dronova više nisu tihe diplomatske primjedbe. Otvoreno se postavlja pitanje koliko dugo saveznici mogu tolerirati upade koji ugrožavaju njihovu infrastrukturu i građane, čak i ako su nenamjerni. Latvijska vlada odlučila je glavom ministra platiti vlastitu nesposobnost da zaštiti zračni prostor, ali i pokazati biračima da neće šutke promatrati kako tuđi rat ulazi na njihov prag.
Čitava epizoda razotkriva neugodnu istinu koju su dužnosnici na Baltiku dugo pokušavali izbjeći. Nebo iznad triju republika nije hermetički zatvoreno, a sustavi protuzračne obrane, koliko god moderni bili, nisu neprobojni za rojeve jeftinih letjelica. Kad se političari hvale sigurnošću, a potom gledaju kako skladišta nafte gore jer nitko nije uspio oboriti dron koji leti sporo i nisko, građani prestaju vjerovati i ministrima i premijerima. Spruds je platio račun za to nepovjerenje, ali pitanje ostaje otvoreno hoće li njegov nasljednik imati bolji odgovor ili samo bolju političku zaštitu.