Studija na više od 470.000 ljudi povezuje redovito korištenje krema za sunčanje s povećanim rizikom od raka kože.
Istraživači su analizirali podatke gotovo pola milijuna ispitanika. Zaključak je porazan: redoviti korisnici krema imaju znatno veći rizik od razvoja svih glavnih vrsta raka kože.
Brojke su jasne:
- Invazivni melanom: rizik veći za 292 %
- Melanom in situ: rizik veći za 258 %
- Bazocelularni karcinom: rizik veći za 140 %
- Spinocelularni karcinom: rizik veći za 126 %
Studija je uračunala tip kože, vrijeme na otvorenom, spol i dob. Unatoč svemu, veza između kreme i raka ostaje.
Blokada vitamina D
Krema sprječava tijelo da sintetizira vitamin D, ključan za obranu od raka. Njegov nedostatak mogao bi dodatno povećati osjetljivost na bolesti.
Studija u Journal of the American Medical Association (JAMA) otkrila je i da svi aktivni sastojci krema prodiru u krvotok, ponekad iznad granica koje je postavila FDA. Sustavna apsorpcija otvara pitanja o dugoročnoj sigurnosti.
Kemikalije na meti
Kemijske kreme često sadrže avobenzon, oksibenzon, oktokrilen ili oktisalat. Te tvari ulaze u krv. Više od 80 % proizvoda u SAD-u sadrži barem jedan od tih sastojaka, sada smatranih potencijalno opasnima.
Povezani rizici: poremećaji endokrinog sustava, alergije, pa čak i rak. Ironično za proizvode koji bi trebali štititi.
Mineralne alternative
Mineralne kreme na bazi cinkovog oksida ili titanija djeluju drugačije – odbijaju sunčeve zrake kao fizička barijera. Manje su rizične za zdravlje.
Nicolas Hulscher, stručnjak za javno zdravlje, preporučuje odabir krema na bazi cinka i izbjegavanje kemijskih filtera poput oksibenzona.
Kako kaže Erin Elizabeth, osnivačica Health Nut News: “Drago mi je da mediji poput ABC-a konačno priznaju da su otrovne kemikalije u kremama za sunčanje opasne i da mogu uzrokovati rak. Sve osobe koje poznajem, a koje su oboljele od raka kože, koristile su ih.”
Pitanje ostaje: hoćete li ih i dalje nanositi na svoju djecu?
4 komentara
Nedavno sam zaznao da su Sokrata pokušali otrovati otrovom koji bi ubio svaku normalnu osubu u vrlo kratkom vremenu, njemu nije apsolutno ništa bilo. Što znači kad imaš vatru u želucu i jak organizam. To mi je promjenilo paradigmu o bolestima i zdravlju. Znači nije sunce koje ubija, ni bilo što drugo, nego slab organizam.
neka, neka: opet ti nemoj – jedan je sokrat;)
Prirodne kreme iz kućne radinosti
Koža je naš najveći organ i kao takva je najviše izložena štetnom utjecaju sunca. Naravno, bez sunca ne bi bilo ni života, no njegove UVA i UVB zrake nepovoljno utječu na našu kožu, čineći je osjetljivijom, ubrzavaju proces starenja, izazivaju hiperpigmentacije i oštećenja.
Zbog tih razloga trebali bismo svakodnevno, tijekom cijele godine, a ne samo na ljeto, nanositi proizvode za zaštitu od sunca kako bismo kožu što duže održali zdravom, mladolikom i smanjili rizik od melanoma.
Kako bi krema u kućnoj radinosti bila učinkovita, u nju obavezno ide cinkov oksid – cinkov mineral koji radi prirodnu barijeru od UVA i UVB zraka. Tijekom dodavanja u kremu, ne udišite njegov prah niti nemojte kupovati onaj u nano česticama, već u drugom obliku.
Krema za sunčanje s uljem marelice (SPF 20)
Sastojci:
• 90 g kokosovog ulja
• 65 g ulja marelice
• 28 g pčelinjeg voska
• 27 g karite maslaca
• 40 g cinkovog oksida
• ½ čajne žlice uljnog vitamina E
U zdjelu stavite sve sastojke osim cinkovog oksida te na laganoj vatri iznad lonca sa zagrijanom vodom otopite sve sastojke. Kada su otopljeni, maknite ih s vatre. Dodajte im cinkov oksid i nemojte ga udisati.
Sve dobro promiješajte dok ne dobijete jednoličnu smjesu. Ostavite kremu da odstoji neko vrijeme te je potom preselite u sterilnu staklenku ili posudicu.
kokosovim uljem (SPF 30)
Sastojci:
• ⅛ šalice pčelinjeg voska
• ¼ šalice karite maslaca
• ¼ šalice kokosovog ulja
• 2 jušne žlice cinkovog oksida u prahu
U većem loncu zakuhajte tri dcl vode, nad njega stavite drugu posudu i na pari otopite pčelinji vosak, ulje i maslac. Otopljenu smjesu maknite s vatre te joj dodajte cinkov oksid. Smjesu izmiksajte u blenderu ili mikserom dok ne dobijete glatku, jednoličnu smjesu, pustite da se ohladi te je kasnije prelijte u posudicu.
Sluđenost potrošača narativa se razrešava smrću objekta.
–
Napumpali su nas da treba da se sunčamo zbog dobrobiti turizma.
Ujedno su rekli da je štetno sunčati se i da treba da se štitimo od sunca zbog dobrobiti hemijske industrije.
Mogli smo produžiti život i sačuvati novčanik ostavši kod kuće.