Iran mijenja vojnu doktrinu i prijeti strateškim iznenađenjima

Teheran mijenja vojnu doktrinu iz obrambene u ofenzivnu, poručio je visoki zapovjednik Iranske revolucionarne garde (IRGC) upozorivši neprijatelje da očekuju „strateška iznenađenja”.

Brigadni general Yadollah Javani, bliski savjetnik vrhovnog vođe Ali Hamneija, u izjavi za državne medije poručio je da neprijatelj više ne može računati na iznenađenje Irana. „Neprijatelj treba znati da nas ne može zateći nespremne. Umjesto toga, neprijatelj mora očekivati strateška iznenađenja”, kazao je Javani.

Od obrane do napada

Javani je naglasio kako će sve što je potrebno za obranu zemlje, osiguranje sigurnosti i neutralizaciju prijetnji biti provedeno u odgovarajućem trenutku. Izjava dolazi u trenutku pojačanih napetosti na Bliskom istoku, gdje se Iran suočava s pritiscima Izraela i Sjedinjenih Država oko svog nuklearnog programa i regionalnog utjecaja.

Najava promjene vojne doktrine nije samo retorička. Iran godinama gradi balističke projektile, bespilotne letjelice i mrežu regionalnih saveznika, a sada poručuje da je spreman te kapacitete koristiti ofenzivno, a ne samo kao odvraćanje. Pitanje koje se nameće jest koliko je ta prijetnja stvarna, a koliko dio psihološkog ratovanja kojim Teheran nastoji odvratiti potencijalne napade.

Ovakve izjave dolaze nakon višegodišnjeg rata iscrpljivanja između Irana i Izraela, u kojem su obje strane izvodile prikrivene operacije, sabotaže i napade posrednicima. Teheran je dosad uglavnom odgovarao preko svojih saveznika u Libanonu, Siriji, Iraku i Jemenu, ali sada poručuje da je spreman i za izravne poteze.

Pitanje je i kako će na ovakve izjave reagirati Zapad, posebno u kontekstu pregovora oko nuklearnog sporazuma. Ako Iran doista prelazi u ofenzivnu fazu, to bi moglo dodatno zakomplicirati ionako krhke diplomatske odnose i povećati rizik od otvorenog sukoba.

Za hrvatskog čitatelja ova vijest nije samo daleka geopolitika. Svaki ozbiljniji sukob na Bliskom istoku izravno utječe na cijene energenata i globalnu sigurnost, a time i na hrvatsko gospodarstvo i svakodnevni život. Pitanje koje se nameće jest koliko je Zapad spreman ući u novi rat na Bliskom istoku, ili će diplomatski napori ipak prevladati.